Kad sam se spremala za svoj put u Stockholm, raspitivala sam se kod mnogih putoholičara koji su već prije posjetili ovaj glavni švedski grad. I svi, ali baš svi, su na must see listu stavili Vasa muzej, odnosno muzej velikog potopljenog broda koji je nakon 333 godina života na dnu stockholmskog kanal tek na suhom doživio svoju planiranu slavu.

“Najbolji” i “najpopularniji” švedski muzej, to su samo dio pridjeva koji krase famozni Vasa muzej. Moram priznati da sam bila isprva skeptična razmišljajući koliko zapravo jedan potopljeni brod kao takav može biti zanimljiv i fascinantan. Dođeš, staneš ispred broda, pogledaš ga i diviš se njegovoj veličini. I onda odeš doma. No, ono što je kod Vasa broda, osim njegove fascinantne veličine i raskoši, zanimljivo jest pozadinska priča. I upravo ta priča je ono što ćeš zapamtiti i zbog čega definitivno moraš ovaj muzej staviti na svoju must see listu. Provjereno.

vasa muzej
vasa muzej

Vasa brod – nesuđena kruna švedske mornarice

Mada se ubraja među najposjećenije švedske muzeje, Vasa museet je poprilično dobro protočan stoga kartu u vrijednosti od oko 100 kn nije potrebno unaprijed kupovati. Sami muzej će te oduševiti u dva navrata. Prvi je onaj očigledni, a to je trenutak kad staneš ispred njega i pokušavaš shvatiti svu njegovu veličanstvenost, visinu, očuvanost i svu raskoš. Brod je toliko veliki da koliko god se potrudio, nikako ti neće stati cijeli u kadar. Najbolje je da se na samom početku popneš na zadnji kat i isprva shvatiš svu veličanstvenog nekadašnje dike i ponosa švedske mornarice. Odnosno, onoga što je trebalo biti dika i ponos. A onda kreni istraživati njegovu zanimljivu povijest.

Vasa još od prije svog nastajanja nije trebao biti tek običan ratni brod, tek jedan u nizu švedske mornarice. Vasa je trebao biti najspektakularniji brod, ponos i dika, kruna jake švedske mornarice, primjer njene moći, uspjeha i raskoši. Kralj Gustav ll Adolf, zvan Vasa, htio je izraditi najimpresivniji ratni brod tadašnjeg doba te mu je zbog toga nadjenuo ime svoje obitelji.

vasa muzej
vasa muzej

No, jedno je ideja, a drugo je provedba te iste ideje. Nikad viđen brod do tada izrađen je bez konkretnog plana i čvrstih temelja koji su trebali biti sigurnost uspjeha. Brod je trebao biti naoružan sa 64 topa i biti ukrašen s preko 700 skulptura i drugih raznih dekoracija, a vrijednost broda je iznosila preko 5% tadašnjeg švedskog bruto nacionalnog dohotka. Vasa brod se gradio pune tri godine i njegovo prvo isplovljavanje bilo je dogovoreno za 10. kolovoza 1628. godine. Mnoštvo ljudi se okupilo na dokovima kako bi bili svjedoci tom povijesnom trenutku, a nisu tada ni znali koliko je zapravo povijestan bio. Brod je isplovio i nakon manje od milje, nakon što je iz mnogobrojnih topova ispaljena paljba, je došlo do problema. Kapetan naime nije odmah zatvorio otvore topova u želji da se publika još malo divi čudu zvanom Vasa brod. No, brod se previše nagnuo te je kroz otvore počela ulaziti voda i ubrzo nakon toga je potonuo i odnio je sa sobom 30-ak žrtava. Kako se nije puno odmaknuo od obale, njegova visoka jedra su stršala iz kanal na dubini od 30 metara, stoga su ubrzo odrezana kako se nitko ne bi podsjećao na glavnu sramotu švedske mornarice.

Što se zapravo dogodilo Vasa brodu?

Toliko uloženih novaca, truda i godina – čovjek se mora zapitati što je zapravo krenulo po zlu. Vodeći Vasin problem je bio zapravo ego njegovog začetnika, samog kralja. On je samo dodavao i dodavao, bez da su sami temelji osigurani i spremni za svu tu količinu slave i dike. Provedena je velika istraga kako bi se utvrdio krivac ove sramote, da bi na kraju bio optužen Vasin prvi voditelj brodogradnje koji je umro prije nego je sami brod završen. Naime, zbog kraljeve želje eksperimentiralo se s projektantskim idejama koje do tada nisu poznavali. Brod je zbog toga izgrađen poprilično neproporcionalno – da se nije dogodila nesreća na prvoj plovidbi, Vasa bi veoma brzo potonuo zbog nekih drugih suludih okolnosti. Vodeći problem je bila stabilnost broda, koja, kao što pretpostavljaš, je bila nepostojeća. Dno broda je bilo preusko da nosi svu težinu, raskoš i velebnosti kraljevih ideja. To se znalo i prije same prve plovidbe. Na testu stabilnosti, koji se sastojao od tridesetak muškaraca koji su trčali s jednog boka broda na drugi, brod se nakon trećeg trčanja prevrnuo. No, nitko nije imao hrabrosti reći kralju da nije u pravu. I tako je Vasa isplovio na svoju prvu i posljednju plovidbu.

vasa muzej
vasa muzej

Vasa brod napokon u svojoj punoj slavi

I tako je Vasa brod punih 333 godine ležao ispod morske površine. Kako je bio posve nov i kako je potonuo u dijelu gdje nije toliki postotak soli, izuzetno je u mulju bio dobro očuvan. Toliko da je nakon iskopavanja čak 95% broda sačinjeno od originalnog materijala, što ga čini jedinim tako očuvanim brodom na cijelom svijetu.

Arheolog Anders Franzen je godinama pokušavao locirati Vasa brod, a to mu je uspjelo u kolovozu 1956. godine, a složenim postupkom izvađen je u jednom komadu iz mulja i pažljivo je dopremljen do doka. 24. travnja 1961. godine ponovno se okupilo znatiželjno mnoštvo i Vasa brod je napokon doživio divljenje za koje je bio i kreiran. Sve do 1988. posjetitelji su brod mogli vidjeti na udaljenosti od 5 metara, a onda je izgrađen trajni muzej koji je svoja vrata otvorio 1987. godine. Smatra se da je brod od 1961. godine posjetilo preko 29 milijuna ljudi.

vasa muzej
vasa muzej

Muzej je fantastično posložen i cjelokupna priča oko neslavne Vasine sudbine je izvrsno i zanimljivo ispričana, tako da si za posjet ovom muzeju odvoji minimalno dva sata.

Vasa brod možda u 17. stoljeću nije ispunio visoko postavljena očekivanja, no na koncu je nadmašio i samog kralja i njegove sulude želje. Jedan od najposjećenijih skandinavskih muzeja oduševljava na više načina. I zbog toga kad me netko pita što posjetiti u Stockholmu i ja sada oduševljeno govorim Vasa muzej.

Spremaš se na put u Stockholm? Onda prouči i sljedeće priče:

  1. stockholm švedska putopis
  2. Stockholm podzemna subway
  3. stockholm švedska putopis (57)