Prvi dani proljeća znaju biti poprilično nestabilni – red kiše, sunca i bure. Zaredalo se tako u ožujku par burnih dana te smo se u želji da pobjegnemo od jakih naleta vjetra uputili jedne sunčane nedjelje u središnju Istru te istražili kružnu stazu naziva “Po pazinskih bregi”, poznatu i pod brojem 712. Duga skoro 14 kilometara, ova staza prolazi pored glavnih pazinskih znamenitosti, a kako bi izlet bio kompletan, mi smo kombinirali puteve te posjetili i poznati slap Pazinski krov.
Oko Pazina postoje brojne pješačke staze koje se veoma jednostavno mogu kombinirati. Kako smo mi htjeli proći što više kilometara, odlučili smo se za stazu broj 712 koja je poznata po imenu “Po pazinskih bregi” te smo se na njenim zadnjim kilometrima priključili stazi “Đir do Pazinskog krova” koja je označena brojem 713. Tako smo obišli sve vodeće znamenitosti ovog istarskog gradića.
Kružna staza Po pazinskih bregi 712
Ova kružna staza duga je 13,5 kilometara te počinje i završava u samom gradu Pazinu. Ona vodi na Gortanov brijeg, preko okolnih brežuljaka okružuje Pazinsku kotlinu, prolazi kroz sela Bani i Dušani te se vraća na početnu točku. Inače staza službeno započinje u samom centru Pazina, no mi smo se odlučili parkirati kod kompleksa nekadašnje tvornice Pazinka. Prije svega jer smo već prije turistički posjetili Pazin, a i zbog parkinga nam se ova lokacija činila praktičnom.
Odmah pored nekadašnje Pazinke započinje staza koja je cijelom dužinom dobro markirana. Vodi šumskim puteljcima, na dijelovima, nažalost, asfaltiranom cestom, a cijelim putem ćeš uočiti dva tipa markacije. Tu je službena oznaka staze s brojem 712, što je posebno korisno na brojnim križanjima drugih pazinskih staza, ali putem ćeš vidjeti i klasične planinarske markacije.
Gortanov brijeg i istarski boškarin
Cestom se uskoro penjemo do Gortanovog brijega. Spominje se da je u 12. stoljeću tu bio samostan Svetoga Mihovila, no on je već u 14. stoljeću napušten te je dodijeljen lokalnim plemićima.
Smatra se kako je tu jedno vrijeme boravio i poznati Dante Alighieri, a mnogi su uvjereni kako je upravo pogled na pazinsku jamu s ovog brijega inspirirao Dantea za opis ulaska u sami pakao u njegovoj “Božanstvenoj komediji” .
Tijekom stoljeća na Gortanovom brijegu su boravile brojne plemićke obitelji, a danas većinu ovog povijesnog gospodarskog kompleksa koristi AZRRI (Agencija za ruralni razvoj Istre) koja je tu uredila i Edukacijsko gastronomski centar Istre. Nešto dalje nalazi se kompleks gdje je smješteno osnovno stado istarskog goveda, poznatijeg pod imenom boškarin.
Staza skoro cijelim putem vodi kroz bjelogoričnu i crnogoričnu šumu čija hladovina i ljeti omogućuje istraživanje ove staze. Prolazimo pored uređenih maslinika i vinograda te nakon otprilike devet kilometara stižemo do sela Bani gdje nas čeka ugodno iznenađenje – terasa konobe Bani je otvorena!
Počasti se u konobi Bani
Kako zbog pandemije koronavirusa i svih novih/starih/stalno promjenjivih pravila nismo bili sigurni hoće li konoba biti otvorena unaprijed smo pripremili ručak. No, kada smo vidjeli da ova kultna konoba ima otvorena vrata, odlučili smo predahnuti i uzeti nešto dužu pauzu.
Inače u Banima konoba Bani od 1983. pa sve do 2002. djeluje kao seosko domaćinstvo, a danas kao konoba u svojoj ponudi nudi tradicionalne istarske delicije.
Dočekala nas je poznata istarska gostoljubljivost, široki osmijeh i srdačnost, a mi smo odmah naručili mesnu i sirnu platu te za glavno jelo domaću tjesteninu u raznim umacima. Neizostavni su pljukanci s tartufima koje skoro uvijek naručim kada boravim u Istri.
Kada u Pazinu, moraš probati Pašaretu
Po prvi put sam kušala i Pašaretu, odnosno Pasaretu, kultno bezalkoholno istarsko piće koje se proizvodi upravo u Istri. Iza njega stoji obitelj Ferenčić koja se proizvodnjom bezalkoholnih pića bavi od 1924. godine. U Istri i njenoj okolici ovo piće ima kultni status, dok većina ipak nije čula za Pasaretu. Ako si u Istri ili pak na meniju vidiš Pašaretu, svakako je isprobaj.
Nakon pauze teška srca ostavljamo konobu Bani iza sebe te nastavljamo svoj put koji nas vodi kroz zaselak Dušani nakon kojeg se spuštamo te prolazimo uskoro pored azila za životinje.
Ne propusti slap Pazinski krov
Inače staza 712 vodi do centra Pazina, no mi smo nakon mosta i prelaska Pazinčice prije uzbrdice skrenuli desno na makadamsku cesticu kako bi posjetili poznati Pazinski krov. Inače staza broj 713 poznata pod nazivom “Đir do Pazinskog krova” prolazi tom trasom.
Takozvanim Rimskim putem uskoro skrećemo desno te pratimo šum vode koji nas vodi sve do slapa.
Inače smo Pazinski krov posjetili na ljeto, a tada je bio posve presušen. Stoga je bilo zanimljivo promatrati ovu pazinsku znamenitost u drugo godišnje doba.
Nastavljamo Rimskim putem te se uskoro penjemo podno poznatog pazinskog Kaštela i jame.
Pazinski Kaštel i jama skrivaju brojne legende
Za kraj ove kružne staze ostavili smo dvije glavne pazinske znamenitosti – Kaštel i jamu oko kojih kruže brojne legende.
Svi ljubitelji poznatog pisca Julesa Vernea trebali bi posjetiti pazinski Kaštel. Naime, radnja jedne njegove knjige događa se upravo u Pazinu. U pitanju je knjiga “Mathias Sandorf”, a upravo glavni lik Sandorf biva zatočen, pogađaš, u pazinskom Kaštelu iz kojeg uspješno pobjegne.
Ako imaš vremena posjeti Kaštel koji je možda malen, ali obiluje zanimljivim sadržajem, a dio je i interaktivan. Kaštel je otvoren svaki dan, izuzev ponedjeljka, a cijena ulaznice iznosi 25 kuna.
Legenda oko nastanka pazinske jame posebno je zanimljiva. Priča se kako je sjeverni dio Istre oduvijek bio pun jezera, no južniji dio nije bio te sreće. Stoga su stanovnici zamolili diva Dragonju da prokopa kanale i proširi vodu po Istri. On je uslišio molbu, prokopao dva kanala i stvorio dvije rijeke – Dragonju nazvanu po njemu i Mirnu po njegovoj ženi.
Kada je počeo kopati ispod pazinskog Kaštela s njegovog balkona mu se rugala žena pazinskog kapetana govoreći kako preplitko ore. Pametnom dosta – Dragonja je prestao s radom, a voda je počela puniti pazinsku kotlinu. Ruganje je na koncu uzrokovalo potop grada.
Stanovnici su molili Dragonju za pomoć koji je na kraju udario nogom o tlo te tako srušio zemlju i stvorio ogromnu rupu ispod Kaštela, pazinsku jamu, koja je progutala vodu te je tako nastala Pazinčica. Danas jamu možeš posjetiti te uživati i na zip lineu koji ide iznad provalije.
Mi uskoro ostavljamo Kaštel i jamu iza sebe, prelazimo most i za par minuta stižemo do početne točke.
Staza “Po pazinski bregi” možda nije spektakularna niti će te svaki njen kilometar oduševiti, ali je odličan odabir kao želiš pobliže istražiti Pazin i njegovu okolicu, upoznati se sa zanimljivom povijesti ovog kraja i uživati u istarskim delicijama. Staza je unatoč kilometraži ugodna i lagana te predstavlja lijep jednodnevni izlet.
Mali dodatak za kraj – Zarečki krov
Kada se već nalaziš kod Pazina, šteta je na povratku ne svratiti do jednog od najvećih slapova u Istri – Zarečki krov. Poput njegovog manjeg (meni osobno slađeg) brata slapa Pazinski krov i Zarečki krov se nalazi na Pazinčici, a ubraja se među najzanimljivije prirodne atrakcije tog kraja.
Ovo mjesto je omiljeno za kupanje, skokove u vodu, pecanje, piknike, a postoje i uređeni smjerovi za sportsko penjanje. Penjački smjer “Zmija” uključuje penjanje po stropu i ubraja se među najteže u Hrvatskoj.
Korisne informacije za kružnu stazu Po pazinskih bregi 712:
- Početak staze: Pazin (službeno Turistička zajednica grada Pazina, mi smo krenuli kod nekadašnje Pazinke)
- Parking: centar Pazina ili ako ideš našim smjerom kod Pazinke
- Naplaćuje li se ulaz?: Ne
- Dužina i trajanje staze: opisana staza je duga skoro 14 kilometara (točnije 13,93 km), a traje oko tri i pol sata bez uračunatih pauza. Spada pod K1 (manje od pet sati hodanja) i T1 (tehnički nezahtjevna). Cijelu rutu na Googple mapsima možeš pogledati ovdje i ovdje (dečkov i moj trag)
- Za koga je prikladna staza: Staza je prikladna za planinare početnike, djecu i kućne ljubimce.
- Postoji li mjesto za hranu i piće?: Da, ugostiteljski objekti u Pazinu, konoba Bani u selu Bani, agroturizam Dušani u selu Dušani
- Napomena: Ako imaš vremena posjeti pazinski Kaštel te na povratku svrati i do Zarečki krova
Otkrij i druge priče iz Istre:
