Risnjak se možda ne ubraja u naše najpopularnije nacionalne parkove, no on nudi nezaboravno iskustvo boravka u prirodi s prizorima koje nećeš tako lako zaboraviti. Prvi put sam se popela na Veliki Risnjak u rano proljeće i vegetacija ovog nacionalnog parka me posve oduševila. Pogled s vrha je uistinu poseban, stoga sam jedva čekala mogućnost da ostvarim uspon za vrijeme ljetnih mjeseci kada je priroda posve budna, a Schlosserov dom okružen nepreglednim zelenilom.
Zbog čega je Nacionalni park Risnjak toliko poseban?
U ovom dijelu Gorskog kotara susreću se alpski, dinarski, mediteranski i kontinentalni utjecaji. Posjet Nacionalnom parku Risnjak pravi je doživljaj. Tijekom jednog izleta ćeš uživati u stjenovitom vršnom dijelu podno kojeg se prostiru stoljetne šume, a podno njih pak možeš očekivati prostrane zelene livade.
Risnjak je proglašen nacionalnim parkom davne 1953. godine te se tada prostirao na površini od 3.041 hektara. 1997. godine se šire njegove granice zapadno prema Snježniku te istočno prema izvoru rijeke Kupe.
Svi vrhovi Risnjaka građeni su od vapnenca te imaju tipični krški oblik. S druge pak strane ostatak područja je prekriveno gustom šumom koja i tijekom vrućih ljetnih dana pruža dobrodošlo osvježenje.
Kako piše Alan Čaplar u svojoj knjizi “Hrvatske planine” proteklih desetljeća su risnjačke šume poprimile prašumske elemente, a bogati biljni svijet je posljedica miješanja različitih klimatskih utjecaja. Unatoč blizini mora na Risnjaku se snijeg zadržava i do 150 dana, a visina mu može dosegnuti i do četiri metra.
Podno Velikog Risnjaka nalazi se Schlosserova livada koja je bila na glasu zbog bogatog biljnog svijeta. Upravo na toj livadi je 1932. izgrađen planinarski dom zbog čega se tijekom desetljeća promijenila flora. Dom je dobio ime prema Josipu Schlosseru Klekovskom, prvom predsjedniku Hrvatskog planinarskog društva koji je veliki dio svog stručnog botaničkog rada posvetio upravo istraživanju biljnog svijeta na Risnjaku.
Risnjak je specifičan po tome što se na samo 60-ak četvornih kilometara nalazi čak 14 šumskih zajednica, 30 biljnih, a čak 70% površine ovog nacionalnog parka je zona stroge zaštite. Neka stabla dosežu i do impresivnih 45 metara visine. Na ovom području je utvrđeno čak 1148 vrsta i podvrsta vaskularne flore, a kako cijeli park nije još istražen, smatra se da je ta brojka i veća.
Risnjak je svoje ime, kako zasigurno pogađaš, dobio po risu, koji je nekoć tu bio glavni stanovnik i vladar. No, kako je u prošlosti bio dopušten lov na risove, čovjek je posljednjeg ubio početkom prošlog stoljeća. Današnji risovi stigli su u Hrvatsku u sklopu međunarodnog projekta LIFE Lynx, koji za cilj ima zaustavljanje izumiranja populacije risa u Dinaridima. Osim risa, u Risnjaku živi i smeđi medvjed, vuk, divlja mačka, a sretnici ponekad mogu uhvatiti i divokozu kako se šepuri svojim penjačkim umijećima na kamenim vrhovima.
Polukružna staza Platak (dom Sušak) – Cajtige – Schlosserov dom – Veliki Risnjak – Rimska vrata – Platak
Najpopularniji uspon na Veliki Risnjak počinje u Crnom lugu. Meni osobno je to jedna od ljepših staza koju bi svaki ljubitelj prirode trebao barem jednom prohodati.
Mi smo jedne vruće ljetne nedjelje odlučili istražiti stazu koja s Platka, točnije pored doma Sušak, preko Cajtiga vodi do Schlosserovog doma te do samog vrha Veliki Risnjak. Ova staza je odličan odabir ako želiš istražiti drugi pristup Risnjaku, tražiš ugodnu stazu kroz šumu te možda želiš upotpuniti svoj izlet i usponom na obližnji Snježnik podno kojeg pri povratku i prolazimo. Kako smo mi već više puta bili na Snježniku, ostavili smo ga ovaj put iza sebe. No, ako želiš možeš bez problema, većeg naporna i podužeg skretanja sa staze tijekom ovog izleta ostvariti i uspon na Snježnik.
Početak staze je na Platku, točnije kod doma Sušak gdje možeš parkirati automobil, a odmah kod parkinga se nalazi i ploča koja usmjerava na stazu za Risnjak. Tamo piše da je potrebno 3.30 h, no uz prosječan tempo je potrebno znatno manje. Okvirno računaj da je potrebno oko 2.30 – 3 h do Schlosserovog doma. Osobno nam je bilo potrebno 2.30 h do samog vrha bez uračunatih pauza.
Staza cijelim putem prolazi kroz šumu stoga ćeš i za vrijeme ljetnih mjeseci biti u hladu. S doma Sušak staza s južne strane obilazi greben Radeševo te za negdje 1.45 h vodi do Cajtiga na risnjačkoj cesti Gornje Jelenje – Lazac. To je križanje staza, odnosno pri povratku ćemo drugom stazom, onom preko Rimskih vrata, se vratiti do Platka podno Snježnika.
Ostavljamo makadamsku cestu iza sebe te se preko Cajtiga penjemo do Schlosserovog doma. Ova staza u jednom trenutku nudi uistinu lijep pogled na Schlosserov dom i greben Velikog Risnjaka. Prije nego stignemo do samog doma prolazimo pored još jednog križanja staza, no mi svoj put nastavljamo ravno. Za otprilike 2.30 h izbijamo s bočne strane Schlosserovog doma. Ovaj dio staze je tehnički nezahtjevan te na dijelovima ima nešto veći uspon. No, unatoč tomu je staza prikladna i za one s manje kondicije.
Slijedi uspun na sami vrh Veliki Risnjak do kojeg je potrebno oko 15-ak minuta, ovisno o kondiciji i spretnosti. Imaj na umu da je staza nešto drugačija i traži malo spretnosti. Isprva se strmo uspinjemo kroz klekovinu te stižemo do prvih sajli koje olakšavaju uspon. S te točke se pruža jedan od najljepših pogleda na Schlosserov dom.
Čeka na uski put između stijena koji je osiguran sajlom, no ne predstavlja veći izazov. Pripazi na poskoke i prije uspona provjeri stanje na stijenama. Naime, prilikom našeg prvog uspona na Veliki Risnjak upravo u procijepu među stijenama smo ugledali mladog poskoka.
Izbijamo na sami greben te za par minuta stižemo do službenog vrha koji je označen metalnim stupićem koji nalikuje na automobilski volan. Podno njega nalazi se i žig.
Veliki Risnjak se nalazi na 1.528 metara nadmorske visine i ubraja se u jedan od najslikovitijih vrhova u Hrvatskoj. I to s razlogom. Kada se popneš na sami vrh, koji je inače drugi najviši u Gorskom kotaru (vrh Kula na Bjelolasici je viši za svega šest metara), ostat ćeš bez riječi.
Pogled se otvara na sve strane – prema Riječkom zaljevu, Krku, Učki, Ćićariji, Snježniku i slovenskom Snežniku, Lokvarskom jezeru, Bjelolasici pa i Velebitu. Pogled je poseban i po tome što se ne vide naselja stoga imaš osjećaj da si se otisnuo daleko od civilizacije.
Nakon što si se nauživao, vraćaš se istim putem sve do križanja staza na Cajtigama. Tamo umjesto ravno, skrećemo desno te kratko pratimo makadamsku cestu nakon koje ulazimo ponovno u šumu te za oko 1.15 h stižemo do Rimskih vrata gdje je križanje staza prema Snježniku i Platku.
Ako želiš možeš ostvariti uspon na Snježnik ili nastaviti ravno prema Platku. U pitanju je takozvani grebenski put. Ako odabereš uspon na Snježnik, prema Platku se vrati drugom stazom “kroz grlo” kojoj se možeš priključiti podno planinarske kuće Snježnik. Do vrha je potrebno nešto manje od pola sata te isto toliko za spuštanje.
Mi put nastavljamo takozvanom Rimskom cestom te uskoro stižemo ponovno do križanja staza. Ako si odabrao uspon na Snježnik izbit ćeš gore spomenutom stazom na ovo križanje. Slijedi ugodno spuštanje do Platka. Kako ne bi prolazio preko parkinga, kod žičare na Platku skreni lijevo te se priključi stazi koja će te dovesti sa stražnje strane doma Sušak. Za povratak je potrebno oko 2.30 h, ovisno o tvom tempu. Svakako ovaj lijepi izlet zaokruži okrepom u domu Sušak koji nudi razna jela i slastice te veliku ponudu pića.
Risnjak se posve nezasluženo ubraja među najmanje posjećene nacionalne parkove u Hrvatskoj. No, svatko tko ga posjeti barem jednom, poželi mu se vratiti. Risnjak pruža potpuni bijeg od vreve i gužve, nudi istinski doživljaj prirode, a pri tome od posjetitelja ne traži puno napora.
Korisne informacije za stazu s Platka preko Cajtiga do Velikog Risnjaka:
- Početak staze: dom Sušak na Platku
- Parking: parking kod doma Sušak
- Naplaćuje li se ulaz?: Cijena ulaznice za Nacionalni park Risnjak iznosi 45 kn za odrasle, a ostatak cijena provjeri ovdje
- Dužina i trajanje staze: Staza od Platka preko Cajtiga do Velikog Risnjaka te natrag preko Rimskih vrata duga je skoro 14 kilometara. Mi smo u prirodi proveli sedam sati, od toga smo aktivno hodali oko pet sati. Staza spada pod K2 (kondicijski umjereno zahtjevna, pet do sedam sati hoda) i T1 (tehnički nezahtjevna), osim završnoj uspona kada je potrebna pomoći ruku. Cijeli trag možeš provjeriti ovdje.
- Za koga je prikladna staza: Općenito uspon do Schlosserovog doma možda traje duže, no staze same po sebi nisu toliko zahtjevne. Odličan su odabir ako napokon želite proći dužu kilometražu uz zanimljiv teren. Naravno, svaki iskusni planinar barem jednom treba posjetiti Risnjak. Ako nisi spreman za penjanje na sami greben, izlet je lijep i ako uključuje samo uspon do Schlosserovog doma. Ovaj izlet je prikladan i za djecu i kućne ljubimce, naravno imaj na umu prethodno iskustvo.
- Postoji li mjesto za hranu i piće?: Da i ne. Naime, u sezoni je inače otvoren Schlosserov dom gdje možeš ručati i popiti osvježavajuće piće ili čaj. Imaj na umu da ne postoji izvor vode te se ne preporučuje konzumirati vodu iz Schlosserovog doma. Možeš kupiti flaširanu vodu, no svakako ponesi minimalno dvije litre vode sa sobom, a ljeti čak i tri. Nažalost, trenutno je dom zatvoren. Jesti i piti možeš i u domu Sušak.
- Oprez: Za vrijeme toplijih mjeseci pripazi na poskoke podno i na vrhu Veliki Risnjak. Zimi dobro provjeri vremensku prognozu jer na ovom području zna padati velika količina snijega
Otkrij još zanimljivih staza u Gorskom kotaru:
