Slavonija je idealna destinacija za sve hedoniste koji žele uživati u ukusnoj hrani i vrhunskom vinu. No, ona je puno više od toga. Možda ti je prva asocijacija na ovaj dio Hrvatske “ravnica”, no u Slavoniji se može i izvrsno planinariti. Park prirode Papuk smatra se najljepšom i najslikovitijom slavonskom planinom, a pregršt uređenih planinarskih i biciklističkih staza pretvaraju ga u veoma poželjnu outdoor destinaciju. 

Naš plan za jesenski aktivni odmor bilo je upravo istraživanje planinarskih staza Papuka. Inače, turistička zajednica grada Velike se ujedinila s općinama Kaptol, Brestovac i Jakšić te stvorila TZ Zlatni Papuk. Na čelu s direktorom Tomislavom Galićem odlučili su zajedno s komunikacijskom stručnjakinjom Danirom Orešić, između ostalog, naglasak svoje promocije staviti i na sve popularnije planinarenje te ponuditi sve ono što je posjetitelju potrebno za aktivni odmor. 

velika_zlatni_papuk

Tijekom dana kalorije gubimo na brojnim planinarskim stazama pod krošnjama šume, a navečer ih nadoknađujemo slavonskim delicijama te se nagrađujemo vrhunskim vinom i craft ginom. 

Par zanimljivosti o Parku prirode Papuk

Vjerovao ili ne, vrhovi Papuka dosežu gotovo tisuću metara nadmorske visine. Sami Park prirode se proteže na istoimenoj planini i djelomično obuhvaća i Krndiju, a prostire se na 343 km2.

Park prirode Papuk je poseban iz više razloga, a jedna od vodećih je činjenica da je to jedan od najočuvanijih krajolika u Hrvatskoj. Stijene su se formirale tijekom 350 milijuna godina, a nekoć su vrhovi Papuka zapravo bili tek otoci u Panonskom moru. Dokazi za to nalaze se i dan danas u stijenama i fosilima diljem Papuka.

velicki_grad_papuk

Papuk je pak proglašen parkom prirode 1999. godine, a 2007. je zbog vrijednog nasljeđa proglašen i prvim hrvatskim geoparkom te je tako postao 30. član europske mreže i uvršten je u UNESCO-ovu svjetsku mrežu geoparkova. 

Mnogi Papuk nazivaju i zaštitnikom zlatne slavonske ravnice. Naime, ova planina okružuje plodnu Požešku kotlinu koja se naziva i Zlatnom dolinom zbog mnogobrojnih vinograda iz kojih nastaju vrhunska slavonska vina. 

tauberove_stijene_papuk

Unutar Parka prirode Papuk nalazi se i posebno zaštićeno područje Park-šume Jankovac. Mnogi Jankovac smatraju najljepšim mjestom u slavonskom gorju. Ova dolina je sa svih strana okružena strmim šumskim obroncima, a duga je oko 500 te široka oko 200 metara. Tu ćeš naći predivne zelene livade, dvije špilje, planinski izvor te 30 metara visoki slap Skakavac. 

Kako što bolje organizirati aktivni produženi vikend na Papuku?

Da je Papuk idealna destinacija za sve ljubitelje aktivnog odmora i dobre klope i cuge, uvjerili smo se tijekom svog jesenskog boravka. U nastavku donosim naš plan puta te sve staze i destinacije koje smo posjetili tijekom produženog vikenda. 

zlatni_papuk

Petak: Kružna staza Velički grad-Lapjak-Jankovac-Duboka, ručak u planinarskom dom Jankovac, degustacija vina Pavlović, večera u krčmi Stari fenjeri

Za prvi dan našeg aktivnog odmora odlučili smo se za izazovnu i zanimljivu kružnu stazu koja vodi preko Velički starog grada, Lapjaka sve do Jankovca, a povratak se ostvaruje preko Jezerca i Duboke. Ova staza je kilometarski i kondicijski zahtjevna stoga ju je najbolje odraditi prvi dan dok si pun energije. 

velicki_grad_papuk

Poput većinskog dijela uspona na ovaj dio Papuka i ova staza započinje u Velikoj. Inače se ubraja među najzanimljivije staze na središnjem Papuku te ju je u svoj vodič “50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj” uvrstio i Željko Poljak, a nalazi se i u “Planinarskom vodiču po Hrvatskoj” Alana Čaplara. 

Tijekom ovog izleta upoznat ćeš se s bogatom povijesti ovog dijela Slavonije i vidjeti sva lica prirode ove poznate slavonske planine. Istražit ćeš staru utvrdu, vidjeti kamenolom, uživati u pogledu na Veliku u njenu okolicu te udariti pečat na vrhu Lapjak. Ručak nas čeka na izletištu Jankovac, na pola puta našeg izleta.

lapjak_slavonija

Planinarski dom Jankovac nudi jela koja su prava okrepa za svakog planinara,a porcije su izrazito obilne. Inače, kako se do Jankovca može doći i automobilom, izletište je izuzetno popularno, a hrana planinarskog doma naveliko poznata. 

Mi smo se odlučili za čobanac (jer kada si u Slavoniji), a za potrebnu dozu slatkoga je bila zadužena njihova poznata savijača od višanja. Porcija je bila toliko velika da smo dio ponijeli sa sobom da se zasladimo na povratku do auta. 

cobanac_jankovac

Vratiti se možeš istom stazom, no taj pothvat je izrazito naporan te računaj da ti je potrebno oko tri sata za isti. Mi smo se odlučili za povratak istražiti drugu popularnu stazu preko Jezerca i Duboke. Staza je kilometarski okvirno jednako duga, no znatno je lakši teren i puno je ugodnija za povratak. 

Staza je duga oko 17 kilometara, a potrebno je oko pet i pol, do šest sati hodanja. Kako se putem prođe 850 metara nadmorske visine, zahtijeva ipak nešto kondicije i iskustva. 

Detaljan opis ove staze, možeš pročitati ovdje.

duboka_papuk-

Vinarija Pavlović – mjesto gdje vina samo klize

Nakon kratkog odmora uskačemo u “svečaniju” odjeću te prije večere idemo na degustaciju vina u Vinariju Pavlović (Češljakovci 41, Kaptol) gdje nas širokog osmijeha dočekuje vlasnik Hrvoje Pavlović

vinarija_pavlovic

Već s prvom degustacijom teško je povjerovati kako Hrvoje nije naslijedio već uhodani obiteljski biznis nego je bez profesionalnog iskustva proizvodnje vina odlučio pokrenuti Vinariju Pavlović. Njegova vina su istančana, profinjena, a ipak nepretenciozno i opušteno klize, poput samog druženja. 

Večer smo započeli s laganim roseom, a završili ga s perfektnom izbornom berbom graševine koja se diči savršeno balansiranom slatkoćom okusa. To ne iznenađuje jer su Hrvojeva vina osvojila mnogobrojne nagrade na brojnim sajmovima i izložbama ne samo u Hrvatskoj nego i izvan naših granica. 

vinarija_pavlovic

Slavonsko gostoprimstvo osjetili smo i u Hrcevoj vinariji (nakon par čaša već smo svi dobri prijatelji) gdje smo ostali par sati. Pri odlasku smo, naravno, kupili favorite večeri. Inače, Vinariju Pavlović možeš posjetiti uz prethodnu najavu na broj 098/547 940, a vina možeš naručiti preko pavlovichrvoje2@gmail.com ili ovdje.

Krčma Stari fenjeri – raj za ljubitelje rječne ribe

Večera nas je čekala u kultnoj krčmi Stari fenjeri (Turnić 2 a, Požega), nezaobilazna gastro adresa ovog kraja. I prije nego kušaš hranu Stari fenjeri oduševljavaju. Krčma je smještena u selu Turnić gdje slavonska ravnica “propada” u šumovitu i pitomu udolinu. Stari fenjeri su okruženi jezercem s ribom, livadama i šumarcima. 

stari_fenjeri
U društvu Tomislava Galića, direktora TZ Zlatni Papuk

Ovdje se dolazi jesti dobra, sočna, ukusna i na tradicionalni način pripremljena riječna riba. Na meniju je neizostavna svježa pastrva iz vlastitog uzgoja, a pravo iznenađenje za nepce je njihov pripremljeni šaran. 

stari_fenjeri-

Odlučili smo se za pastrvu i šarana sa žara, a propustiti ne smiješ ni dimljenog šarana. Fascinantna je činjenica da se ista riba uz maherske kulinarske sposobnosti transformira u dva posve različita ukusa. Za prilog smo uzeli pečeni krumpir i krumpir s blitvom, pili graševinu, a večer zaključili s kolačem čiji okusi vraćaju u djetinjstvo. 

Subota: Staza Jankovac-Češljakovački vis, rana večera u restoranu Čiča Mata, degustacija craft gina Castrum i degustacija u Vinariji Kaptol

Kako smo prvi dan odradili težu i dužu stazu te zbog kratkog dana nismo imali vremena uživati na Jankovcu, odlučili smo da svoj uspon do Češljakovačkog visa započnemo upravo s Jankovca. Staza je duga 10 kilometara i traje oko tri sata bez uračunatih pauza. Odlična opcija nakon prvog napornijeg dana.

cesljakovacki_vis-

Pratimo ugodnu stazu kroz šumu koja omogućuje potpuno uživanje u krošnjama, zvuku šuškanja otpalog jesenskog lišća, dok ljeti pruža hlad u skoro svakom trenutku. Idealna staza za sve ljubitelje boravka u šumi. 

Za otprilike 1.40 h stižemo do Češljakovačkog visa koji se nalazi na istočnom dijelu Papuka i predstavlja zadnji u nizu visokih vrhova te početak prijelaznog područja prema Krndiji. Vrh se nalazi na 825 metara nadmorske visine, a postavljena je i piramida koja omogućuje pogled. 

cesljakovacki_vis_papuk

Pored piramide se nalaze drveni stol i klupice koji zovu na pauzu za ručak. Nakon fotkanja izvadili smo svoje bogate lunch pakete koje su nam spremili u Vila Štefici (odlična opcija za sve planinare). Naravno, kao i sve ostale porcije i paketi su bili izuzetno obilni. 

Nakon kratke pauze, magla koja nas je cijelim putem pratila je nestala, a povratak do Jankovca smo prošli uz tople sunčeve zrake. Do početne točke izleta potrebno je nešto manje od sat i pol hodanja. 

Detaljan opis ove staze, možeš pročitati ovdje.

slap_skakavac_papuk

Kako prvi dan nismo imali vremena uživati u istraživanju jesenskog Jankovca, to smo ovaj put nadoknadili. Uživali smo u jesenskom suncu na terasi planinarskog doma Jankovac uz kavu i sočnu čokoladnu kocku (morali smo i nju probati) te smo se nakon toga uputili do slapa Skakavac

Buffet Čiča Mata – glavna gastro adresa Velike, ali i okolice

Vraćamo se u svoj smještaj gdje smo predahnuli dva sata te se nakon toga uputili na ranu večeru u buffet Čiča Mata (Vilima Pintara 1, Velika). Poput Starih fenjera i Čiča Mata na prvu oduševljava svojom pozicijom. Terasa se proteže duž rječicu Veličanku, a unutrašnjost je uređena u tradicionalnom stilu. 

cica_mata

Gdje god se uputiš čeka te slavonsko gostoprimstvo, a ono nije izostalo ni tijekom naše večere koja se, poput većine našeg posjeta, neplanirano odužila. Ali tako to biva u Slavoniji, uvijek računaj da ćeš završiti u priči s domaćinima, a da će večer potrajati puno duže nego si planirao.

Naši slavonski domaćini imaju tu sposobnost da brišu umor od prohodanih 30-ak kilometara, otvore apetit, a putem toče još pokoju čašu. 

cica_mata

Večeru smo započeli s nezaobilaznim kulenom, ugrijali se s fantastičnom domaćom kokošjom juhom, a sve finiširali sa sekeli gulašom i palentom. A da, ne smijemo zaboraviti ni graševinu Vinarije Galić. 

cica_mata2

Inače pogriješiti ne možeš ako u Čiča Mati naručiš Velički tanjur, čobanac, fileke, a imali smo priliku isprobati i njihovo pohano meso o kojem i dan danas pričamo. 

Craft gin Castrum – gin koji štuje tradiciju na posve jedinstven način

Punog želuca uputili smo se do mjesta Kaptol gdje su nas te večeri čekale čak dvije degustacije – ona mladog, ali već sada poznatog craft gina Castrum (Malca 68) i vina Vinarije Kaptol (Komarovačka 7). 

Na samo pragu nas dočekuje nasmijani mladi bračni par Iva i Mihovil Pranjić koji su se iz Zagreba u svoj Kaptol vratili početkom pandemije koronavirusa. I sami veliki obožavatelji i konzumenti gina, odlučili su pokrenuti vlastiti brend ovog popularnog pića. 

castrum_gin

Mislili su kako će to biti odlična ušteda jer neće više trebati kupovati, no na kraju su i sami veliki potrošači Castrum gina. Kroz smijeh govore da zapravo ne znaju koliko je “ušteda” realna. 

Dočekao nas je toliko savršeno pripremljen stol za degustaciju da nam je bilo žao pomaknuti i same čaše. No, od Ive i Mihovila nismo manje ni očekivali. Cijela priča oko Castrum gina je toliko pomno smišljena, toliko se pazi na detalje i samu prezentaciju da brojni poznati brendovi štošta toga mogu naučiti. 

castrum_gin

A gin? Čista perfekcija. Aromatičan, specifičan, a ipak u svom okusu lepršav i osvježavajući, Castrum gin će oduševiti strastvene ljubitelje ovog alkoholnog pića. A svi oni koji ne vole gin, promijenit će svoje mišljenje. 

Znate ono kada vam se servira gin tonik s hrpom začina, malo cimeta ovdje, malo anisa ondje, malo ruža vamo, malo papra tamo? Castrum ginu to nije potrebno, dapače začini su potpuni višak. Ovaj gin možete piti čak i bez tonika. 

castrum_gin
FOTO: Stiglic Photos

Druženju se priključio i Josip Lukačević Lux, inače vlasnik odlične agencije Thrillseeker Croatia koji je zapravo zaslužan što smo Castrum gin isprobali među prvima u Hrvatskoj. Naime, krajem svibnja ove godine upravo smo s njim prohodali Premužićevu stazu, a kod Alana smo uživali u prvom slavonskom craft ginu. Lux inače vodi odlične ture i organizira team buildinge na ovom području. 

S nama je bila i Kristina Rupert iz TZ Zlatni Papuk koja je zajedno s Tomislavom poput pravog domaćina tijekom cijelog vikenda pazila da nam ni tanjur ni čaša nikad nisu prazni. 

Upoznali smo i Barbaru Ljevar, vlasnicu Vinarije Kaptol, koja je s nama večer započela uz gin, no napustila nas kako bi pripremila “teren” za degustaciju njenih vina. 

castrum_gin2

Nismo se ni okrenuli, a već je par sati prošlo, što je ujedno značilo da kasnimo na svoju iduću destinaciju. No, nekako smo se navikli da svoje domaćine nigdje ne možemo napustiti samo tako. I da ne odlazimo praznih ruku. 

Inače, Iva i Mihovil organiziraju degustacije (nešto što obavezno trebaš doživjeti), a sve što trebaš je unaprijed se najaviti. To možeš učiniti putem broja 099/7858146 ili putem maila craft.spirits@outlook.com. Castrum gin ima i online dostavu, a sve možeš provjeriti na njihovoj službenoj stranici

Vinarija Kaptol – gdje bi i engleska kraljica umjesto čaja pila vino

Kako se večer odmicala kraju, postali smo sve umorniji stoga je plan bio kušati pokoje vino Vinarije Kaptol te nekako stići ranije do smještaja. Moramo li naglasiti da se to nije dogodilo?

vinarija_kaptol

Imanje Vinarije Kaptol naprosto ostavlja bez daha. Čini ti se kao da se nalaziš na mondenom engleskom imanju, a iza ugla samo što nije provirila engleska kraljica. Samo što u ruci ne drži šalicu čaja nego vinsku čašu. Čak i dvije.

Ulazimo u prostoriju za degustaciju i odmah zaboravljamo na svoj umor. Tu želimo provesti cijelu noć! Barbara kroz smijeh objašnjava da je ovo privremena kušaona, a ona “prava” je još u izradu. Kako će tek ona finalna izgledati, ne možemo ni zamisliti. 

vinarija_kaptol

Vinariju Kaptol vode žene, a Barbara voli naglasiti kako ovom poslu pristupaju uz nježnost, istančan osjećaj za estetiku, ali i poznatu žensku prodornost. Upravo to sve ćeš osjetiti i kroz njihova vina. 

Zanimljivo je da je Vinarija Kaptol svoju prvu berbu imala 2016. godine, a već 2020. su odnijeli titulu šampiona s Graševinom berbe 2019. Definitivno nemoj propustiti kušati njihov Rose za kojeg Barbara ističe da je jedan od ambasadora vinarije. 

vinarija_kaptol-
FOTO: Vinarija Kaptol

Sjećaš se da smo ono rekli da ćemo ranije leći u krevet kako bi se odmorili? Toga smo se sjetili tek iza ponoći. Nazdravili smo sa zadnjom Graševinom i zaključili da se definitivno trebamo vratiti bez da gledamo na sat. 

Degustacije u Vinariji Kaptol nipošto ne smiješ propustiti. Sve što je potrebno je najava putem poziva na 099/8390942 ili putem maila barbara@vinarijakaptol.hr

Nedjelja: Uspon na vrh Ivačka glava, posjet Kući Panonskog mora, ručak u restoranu HEP noć, degustacija suhomesnatih proizvoda Fra Luka

Nedjelja je bila rezervirana za kraći planinarski izlet kako bi ipak stigli uživati još malo u prirodnim ljepotama Papuka, ali stići vidjeti još koju znamenitost u ponudi Turističke zajednice Zlatni Papuk te se sigurno vratiti u Rijeku. 

ivacka_glava1

Vremenska prognoza se nije poklopila sa stanjem na Papuku, no nakon procijene ipak smo odlučili ostvariti uspon na Ivačku glavu. Mnogi smatraju kako je to jedan od ljepših vrhova Papuka. Nalazi se na 913 metara nadmorske visine, a ime je vrh navodno dobio prema veličkom plemiću Ivanku, a u davnini je bio poznat pod imenom Klinovac. 

ivacka_glava

Postoji više opcija za uspon na Ivačku glavu, a mi smo se odlučili na onaj koji počinje na pola puta uz cestu od Velike do Jankovca. Za taj uspon je potrebno oko 1.15 h, a popularan je i onaj s Jankovca. 

ivacka_glava

Nažalost, putem se vrijeme pogoršavalo te smo netom prije samo vrha morali odustati od uspona zbog magle, kiše i hladnog vjetra. U planinama uvijek je dobro znati kada trebaš odustati. Blatnjavi, promrzli, ali ipak sretni, uslikali smo se pored znaka staze i zaključili da ipak treba ostaviti neke stvari i za povratak.

ivacka_glava

Ako si umoran od prethodnih dana i nemaš puno vremena na raspolaganju, moj savjet je da zadnji dan prođeš Grofovu poučnu stazu na Jankovcu koja je duga svega 2,5 kilometara, a prolazi pored vodećih atrakcija tog dijela Papuka. 

Papuk – zeleni otok u Panonskom moru

Nakon što smo došli k sebi pod toplim tušem, pospremili svu blatnjavu odjeću, uputili smo se doznati malo više o Papuku i njegovoj burnoj geomorfološkoj prošlosti u Kući Panonskog mora

kuca_panonskog_mora

Tu ćeš doznati sve o evoluciji, fosilima i načinima fosilizacije, a uz stručno vodstvo proširiti svoje znanje o davno zaboravljenoj povijesti ovog dijela Hrvatske. A tek kada ugledaš fosile dupina i morskog psa, ostat ćeš zapanjen činjenicom koliko se naš planet tijekom milijuna godina mijenjao.

kuca_panonskog_mora

Nakon što smo upili znanje, provjerili smo ga u labirintu ispred Kuće Panonskog mora gdje između ostalog možeš vidjeti i ralje megalodona koji je obitavao u Panonskom moru. 

kuca_panonskog_mora

Zasluženi ručak smo potražili u HEP Noć, prenoćištu i restoranu koji je inače zatvorenog tipa, no povremeno se vikendom može kušati njihova hrana. Naravno, ručak smo započeli rakijom jer kako drugačije u Slavoniji. 

hep_noc-

Uslijedila je krepka domaća juha, a svu energiju nam je vratio tanjur pun delicija od kojih najviše pozornosti plijeni Stari grad odrezak koji se na meniju nalazi preko 20 godina. Uz Perić vino nazdravili smo sa svojim domaćinom Tomislavom i Kristinom za skorašnji povratak jer tri dana nisu dovoljna za sve ono što nudi Zlatni Papuk. 

Fra Luka – gdje tradicija i dalje igra glavnu ulogu

No, niti jedan posjet Slavoniji ne bi bio potpun bez degustacije suhomesnatih proizvoda. Tomislav nas za kraj vodi kod Fra Luke (Jaguplije 9, Brestovac) gdje nas dočekuju brojne plate s kulenom, kulen sekom, buđolom, kobasicom, slaninom… Kako smo bili siti od ručka, vjerovali smo da ćemo isprobati tek mali komadić. 

fra_luka1

No, bilo je teško odoljeti kruhu s masti i ljutom paprikom, kulen seki, slanini… Odradili smo drugi ručak, obišli pogon koji bez obzira na proizvedenu količinu svoje slavonske mesne delicije i dalje izrađuje na tradicionalan način. Naravno, ni iz Fra Luke nismo izašli praznih ruku.

I kod Fra Luke možeš doći na degustaciju uz prethodnu najavu na broj 091/5719563 ili na info@fra-luka.eu, a njihove delicije možeš naručiti putem službenog webshopa.  

cesljakovacki_vis_papuk

Siti, zadovoljni i sretni uputili smo se doma. Cijelim putem do Rijeke su zveckale mnogobrojne boce vina i gina, a miris brojnih slavonskih delicija ispunile su unutrašnjost automobila.

Što smo prvo napravili kada smo stigli doma? Načeli kobasicu i otvorili butelju graševine. I donijeli odluku da se Zlatnom Papuku vraćamo prvom prigodom. Ostalo je tu još mnogo neprohodanih staza i delicija koje trebamo isprobati. A nismo ni sva vina popili 😀

Korisne informacije za boravak na Papuku: 

Kako bi što jednostavnije i bolje organizirao svoj produženi aktivni odmor na području TZ Zlatni Papuk, donosim par korisnih informacija. 

Smještaj na Papuku

Područje TZ Zlatni Papuk nudi raznolik smještaj, a mi smo se odlučili biti u Vila Mariji u Velikoj. Lokacija nam je bila od velike važnosti kako bi što prije došli do početka odabranih staza.

Vila_stefica
Vila Štefica

Inače, Vila Štefica drži Vila Mariju i Vila Editu, a odličan je odabir za manje i veće planinarske grupe (poput planinarskih društava) jer bez problema mogu ugostiti cijeli bus. Uz to u sklopu Vile Štefice se svako jutro poslužuje obilan doručak sa slavonskim delicijama, a nude i mogućnost slaganja lunch paketa za izlete. Sve informacije možeš dobiti preko službene stranice

Ako si pak zainteresiran za luksuzniji smještaj u srcu Papuka, odličan odabir su vile za odmor Montis Aurea. Vile se nalaze u mjestu Novo Zvečevo na nadmorskoj visini od 447 metara na udaljenosti od 60 kilometara od čak šest gradova. 

montis_aurea
vile za odmor Montis Aurea

Vrhunski opremljene vile Tena, Sara, Maja te luksuzna vila Rebecca osvajaju modernom arhitekturom, bazenima, saunama, jacuzzijima, te blizinom predivne prirode. Sve informacije možeš doznati na službenoj stranici.

planinarski_dom_jankovac_papuk

Spavati možeš i u samoj Park-šumi Jankovac gdje se nalazi planinarski dom Jankovac u kojem se nalazi 11 soba ukupnog kapaciteta od 42 ležaja. Možeš odabrati između noćenja, noćenja s doručkom, polupansiona ili punog pansiona. Za sve informacije možeš se obratiti na 033 898 7015 ili na pdjankovac@outlook.com.

Ako putuješ s kamperom tvoje odredište je Kamp odmorište Duboka koji je otvoren 2017. godine te ima 11 uređenih parcela za kampere i kamp prikolice. Jedan dio kampa predviđen je za boravak sa šatorima. 

Cijena ulaznice u Parku prirode Papuk 

Ulazak u Park prirode Papuk se ne naplaćuje, međutim potrebno je platiti ulaznicu za Park-šumu Jankovac koja iznosi 10 kn tijekom tjedna i 20 kn tijekom vikenda i za vrijeme blagdana. U cijenu je uključen i parking. 

adrenalinski_park_duboka

U sklopu Parka prirode Papuk postoji i drugi sadržaj za koji je potrebno platiti ulaznicu.

Ulaz u Kuću Panonskog mora plaća se 20 kn (djeca do sedam godina ne plaćaju ulaz), a uz stručno vodstvo 30 kn. Obiteljska ulaznica iznosi 100 kn. Kuća panonskog mora je otvorena svaki radni dan, te jedan vikend u mjesecu, a informaciju za to potraži na njihovoj Facebook stranici. 

jankovac_papuk

Dodatnu dozu adrenalina potraži u Adrenalinskom parku Duboka koji je otvoren od proljeća pa sve do kraja listopada. Nudi sadržaj za djecu, ali i za odrasle, a cijena iznosi 50 kn za djecu te 100 kn za odrasle. 

*Sadržaj je nastao u suradnji s TZ Zlatni Papuk.

Nastavi čitati još zanimljivih priča s podružja Zlatnog Papuka:

  1. papuk_jankovac
  2. velika_zlatni_papuk
  3. papuk_sto_jesti_piti
  4. cesljakovacki_vis_papuk
  5. velicki_grad_papuk
  6. kultna_jela_slavonija

Leave a Comment

Your email address will not be published.