Hrvatska obala je prekrasna i mami jednako posjetitelje iz Hrvatske, kao i one iz inozemstva. Ali, ljudsko djelovanje ostavlja veliki trag na biološku raznolikost, a s time i na najsimpatičnije stanovnike Jadranskog mora – dobre dupine. Koja je uloga Instituta Plavi svijet na Lošinju, kako svatko od nas može poboljšati svoj odnos prema moru i kako se ponašati u blizini dupina, otkrila nam je Henrieta Belegišanin koja aktivno sudjeluje u radu ovog Instituta.

Institut Plavi svijet osnovan je s namjerom da se provode znanstvena istraživanja, promiče ekološka svijest i unaprijede projekti očuvanja i zaštite prirode na području čitavog Jadrana.

Izravni cilj osnivanja Instituta bio je preuzimanje i nastavak znanstveno-istraživačkih i obrazovnih aktivnosti u sklopu Jadranskog projekta dupin kojeg  su još 1987. godine pokrenuli talijanski istraživači. Kada je njihov rad 1998. godine završen, svjesni značaja i vrijednosti istraživanja dobrih dupina i ostalih velikih morskih kralježnjaka u Jadranu  osnovali smo Institut Plavi svijet i nastavili s projektnim aktivnostima“, započinje Henrieta.

Tri glavna programa Instituta

Pojašnjava kako Plavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu mora (skraćeno Institut Plavi svijet) djeluje na očuvanju morskog okoliša provođenjem tri glavna programa – programa znanstvenog istraživanja, obrazovnog programa i programa zaštite. Predmet znanstvenog istraživanja su veliki morski kralježnjaci (kitovi, morske kornjače i hrskavične ribe) te se spoznaje iz rezultata istraživanja prevode u obrazovne sadržaje i koriste u projektima zaštite vrsta i staništa.

Surađujemo s lokalnim zajednicama, ali i nacionalnim, regionalnim i međunarodnim ustanovama i organizacijama kako bi zajednički unaprijedili održivo upravljanje morskim okolišem i zaštitu morskog okoliša na području čitavog Sredozemlja“, naglašava te napominje kako u svom radu koriste široki spektar istraživačkih metoda.

“Prilikom opažanja fotografira se leđna peraja dupina na kojoj se nalaze trajne, prirodne oznake. Ove oznake, nastale tijekom života dupina, jedinstvene su poput otisaka prstiju u ljudi. Metodom fotoidentifikacije se neinvazivnim putem sakupljaju podaci o opažanju dupina a fotografije opaženih jedinki pohranjuju se u katalog identificiranih jedinki. Svaka od njih je imenovana ili joj je dan kod. Primjena ove metode doprinosi stvaranju detaljne slike stanja zajednica – korištenja staništa, stopi nataliteta i mortaliteta te o njihovoj društvenoj povezanosti “, uvodi nas u metodologiju.

Praćenjem iz zraka, dobili su prve potpune podatke o rasprostranjenosti i brojnosti ovih zaštićenih vrsta velikih morskih kralješnjaka na razini cjelokupnog Jadrana te su dobili osnovne podatke za procjenu njihova statusa i daljnje planiranje praćenja istih.

Upotreba hidrofona omogućuje proučavanje zvukova koje dupini proizvode, praćenje podvodne buke i kako ona utječe na njihovo korištenje staništa. Povišena razina podvodne buke uzrokuje smanjenje sposobnosti dupina da se akustički orijentiraju u svom okolišu te je uočeno da dupini izbjegavaju određena područja i odlaze s lokacija na kojima su inače viđeni“, pojašnjava Henrieta te navodi kako u svojim istraživanjima koriste i duge metode poput satelitskog praćenja morskih kornjača ili genetike.

Ljudski faktor i klimatološke promjene kao veliki problem

Ljudski faktor ostavlja sve veći trag u svijetu, pa tako i u moru i stoga nas je zanimalo koje su najkritičnije aktivnosti i kako svi možemo umanjiti negativno djelovanje na biološke sustave u morima. Prekomjerni ribolov, pomorski promet, eksploatacija nafte i plina, seizmička istraživanja, masovni turizam i veliki broj rekreacijskih plovila ugrožavaju opstanak mnogih vrsta u morima i oceanima.

Rijeke, kiša i kanalizacija u more nose ogroman dio štetnih kemijskih spojeva koje svakodnevno koristimo. U moru je i sve veća količina  krutog otpada, ali i mikroplastike  koja  se dokazano već uvukla u hranidbene lance u moru te time i u ljudske organizme. Posljedice negativnog utjecaja ljudi na okoliš sada već uviđaju svi, ponajprije u obliku klimatskih promjena koje izravno utječu na kvalitetu života i dostupne resurse o kojima  ovisi čitav život na Zemlji.  Stanje je alarmantno i ako ne budemo svi kao društvo djelovali odmah, teško je predvidjeti kakva nas budućnost očekuje“, upozorava Henrieta.

Upravo iz tih razloga, Institut Plavi svijet  podupire uključivanje javnosti u prikupljanje podataka o opažanjima velikih morskih kralješnjaka s ciljem utvrđivanja pojave rijetkih vrsta, pojave uginulih ili ozlijeđenih životinja kojima je potrebna pomoć ili zbrinjavanje te utvrđivanje intenziteta interakcije između morskih sisavaca i morskih kornjača s ribarstvom i ribarskim alatima kako bi zajedno unaprijedili zaštitu vrsta i prirode.

„Kad god ste na moru, bilo da lovite ribu, ronite, jedrite, plivate ili samo uživate na obali možete opaziti dupine ili kitove. Svaka opažanja, ako ih podijelite sa znanstvenicima, mogu značajno unaprijediti njihovo istraživanje  a time i zaštitu. Pozivamo također i ribare da nam dojave interakciju s velikim morskim kralješnjacima – slučajno ulovljene dupine putem mobilne aplikacije Marine Ranger“, naglašava.

Koje su najčešće pogreške koje ljudi nesvjesno čine pri susretu s dupinima i kako bi se trebali ponašati?

Imati privilegiju doživjeti igru dupina na otvorenom moru nešto je što se ne zaboravlja, ali uz preplavljenost oduševljenjem, ljudi nerijetko imaju ‘krivi pristup’ kada se nađu u društvu ovih veličanstvenih životinja.

Dupini su tijekom dana zaokupljeni raznim aktivnostima koje spadaju u prirodne oblike ponašanja. Životinje se hrane, putuju, odmaraju, brinu o mladuncima, a uključene su i u mnoge druge socijalne interakcije s ostalim pripadnicima svoje vrste. Prisutnost ljudi u njihovom prirodnom okruženju može se smatrati uznemiravanjem jer neminovno utječe na njihovo ponašanje“, pojašnjava Henrieta te naglašava kako se kruženje oko skupine, vožnja brodice izravno prema životinjama, pokušaji da ih se dira ili na bilo koji način izaziva smatraju uznemiravanjem. 

Uspijete li se dovoljno približiti, imajte na umu da se nalazite u okolnostima koje su nesigurne kako za Vas tako i za životinje. Dupini su divlje, nepredvidive životinje kojima trebate prilaziti s poštovanjem. Nemojte pogrešno protumačiti znatiželju dupina koji će se ponekad zainteresirati za plivače u blizini. Ovo nije prijateljsko ponašanje već prvenstveno potreba da se istraži strano tijelo uronjeno u njihov okoliš“, zaključila je Henrieta.

Usvoji dupina i podrži njihovu zaštitu

Usvajanjem dupina na najbolji i najjednostavniji način možeš pružati podršku edukacijskim programima Instituta Plavi svijet. U znak zahvalnosti za tvoju donaciju dobivaš paket za usvojitelje unutar kojeg ćeš pronaći više informacija o dupinu kojeg si usvojio, svoju člansku iskaznicu kojom postaješ član Instituta Plavi svijet. Usvajanjem ostvaruješ i besplatan ulaz u Lošinjski edukacijski centar o moru u Velom Lošinju te dodatan sadržaj ovisno o tipu paketa koji si izabrao. Institut Plavi svijet možeš podržati i izravnom donacijom putem web stranice, ali moraš priznati kako je usvajanje dupina puno, puno zabavnije!

Također, odličan način za sudjelovanje u aktivnostima Instituta Plavi svijet dolazi uz inicijativu „OVO JE NAŠ DOM. ČUVAJMO GA.“ Povodom ove inicijative, P&G donira 100.000 kn za opremu s kojom će se unaprijediti istraživanje ovih simpatičnih sisavaca. Uz pomoć nove opreme Plavi svijet će još bolje pratiti ponašanje i odnose dupina, posebice onaj između mladunaca i majki. I ti možeš do 30. travnja sudjelovati u hvalevrijednoj kampanji i podržati je kupnjom proizvoda tvrtke P&G (Pantene, Herbal Essences, Head&Shoulders, Aussie, Pampers, Ariel, Tide i Dash).

Kao što su i sami stručnjaci iz Instituta Plavi svijet naveli, plastika je jedan od najvećih problema današnjice, a P&G donosi proizvode koji nam omogućuju pravi odabir i ostavljanje što manjeg otiska. Punjive boce i refil pakiranja šampona i regeneratora za kosu od nedavno su dostupni i u Hrvatskoj. Zahvaljujući njima upotreba tzv. nove plastike smanjuje za 50%, a praktični refili smanjuju upotrebu plastike za čak 60% u odnosu na uobičajenu ambalažu tih proizvoda. Također, pri proizvodnji reciklirane plastike je potrošnja vode već smanjena za 20%, a čak 95% proizvodnih pogona koristi pročišćivače i ne vraća otpadnu vodu u okoliš. Procter&Gamble ima cilj da do 2030. godine koristiti do 100% reciklirane ili reciklabilne plastike.

Ovo je primjerice samo mala, ali bitna promjena kojom svi možemo biti dio zaštite dupina, najsimpatičnijih stanovnika našeg mora.

Fotografije: Institut Plavi svijet

*Sadržaj nastao u suradnji s P&G

Dodatne zanimljivosti o Lošinju saznaj ovdje:

  1. osorscica_losinj_sveti_mikula
  2. muzej_apoksiomena_losinj
  3. mali_losinj
  4. vila_carolina_losinj

Leave a Comment

Your email address will not be published.