Park prirode Učka je pravi planinarski dragulj koji nudi pregršt planinarskih staza koje su prilagođene za planinare početnike, obitelji s djecom, ali i za iskusne planinare koji traže bijeg od obveza modernog doba, daleko od gužvi i vreve. Učka je bogata i povijesnim i prirodnim znamenitostima tako da ćeš često na njenim stazama naučiti nešto novo o povijesti ovog kraja ili uživati u nezaboravnim prizorima.
Moram priznati da sam Učku otkrila relativno kasno, točnije tek krajem 2020., u godini kada sam se službeno preselila u Rijeku. Staza po staza, novi kilometar za kilometrom – moja ljubav je samo rasla. Učka u isto vrijeme nudi pitome i turističke staze, no odmah iza ugla se nalazi manje popularna dionica na kojoj se osjećaš kao da si se odmaknuo daleko od civilizacije. Ona je toliko raznolika i svakom novom stazom me uspije iznova iznenaditi.
U kratkom periodu sam nadoknadila izgubljene planinarske kilometre i prošla popularne i manje popularne staze unutar Parka prirode Učka. Donosim popis raznolikih staza, onih koji su stvoreni za kratki izlet u prirodu za cijelu obitelj, a tu su i cjelodnevni izleti na kojima ćeš proći i koji kilometar više.
Kružna land art staza Stražica-Sapaćica
Land art staza Stražica-Sapaćica se nalazi na Ćićariji u sklopu Parka prirode Učka, a otvorena je sredinom 2016. godine. Iza nje stoji umjetnik Boris Pecigoša koji je osmislio i na koncu realizirao ovu umjetničku planinarsku stazu koja na svakom svom dijelu plijeni pozornost. 20 radova land i rock arta smješteni su duž 6,5 km duge staze na Učki, a odličan su odabir za izlet u prirodu u društvu cijele obitelji.
Oduševit će te priroda, a poseban dodatak su umjetnička djela koja zovu da malo više obratiš pozornost i istražiš kutke uz i na samoj stazi. Uz to staza nije tehnički ni kondicijski zahtjevna, a ipak će razbuditi tvoje tijelo, a ti ćeš imati osjećaj da si zakoračio duboko u prirodu daleko od bilo koje civilizacije.
Potok Banina i slap Rečina/Banina
Park prirode Učka nudi pregršt lakših, ali i težih staza koje će zadovoljiti svako planinarsko srce, bilo ono iskusno ili tek otkriva ljepote planinarenja. Postoje one planinarske staze koje su razvikane i na kojima ćeš uvijek naletjeti na druge izletnike. No, postoje i one staze koje su “skrivene”, a koje će te iznenaditi svojom ljepotom. Jedna takva je staza koja vodi uz potok Banina sve do slapa Banina, odnosno Rečina, kako se isto naziva.
Moram priznati da sam na ovu prirodnu atrakciju na Učki naletjela posve slučajno. Više se ne mogu sjetiti je li bilo u jednoj od mnogobrojnih grupa na društvenim mrežama ili na nekom blogu, no ostala mi je nekako u sjećanju. Ovu staza nije razvikana niti ćeš o njoj čitati na poznatim portalima.
Riječ je o nezahtjevnoj i ugodnoj stazi koja skoro cijelo vrijeme prati potok Banina (iliti Banjina na domaći). Riječ je o potoku koji izvire na Učki na platou Rečine podno vrha Grnjač na 750 metara nadmorske visine. Zapravo se Rečina obrušava i nastavlja kao potok Banina dužine 7,5 kilometara koji se ulijeva u more u Iki. Upravo do mjesta “obrušavanja” vodi ova staza.
Povijesno-mitska staza Trebišća-Perun
Iznad Mošćeničke drage proteže se dubok i tajnovit klanac koji skriva stoljetnu povijest koju možeš istražiti prateći markacije staze Trebišća-Perun. Kako na službenim stranicama parka prirode Učka piše ovaj dio planine je imao posebno značenje za prve slavenske doseljenike na Kvarner. Danas se zna kako je to područje bilo odabrano za pozornicu njihovim najsvetijih vjerovanja, mjesta gdje su se odvijala mitska zbivanja na kojima je počivao ciklus života te prirodne mijene koje su bile od životne važnosti.
Ova staza na izvrstan način kombinira drevne priče, mitove, povijest i prirodne ljepote stoga je svaki dio staze zanimljiv iz raznih razloga. Staza je prvenstveno turističko-poučnog karaktera. Do samog Trebišća je staza izrazito jednostavna i lagana za snalaženje stoga je prikladna i za obitelji s manjom djecom te osobe koje nemaju puno kondicije ni planinarskog iskustva.
Staza Poklon – Vojak
Planinarska staza s prijevoja Poklon do najvišeg vrha Učke se ubraja među najpopularnije unutar Parka prirode. Poklon se od davnih dana ubraja među popularno izletište. Kako su hodočasnici iz Istre upravo na ovom prijevoju po prvi put vidjeli Trsat, redovito bi se u tom trenutku poklonili Majci Božjoj Trsatskoj. Upravo zbog običaja je nastao sami naziv Poklon.
Prvi planinarski objekt su sagradili Austrijanci, a 1958. na prostoru vojarne sagrađen je pansion i restoran Učka, a par godina kasnije opatijski planinari grade planinarski dom.
Ova planinarska staza na tri mjesta siječe gore spomenutu cestu do vrha Vojak, a posljednjih 800 m se penje mimo TV tornja do vrha.
Vojak se nalazi na 1.396 metara nadmorske visine te se ubraja u najviši vrh Učke i istarskog poluotoka. Međutim kako se nalazi u Primorsko-goranskoj županiji, ne smatra se najvišim vrhom Istarske županije. Mnogi smatraju da je pogled jedan od najljepših u Hrvatskoj.
Ako si te sreće i na vrhu te dočeka savršeno vrijeme možeš vidjeti Snježnik i Risnjak u Gorskom kotaru, slovenski Snežnik, ali i cijelu Istru i Kvarnerski zaljev s otocima, planine Gorskog kotara, pa čak i Alpe i Italiju. Mi nismo bili te sreće, no naći se unutar oblaka isto je pravo doživljaj.
Planinarska staza Brgudac – Korita – Brajkov i Županj vrh
Izvorište Korita smatra se prirodnom bogatstvom Ćićarije i od davnina je veoma važna lokacija za život lokalnog stanovništva.
U pitanju je čista planinska voda koja izvire podno Brajkovog vrha i puni drvena korita te napaja obližnju lokvu. Ova lokacija je bila toliko bitna za lokalno stanovništvo da je čak i austrougarska vlast za vrijeme vladavine Franje Josipa tu uredila objekt u svrhu lakšeg zahvaćanja vode. Iz izvora voda se prelijevala u prvo kameno korito, a zatim niz padinu u 13 korita izrađenih od stabala topole.
U doba suše upravo izvorište Korita je bio jedini izvor vode. Žene su svaki dan na svojim leđima nosile pitku vodu u selo Brgudac. Izvor je korišten i za napajanje stada, a nekoć su Brgučani imali i do 3.000 grla.
Nakon Drugog svjetskog rata su originalna korita počela propadati te su Brgučani 1975. godine pokrenuli inicijativu za njihovu obnovu, a u akciji je sudjelovala i tadašnja JNA. Nažalost, taj zahvat nije bio dobro obavljen jer se voda počela prolijevati te je stanovništvo godinu dana kasnije uklonilo kaptažu i preusmjerilo vodu u betonska korita. Ona su stajala na lokaciji više od 30 godina.
Iznad Korita nadvila se stijena Brajkovog vrha što čini uistinu poseban prizor. Brajkov vrh se nalazi na 1.092 metara nadmorske visine, a s njega se pruža lijepi pogled. Posebno je zanimljivo promatrati korita i obližnju lokvu. Izlet upotpuni usponom i na obližnji Županj vrh.
Planinarska staza Brseč – Sisol
Uspon iz malog grada Brseč na južnom kraju opatijske rivijere je najpopularniji odabir za posjet Sisolu. Inače Brseč nije poznat samo kao polazišna točka za uspon na Sisol. Tu se, naime, rodio književnik Eugen Kumičić koji je pisao pod pseudonimom Jenio Sisolski.
Staza počinje odmah kod mjesta Brseč gdje se nalaze male stepenice koje vode na početak staze. Uskoro prolazimo kroz malo selo Carići gdje smo susreli simpatične i pričljive stanovnike. Prolazimo posljednju kuću nakon koje desno skreće planinarska staza. Odmah započinje oštriji uspon po kršu, makiji, uz stare suhozide, a pogled koji ostavljamo iza sebe već tada oduzima dah.
Nakon strmijeg uspona izbijamo na greben gdje se nalazi i križanje staza. Desno staza vodi prema vrhu Šikovac, Kremenjaku, Brgudu, ali i mjestu Kožljak od kojeg također ide uspon na Sisol. Tu se ujedno nalazi i prirodno okno Provrtenica. Slijedi najzahtjevniji dio puta. Staza je kamenita, ide sa stijene na stijenu te je na pojedinim mjestima potrebna pomoć ruku. No, uz malo spretnosti i pažnje lako se savlada.
Sisol se inače nalazi na 835 metara nadmorske visine. U pitanju je stjenovit vrh strmih strana koji dominira u južnom dijelu hrpta Učka. S vrha se pruža lijepi pogled na Cres i Lošinj, a sami put grebenom pruža divan pogled na istarsku stranu i Čepićko polje.
Sisol se možda ne ubraja među popularnije destinacije na Učki, no svakako je ovaj vrh vrijedan posjete. Staza do njega je raznolika i zanimljiva, na dijelovima naporna i izazovna, stoga pruža potpuni planinarski doživljaj. Za nju je potrebna kondicija i malo spretnosti pri samom vrhu, no zato nagrađuje s divnim pogledima prema moru, ali i prema istarskim poljima.
Planinarska staza Mala Učka – Brgud
Mala Učka najviše ruralno naselje u Istri, a smješteno je na 995 metara nadmorske visine. Nekoć je tu živjela 130 stanovnika, zvali su se Učkari, bavili su se stočarstvom, a posebno su bili poznati po dobrom siru.
Nažalost, za vrijeme Drugog svjetskog rata, točnije 30. travnja 1944., Talijani i Nijemci su do temelja spalili selo te su se Učkari iselili zbog teških gosparskih prilika. U tom groznom činu je spaljeno 22 stambene kuće i 45 gospodarskih zgrada. Danas se u selu nalazi spomenik tom tragičnom događaju kojeg su 1974. podigli mještani sela Mala Učka.
Kako piše na službenoj stranici Parka prirode Učke selo je ostalo u takvom stanju dovoljno slikovito da ga se 1976. godine upiše u Registar nepokretnih spomenika kulture kao zaštićenu ruralnu cjelinu.
Staza Mala Učka-Brgud je ukratko rečeno prelijepa. Na njoj ćeš osjetiti dašak nekadašnjeg života stočarskih obitelji prateći stare suhozide i istražujući nekadašnje kamene pastirske kuće. Na ovoj stazi diši punim plućima jer na skoro svakom kutku miriše bilje. Na ovoj stazi ćeš u isto vrijeme uživati u pogledu na obalu i obližnje otoke, ali i na istarska polja. I na ovoj stazi ćeš doživjeti svu ljepotu konja koji slobodno pasu na zelenim livadama na grebenu Učke. Sve u svemu, staza do Brguda je doživljaj za sva osjetila.
Planinarska staza Poklon – Veliki i Mali Planik
Ako si u potrazi za jednom lijepom stazom na kojoj nećeš sresti puno ljudi te želiš proći koji kilometar više u svojim gojzericama, onda je ova staza idealan odabir za tebe.
Staza Poklon – Veliki Planik nalazi se na području Parka prirode Učka. Veliki Planik sa svojih 1.272 metra nosi ponosno titulu najvišeg vrha Ćićarije. On se nalazi na planinskom hrptu koji se od Učke nastavlja u sjeverno-zapadnog smjeru šireći se i spuštajući u Ćićariju.
Kako Alan Čaplar piše, Ćićarija je planina koja omeđuje istarski poluotok s istočne strane. Za razliku od Učke, koja je visoka, ali uska i površinom mala planina, Ćićarija je prostrana, a proteže se od slovenske granice do prijevoja Poklon.
Ova staza nam je ponovno pokazala koliko je Učka lijepa i koliko još skrivenih dionica ima koje oduzimaju dah. Staza nije tehnički zahtjevna i odličan je odabir ako želiš poraditi na kilometraži. Na koncu je naš pametni sat pokazao da je staza duga nešto malo više od 15 kilometara, a nama je bilo potrebno 4.20 h bez uračunate pauze na vrhu Veliki Planik.
Park prirode Učka nudi pregršt planinarskih staza, tako da će ovaj popis s vremenom samo rasti i rasti. A na tebi je samo da uskočiš u gojzerice, staviš ruksak na ramena i uputiš se u svoju novu avanturu.
Ako si u potrazi za drugim planinarskim stazama, nastavi čitati:
