Hrvatska ima razgranatu mrežu planinarskih staza koje su raznolike ne samo zbog svojih prirodnih obilježja nego i bogate povijesti. Ako još nisi sastavio listu kamo bi u novoj godini trebao ići, donosim prijedloge čak 12 planinarskih staza koje bi barem jednom trebao prohodati.
Ovu bucket planinarsku listu sam složila prema vlastitom iskustvu. Sve staze sam osobno u jednom trenutku prošla, neke su jednostavne, no zbog prirode i/ili povijesti vrijede tvog posjeta, dok su druge nešto teže i izazovnije. Sve navedene staze su na mene ostavile poseban dojam i rado im se vraćam. Na tebi je samo da rezerviraš slobodne vikende i do kraja godine svaki mjesec prođeš po jednu stazu.
Vrh Vela Pliš nudi predivan pogled
Između Platka i Kamenjaka smješten je vrh Vela Pliš, manje popularna planinarska destinacija u riječkom zaleđu. Naime, u jakoj konkurenciji Snježnika, Risnjaka i Kamenjaka, nekako Vela Pliš pada u drugi plan. Posve nezasluženo! S ovog vrha se proteže nezaboravan pogled, a staza iz Štaba je zanimljiva, raznolika i pruža odličan kraći izlet koji se kombinirajući okolne vrhove može pretvoriti u odličan cjelodnevni izlet.
Vrh Vela Pliš se nalazi na 1.141 m. Izrazito je istaknut te je pokriven samo travom zbog čega sa svih strana nudi neometan i predivan pogled na Hrvatsko primorje, Kapelu, Grobničke Alpe, Snježnik, Risnjak, a u daljini se čak mogu vidjeti i Julijske Alpe.
Više o samoj stazi pročitaj ovdje.
Staza Jankovac – Češljakovački vis na Papuku
Park prirode Papuk je poseban iz više razloga, a jedan od vodećih je činjenica da je to jedan od najočuvanijih krajolika u Hrvatskoj. Stijene su se formirale tijekom 350 milijuna godina, a nekoć su vrhovi Papuka zapravo bili tek otoci u Panonskom moru. Dokazi za to nalaze se i dan danas u stijenama i fosilima diljem Papuka.
Papuk je pak proglašen parkom prirode 1999. godine, a 2007. je zbog vrijednog nasljeđa proglašen i prvim hrvatskim geoparkom te je tako postao 30. član europske mreže i uvršten je u UNESCO-ovu svjetsku mrežu geoparkova.
No, Papuk nije poznat po svojim stijenama nego po svojoj gustoj, prostranoj i predivnoj šumi. Čak 47% čini bukva, 34% hrast kitnjak, jela je zastupljena sa 6% i grab sa 5%. Sve su to redom autohtone vrste.
Staza s Jankovca do Češljakovačkog visa odličan je odabir u bilo koje godišnje doba. Teren je nezahtjevan stoga tijekom ovog izleta možeš posve uživati u svoj ljepoti papučke šume, a šlag na kraju izleta je odmor i istraživanje Park šume Jankovac.
Više o stazi pročitaj ovdje.
Izlet na Veliki Risnjak se tako lako ne zaboravlja
Od svih naših nacionalnih parkova, Risnjak zauzima, nažalost, najmanje popularno mjesto. Uvijek kažem posve nezasluženo. On se možda ne ubraja među najposjećenije parkove, ali se smatra najznačajnijim primjerom visinskog vegetacijskog raščlanjenja u Hrvatskoj.
On predstavlja prirodnu vezu između Alpa i balkanskih planina te je ujedno snažna klimatska i vegetacijska predgrada između Hrvatskog primorja i kopnenih dijelova naše države. Alan Čaplar je u svojoj knjizi “Hrvatske planine” Risnjak objasnio s tri riječi – “na dodiru svjetova”.
Naime, na Risnjaku se na jedinstveni način susreću raznovrsni alpski, dinarski, mediteranski i kontinentalni utjecaji, a zastupljena su i dobro vidljiva sva tipična obilježja te planine.
Najpopularniji i meni najljepši uspon je upravo onaj iz Crnog Luga. Više je razloga za to. Priroda je cijelim putem predivna, divlja, netaknuta i raznolika, staze su zbog toga zanimljive te ćeš na njima imati osjećaj da si se odmaknuo daleko od civilizacije i zakoračio u jedan posve drugi svijet.
Sve o stazi iz Crnog luga do Velikog Risnjaka pročitaj ovdje.
Uputi se s Poklona na vrh Veliki Planik na Učki
Učka je pravi planinarski dragulj. Bez obzira na svoju popularnost, tu ćeš uvijek naći stazu na kojoj nema puno ljudi, koja nije razvikana, a predstavlja jedno lijepo planinarsko iskustvo.
Ako si u potrazi za jednom lijepom stazom na kojoj nećeš sresti puno ljudi te želiš proći koji kilometar više u svojim gojzericama, onda je ova staza idealan odabir za tebe.
Staza Poklon – Veliki Planik nalazi se na području Parka prirode Učka. Veliki Planik sa svojih 1.272 metra nosi ponosno titulu najvišeg vrha Ćićarije. On se nalazi na planinskom hrptu koji se od Učke nastavlja u sjeverno-zapadnog smjeru šireći se i spuštajući u Ćićariju.
Sve o ovom izletu otkrij ovdje.
Osorščica na Lošinju pruža jedan od najljepših otočkih pogleda
Osorščica se smatra jednom od najatraktivnijih otočnih planina, a pogled s vrha Sv. Mikula mnogi nazivaju ne samo jednim od najljepših pogleda na našoj obali nego i u cijeloj Hrvatskoj.
Ova tipična krška planina ima vapnenačku građu, a proteže se u dužini od 10 kilometara na sjevernom dijelu Lošinja. Zanimljivo je kako je ova planina dobila naziv po gradiću Osoru koje se nalazi na susjednom Cresu. Još zanimljivija je informacija kako su Cres i Lošinj nekoć bili jedan otok koji se zvao Apsyrtides (Osorski otok). Danas Lošinj i Cres razdvaja morski tjesnac. Otoci su nastali djelovanjem čovjeka koji je u antičko doba napravio prokop širine 11 metara kako bi se omogućio prolaz brodovima. Danas se na njemu nalazi pokretni most koji službeno označava prelazak s jednog na drugi otok.
Osorščica je prva planina jadranskog otočja koja je privukla pažnju turista. Naime, kako Alan Čaplar u svojoj knjizi “Hrvatske planine” piše, u Malom Lošinju je 1886. osnovano turističko društvo, a samo godinu dana nakon osnivanja poveli su na vrh Sv. Mikula austrijskog prijestolonasljednika Rudolfa ll., a poslije su potaknuli izgradnju planinarske staze iz Nerezina do vrha. Ta staza se i dan danas koristi kao najkraći prilaz najljepšem lošinjskom vrhu.
Sve o ovoj predivnoj stazi pročitaj ovdje.
Kružna staza oko Lokvarskog jezera
Nekoć je Lokvarsko jezero bilo zelena dolina na kojoj se nalazilo naselje Srednji Jarak koje se sastojalo od par kuća, gostionice, kapelice te čak tri pilane.
Umjetno jezero je nastalo kada je rijeka Lokvarka zaustavljena u radnim akcijama koje su trajale od 1952. do 1955., a u kojima je sudjelovalo čak 27.000 mladih ljudi. Njima u čast jezero se prvotno nazvalo Omladinsko jezero. Stanovnici naselja Srednji Jarak su raseljeni, no građevine nikad nisu uništene nego su samo potopljene. Tako da se ispod površine Lokvarskog jezera nalaze ostaci tog nekadašnjeg goranskog mjesta, a potopljeno je i nekoliko kilometara popularne goranske ceste Lujzijane.
Oko Lokvarskog jezera postavljena je kružna staza koja je duga oko 17 kilometara i predstavlja odličan jednodnevni izlet.
Kako proći kružnu stazu oko Lokvarskog jezera pročitaj ovdje.
Na Kalniku se uputi na putovanje u prošlost
Rijetko koja planina u Hrvatskoj na tako malom prostoru nudi toliko raznoliko planinarsko, penjačko, ali i turističko iskustvo. Na Kalniku možeš uživati na poučnoj stazi ili se upustiti u penjačkoj avanturi, biti svjedok burne povijesti ovog kraja ili samo guštati u dobrom obroku u planinarskom domu.
Kalnik se ubraja među popularnija planinarska izletišta u Hrvatskoj. Dug je 16 kilometara, a visok u prosjeku od 400 do 500 metara. Ova planina ima dva usporedna grebena, onaj sjeverni je šumovit, a na južnom strše stijene. Na tako malom području nalaze se čak dvije impresivne gradine, vrhovi Vranilac i Mali Kalnik i stijene poznate kao Sedam zuba. Veliki dio Kalničke gore je proglašeno zaštićenim krajolikom, a područje oko Malog Kalnika ima status posebna botaničkog rezervata.
Kalnik nudi brojne staze, bilo da si željan malo avanture ili želiš uživati u šetnji kroz šumu.
Više o planinarenju na Kalniku, otkrij ovdje.
Staza Baška – Bracol ubraja se među ljepše na otoku Krku
Otok Krk je poznata outdoor destinacija, a izvan sezone najčešće ćeš vidjeti turiste kako planinare i bicikliraju. Osobno sam prošla veliki dio staza na ovom otoku, a među najomiljenije ubrajam onu iz Baške do uvale Bracol.
Ova staza je duga oko 12,5 kilometra, a nama je uz dužu uračunatu pauzu trebao 5.15 h, no računaj da traje oko četiri i pol sata aktivnog hodanja. No, ova staza je toliko lijepa da ćeš često poželjeti napraviti pauzu ili samo zastati na stazi i upijati jedan od mnogobrojnih nezaboravnih prizora. Još ako putem sretneš stado glasnih ovaca (što je velika vjerojatnost), doživljaj je potpun.
Sve o ovom nezaboravnom izletu pročitaj ovdje.
Otkrij što se skriva iza imena staze Božanskih izvora u Istri
Istra je čudo! Koliko god puta posjetiš ovaj dio Hrvatske, uvijek te uspije iznenaditi, bilo svojim pitoresknim mjestima, gastronomskom ponudom ili prirodnim ljepotama. Prva asocijacija na Istru sigurno nisu planinarske staze, no mogao bi se iznenaditi, Istra ima mnogo toga za ponuditi i na tom polju. Upravo jedna od najpopularnijih staza, ona 7 slapova, nalazi se u Istri. Ako si na njoj uživao, onda će te jednako oduševiti i staze koje povezuju Rabac i Labin.
Ako želiš uživati u žuboru slapova, potočića i prelaziti mostiće, ne moraš nužno ići do Buzeta. Rabac i Labin skrivaju dvije predivne staze, koje možda nisu toliko velebne, kilometarski duge i ne plijene poglede velikim brojem slapova, no one pružaju pravi bijeg od prirode. One su manje popularne i razvikane, stoga ćeš na stazi vidjeti manju količinu ljudi. No, nisu zbog toga manje ljepše.
Sve o ovoj stazi pročitaj ovdje.
Pogled s Omiške Dinare nećeš tako lako zaboraviti
Omiška Dinara, kao što i samo ime govori, nalazi se iznad Omiša, koji se upravo zbog svog položaja ubraja među najslikovitije gradove na našoj obali. Tomu pridonosi i ušće Cetine, a Omiš je zanimljiv i zbog svoje gusarske povijesti.
Omiška Dinara je zapravo nastavak Poljičke planine i spoj prema Biokovu (na koji se pruža fantastičan pogled s vrha, ali i o tome kasnije). Nekoć su te dvije planine činile jedinstveni masiv, no Poljičku planinu i Omišku Dinaru razdvojila je upravo rijeka Cetina.
Ova planinarska staza je prepuna predivnih prizora, no ništa te ne može pripremiti na pogled koji se pruža s vrha Kula. Vidik se pruža na more, otok Brač, dolinu Cetine i Poljica, Mosor… I onda ugledaš Biokovo. Kako smo planinarili za vrijeme zime, vršni dio Biokova je bio pokriven snijegom što je uistinu nezaboravna slika.
Više o stazi otkrij ovdje.
Zagradski vrh pruža pogled na Gorski kotar, ali i na obalu
Zagradski vrh je najviši vrh u pojasu uzduž primorskog ruba goranske visoravni. I dok je primorska strana gola, ona sjeverna je prekrivena bukovom šumom. Nalazi se na 1.187 metara nadmorske visine, a pruža divne poglede prema Gorskom kotaru, Vinodolu, Riječkom zaljevu, a posebno je impresivan pogled na otok Krk.
Kako Alan Čaplar piše u svom “Planinarskom vodiču kroz Hrvatsku”, na istočnom podnožju Zagradskog vrha, na visini od 900 metara, pruža se područje lijepih livada gdje su Vinodolci imali svoje ljetne pastirske stanove zvane Zagradi. Kao što pretpostavljaš, upravo po njima je vrh dobio svoje ime.
Najbrži, ali i najljepši prilaz Zagradskom vrhu počinje u Ravnom, točnije kod planinarskog doma Vagabundina koliba. Inače, planinarski dom Vagabundina koliba nudi jela kakva nećeš vidjeti u niti jednom domu. Obitelj Savić iz Bribira je vlasnik Vagabundine kolibe koja je naveliko poznata po svojim delicijama. Stoga nakon izleta nemoj propustiti priliku da isprobaš nešto s jelovnika.
Više o usponu na Zagradski vrh pročitaj ovdje.
Otkrij ljepote zapadnog dijela Kozjaka
Ova kružna staza traje oko pet i pol sati hodanja, pri tome svakako računaj i na potrebne pauze. Mi smo osobno napravili veću pauzu tek kod planinarskog skloništa Orlovo gnijezdo, dok smo ostatak staze bili poprilično aktivni. Unutar, zaokružimo na šest sati hodanja, prođe se nešto više od 15 kilometara.
Najljepši dio staze jest njen početni dio, odnosno sve do Orlovog gnijezda nakon kojeg se spuštamo do makadama s kojim idem podno samog hrpta i vraćamo se na asfaltiranu cestu s kojom smo došli do planinarskog doma.
Sve o ovoj stazi otkrij ovdje.
Naravno, teško je na jednoj listi obuhvatiti sve fantastične planinarske staze kojima Hrvatska obiluje. No, zato možemo svake godine sastaviti novu listu 🙂
Otkrij još zanimljvih staza u Hrvatskoj:
