Veliki Snežnik, Snežnik ili Slovenski Snežnik kako ga često zovemo ovdje u Primorju, prekrasan je planinarski cilj koji sa svojih 1796 metara nadmorske visine pruža pogled na prekrasne šume južne Notranjske i Gorskog kotara te otvoreno more Kvarnerskog zaljeva. Ako živiš u okolici Rijeke, ili je često posjećuješ, sigurno ti je poznata vizura zelene kupole koja se jasno vidi s Učke, Grobničkih Alpi, Risnjaka, Bjelolasice i ostalih vrhova u blizini pa je možda pravo vrijeme da se na nju i popneš.
Snežnik je sjajna planina za planinare početnike, ali nudi ponešto i za one koji su već iskusni i jednostavno žele provesti opušten dan u prekrasnim šumama koje okružuju ovu planinu. Iako je na internetu bezbroj informacija kako doći do vrha, najčešće se nudi varijanta iz malenog vikend naselja Sviščaki. Do tamo možeš doći iz više pravaca, a najpoznatiji je onaj iz Ilirske Bistrice gdje te cestovne oznake usmjeravaju na ispravno skretanje prema Sviščakima.
Polazak od kuće Škrli na Snežnik
Mi smo se ovaj put odlučili za drugačiji pristup te smo autom išli kroz mjesto Knežak, nedaleko Ilirske Bistrice, u smjeru cestovnih oznaka za Mašun. Zapravo se radi o spletu šumskih cesta, dijelom neasfaltiranih, pa smo isto ishodište mogli dohvatiti i kroz Sviščake jednostavnim prolaskom kroz naselje i nastaviti vožnju do prvog velikog križanja i cestovnih oznaka.
No vratimo se na naš smjer kretanja. Kod Gostišča Mašun skrećemo desno te nastavljamo vožnju šumskom cestom, a uskoro na manjem križanju opet skrećemo desno. Zatim se vozimo po šumskoj cesti sve do kuće Škrli i križanja netom nakon kuće, na kojem parkiramo auto. Koča Škrli ti uvelike može olakšati pronalaženje točnog mjesta našeg početka staze za Snežnik pa je vrijedi zapamtiti.
S obzirom da uvijek volimo raditi kružne staze, predlažemo ti da probaš isti krug kao i mi. Na ovim šumskim cestama mnoštvo je ugibališta pa nije problem parkirati niti na proširenju ovog križanja, odakle krećemo lijevo, prateći dobre markacije za Snežnik koje se nalaze uz cestu.
Iako problema s orijentacijom nećeš imati, svejedno predlažemo da sa sobom imaš kartu ovog područja ili neku od planinarskih aplikacija koja može raditi i bez signala. Možda nećeš imati signal u svakom trenutku pa je uvijek dobro imati kakvu-takvu kartu pri ruci. Nakon nekoliko minuta hoda po cesti, s desne strane uočit ćeš skretanje koje je dobro označeno i nadalje trebaš samo paziti da ne skreneš pogrešno, što je moguće zbog velike količine šumskih cesta koje se tu nalaze.
Uspon na Mali Snežnik
Početni dio staze je jako strm, ali ne trebaš brinuti jer stvari postaju lakše kako se napreduje više. Šumska staza je ugodna i vrlo pogodna za vruće ljetne mjesece jer nudi obilan hlad, a jednostavan teren omogućuje uživanje u zelenilu koje te okružuje sa svih strana. Mi smo na ovaj izlet išli u posljednjem tjednu travnja, no u svibnju je još zelenije i čarobnije.
Posljednje označeno šumsko križanje na koje ćeš naići je ono za Mali Snežnik i Snežnik te Grdu dragu, gdje nastavljaš lijevo u pravcu Snežnika. Uskoro te čeka otvaranje pogleda iznad nepregledne šume, a dolaskom na Mali Snežnik i pogled prema Gorskom kotaru i Kvarneru.
Po grebenu na Snežnik
S obzirom da smo ovaj izlet napravili krajem travnja, još uvijek nas je dočekalo malo snijega na dijelovima staze, no bio je mekan i nije nam radio probleme za uspon. Posebnost ovog grebena, kao i mnogih domaćih vrhova u blizini, gusta je klekovina, odnosno planinski bor, kroz čije labirinte vodi jednostavna stazica, dobro ugažena i bez strmih dijelova gotovo do samog vrha.
Posljednji dio uspona je ujedno i najstrmiji, ali uvjetno rečeno, jer općenito ovdje nema strmih pristupa koji ti mogu zadavati probleme po usponu. Cijela staza je, zapravo, sasvim prigodna za obiteljski izlet.
Planinarski dom Koča Draga Karolina
Tik pod vrhom nalazi se planinarski dom Koča Draga Karolina u kojem možeš potražiti jednostavnu okrjepu. Dom ima 28 ležajeva te 80 sjedećih mjesta, a radno vrijeme mu ovisi o sezoni (ljeti radi svaki dan, a ostatak godine samo vikendom). Više informacija o radnom vremenu i rezervacijama možeš pronaći na stranicama PZS-a.
Mi se nismo zadržavali u domu, već smo na vrhu odlučili uživati u pogledu koji seže na sve strane, a zatim se vratiti kružno, s druge strane planine na Sviščake.
Spust sa Snežnika na planinarski dom Sviščaki
Osim što uvijek biramo kružni povratak radi zanimljivosti izleta, bonus odabiru ove rute za spust je i činjenica da u mjestu Sviščaki također postoji planinarski domu kojem smo zacrtali popiti po jedno hladno pivo na ovaj topli dan.
To je manji planinarski dom (14 ležajeva te 38 sjedećih mjesta), no ima veliku terasu idealnu za proljetno-ljetne mjesece i prilično povoljno pivo. Također, dom je otvoren svaki dan, izuzev utorka. Ako trebaš rezervirati smještaj, kontakte i više informacija možeš naći na stranicama PZS-a.
Staza s vrha do Sviščaka jako je dobro označena, a ako želiš, možeš hodati i po šumskoj cesti koja vodi do doma.
Ovdje vrijedi još i spomenuti da, ako radiš uspon na Snežnik iz smjera Sviščaka, na dijelu staze kod drvene oznake „Botanični rezervat“ nalazi se hrpica nacijepanih drva pa uzmi pokoju cjepanicu sa sobom do vrha i pusti je u domu Draga Karolina. Osim što će ti dodatna težina biti dobra za rad na kondiciji, napravit ćeš i dobro dijelo za planinarski dom, domare i ostale planinare.
Povratak na parking po šumskoj cesti
Nakon kraćeg odmora i ledenog piva, nastavljamo isključivo po dobroj i označenoj šumskoj cesti, sve do križanja na kojem smo parkirali. Sve skupa potrošili smo 5 sati hoda u 18 kilometara dužine i oko 900 metara uspona.
Staza je jednostavna i priroda je lijepa pa nema potrebe ne potrošiti i više vremena, naročito za uživanje na vrhu s kojeg puca odličan pogled. Obronci Snežnika zimi također ne predstavljaju poseban problem te ova planina može služiti i kao uvod u prve korake zimskog planinarenja, iako jaka bura i često ledena staza mogu biti prevelik zalogaj za mnoge koji nisu ljubitelji zimskog planinarenja.
Što se tiče opreme, u suhim mjesecima ne trebaš nikakvu posebnu opremu osim planinarskih štapova i zaštite od sunca, dok zimi svakako treba koristiti krplje za šumski dio staze te cepin i dereze za konačni dio uspona. Naravno, treba se prilagoditi dobu godine te svojim mogućnostima i iskustvu. Bez obzira na jednostavnost staze, nikada ne treba podcijeniti uvjete koji mogu biti otežani vremenskim prilikama.
U svakom slučaju, uspon na Snežnik svakako trebaš iskusiti jer je priroda prekrasna, a uspon koji nije posebno zahtjevan dozvolit će ti da u potpunosti uživaš u danu provedenom na ovoj planini.
Korisne informacije za uspon na Snežnik iz smjera kuće Škrli:
- Početak staze: kuća Škrli, iz smjera Mašuna
- Parking: na proširenju križanja nakon kuće Škrli
- Naplaćuje li se ulaz?: Ne
- Dužina i trajanje staze: Opisana staza je duga oko 18 km, ima oko 900 m uspona (i toliko spusta) te nam je za nju trebalo 5h s uračunatom pauzom, iako bismo procijenili da je prosječno vrijeme za razne stilove, tempa i kondicije za ovu stazu oko 6h (uključujući i pauze).
- Za koga je prikladna staza: Staza spada pod K1/K2 (kondicijski lagana do umjereno zahtjevna) i T1 (tehnički nezahtjevna), VR4 (visinska razlika od 750 m do 1000 m). Markacije su odlične i nije se teško orijentirati po stazi. Psa drži na povodcu na određenim dijelovima staze (zbog prometa šumskim cestama te zbog planinara i djece na vrhu). Preporuka je ići u kasno proljeće zbog zelenila ili zimi na zimski uspon.
- Postoji li mjesto za hranu i piće: Na vrhu se nalazi planinarski dom Draga Karolina (detaljnije opisano u tekstu) te na Sviščakima dom Sviščaki (također detaljnije opisano u tekstu).
