Kada se spomene Kvarner, među prvim asocijacijama za vikend izlet se nameću Opatija ili Crikvenica. No, u prekrasnom zaleđu Crikvenice nalazi se Općina Vinodol, skriveni biser ovog dijela Hrvatske koji samo čeka da ga otkriješ. Planinari su već zakoračili mnogobrojnim stazama ovog kraja, no Vinodol nije samo destinacija namijenjena ljubiteljima outdoor aktivnosti, već i onima koji vole malo nježniji tempo. A to ni najmanje ne čudi s obzirom na to da je ova regija oduvijek bila sinonim za bogatu povijest, živopisnu kulturu i zadivljujuću arhitekturu. Ova čarobna destinacija, smještena između planinskih vrhova i Jadranskog mora, nudi nevjerojatno iskustvo koje te vodi na putovanje kroz povijest i otkriva skrivena blaga koja su oblikovala ovu regiju.
Povijest Vinodola seže duboko u prošlost. Još u antičkim vremenima, ovaj kraj naseljavali su Iliri, a njihovi tragovi vidljivi su kroz brojna arheološka nalazišta koja svjedoče o njihovom nasljeđu.
No, pravi procvat Vinodola dogodio se u srednjem vijeku. Vladavina kneževa Frankopana i Zrinskih je kroz svoju višestoljetnu vlast ostavila i danas vidljive bogate tragove kojima možeš svjedočiti upravo u Vinodolu. Brojne utvrde, crkve i samostani najbolji su dokaz koliko su Frankopani bili moćni na teritoriju nekadašnje Vinodolske knežije, što posebice pokazuju ostaci devet kaštela. Uz sve to, u 12. stoljeću, ova regija postala je izvorište pravne stečevine zbog Vinodolskog zakonika, jednog od najstarijih pisanih zakona u Europi. Vinodolski zakonik ima izuzetan povijesni značaj, jer je utjecao na razvoj pravnih i političkih ideja tog vremena. Danas se prijepisi Vinodolskog zakonika iz 16. stoljeća čuva u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Vinodol: Kako provesti produženi vikend uz pregršt sadržaja
A kada uz sve to zbrojiš predivnu prirodu i zanimljivu gastronomsku ponudu, posve je jasno zbog čega smo odabrali upravo Vinodol za svoj produženi aktivni vikend koji je bio ispunjen s pregršt sadržaja. Sve što trebaš napraviti je spakirati kofer i planinarski ruksak i uputiti se našim stopama.
Prvi dan: obilazak planinarske Staze kamenih stupi i uživanje u gastro delicijama u planinarskom domu Vagabundina koliba
Prvi dan smo uvijek puni energije i posve svježi, stoga je ovaj dan rezerviran za planinarsku Stazu kamenih stupi. Kao što samo ime Vinodolske doline govori, ona je ime dobila po vinovoj lozi koja se uzgajala još od rimskog doba. Plodno tlo je bilo korišteno i za poljoprivredu, a kraj je bio poznat i po stočarstvu, a ističe se uzgoj ovaca. S toplijim mjesecima cijele obitelji su se nekoć sa svojom stokom selile u šumovito područje u samo zaleđe Vinodola iznad Bribira, Grižana i Drivenika. Kada bi gorski “lazi” zazelenili, prelazio bi se uspon preko gore spomenute stjenovite barijere, a on je trajao i po nekoliko sati.
Dok stojiš u dolini i usmjeriš svoj pogled prema gore, čini se kako je posve nemoguće izbiti na hrbat. No, snalažljivi Vinodolci, vješti s kamenom i navikli na vinodolski teren, stvorili su cijeli labirint staza i puteva po kojima su vodili svoja stada do ljetnih stanova i pašnjaka u planini. Žene su pak na svojim leđima nosile brojne namirnice, čak i vodu iz doline u Gorski kotar.
Staza kamenih stupi ubraja se među zanimljivije staze na Kvarneru. Ona ne samo da nudi raznoliku prirodu, nezaboravne poglede na ovaj kraj nego daje uvid koliko je nekoć život bio težak. U pitanju je oživljeni stari put kroz brdo Klamarušu, koji se nadvio nad selo Baretići u blizini Grižana. Ovaj put je nekoć bio jedna od poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima.
Staza kamenih stupi je duga 9,5 kilometara, na njoj se prolazi više od 500 metara nadmorske visine te je za njen obilazak potrebno oko 4.30 sata aktivnog hodanja bez uračunatih pauza. A pauze ćeš napraviti jer na ovoj stazi postoje brojna mjesta koja zovu na predah – poput utvrde Grižane, crkve Sv. Marije Snježne, vrha Kuk Baba, vidikovca Pridva…
Vagabundina koliba – planinarski dom s posve drugačijom gastro ponudom
Nakon ovog planinarskog izleta, vrijeme je nadoknaditi sve izgubljene kalorije u pravoj šumskoj i gastro oazi po imenu Vagabundina koliba (Ravno 7, Bribir).
Vagabundina koliba se nalazi ispod Zagradskog vrha, 15 kilometara je udaljena od Fužina i smještena je uz cestu te ima osigurana mjesta za parking.
Vagabundinu priču je pokrenuo bračni par Draženka i Vladimir Savić iz Bribira. Nekadašnja ekonomistica i inženjer građevine odlučili su predstaviti svoju viziju planinarske hrane, ali i gastro ponude ovog kraja. Osim što u izradi jela koriste lokalne namirnice i vlastite proizvode (a ako ih sami ne mogu proizvesti, onda nabavljaju od hrvatskih OPG-ova), oni su tradiciju ovog kraja upakirali u zdraviju verziju prateći pojedina makrobiotička načela. Naime, kako je Draženka zbog vlastitih zdravstvenih problema morala pratiti određena makrobiotička pravila, tako je odlučila i svojim gostima ponuditi nešto drugačiji pristup.
U početku je bilo nešto teže lokalno goste naviknuti da neobičniji pristup, no sav trud i originalnost su se na koncu isplatili. Gosti ciljano u ovaj kraj dolaze upravo zbog njihovih delicija.
Danas je vođenje Vagabundine kolibe preuzela njihova kćer Katarina Marina koju ćeš vidjeti samo ako zaviriš u kuhinju. Njen muž Dalibor Marina je taj koji će s ponosom poslužiti ženine kreacije. Vagabundina koliba nije poznata samo po svojoj hrani nego i po svojim vlasnicima zbog kojih ćeš se u svakom trenutku osjećati kao doma.
Drugi dan: razgledavanje kulturnih i povijesnih atrakcija vinodolskog kraja i ručak u hotelu Village Balatura
Kako bi se odmorili od planinarskog izleta, drugi dan smo se uputili u turističko razgledavanje vinodolskog kraja koji obiluje povijesnim i kulturnim znamenitostima.
Drivenik i njegov prekrasan kaštel
Jedna od nezaobilaznih lokacija u Vinodolu gdje smo i mi započeli našu avanturu je Drivenik, čije su vlasti bile jedan od supotpisnika Vinodolskog zakonika. Ovo malo naselje je dom prekrasnom Driveničkom kaštelu, koji je jedan od najvažnijih povijesnih spomenika u regiji. Drivenički kaštel, također poznat kao Kaštel Drivenik, smješten je na vrhu brda iznad Drivenika, pružajući predivan pogled na okolni krajolik. Ovaj utvrđeni dvorac datira još iz 13. stoljeća i ima dugu povijest koja seže u srednjovjekovno razdoblje. Izgrađen je kao obrambena tvrđava koja je štitila lokalno stanovništvo od invazija i napada, a sam kaštel oduševljava svojim debelim zidovima i utvrđenim kulama koje su služile kao obrambeni sustav. U prošlosti je kaštel bio u posjedu plemićke obitelji Frankopan, jedne od najmoćnijih obitelji u regiji.
Uzimajući u obzir bogatu povijest i kulturnu baštinu, Kaštel Drivenik ima značajno mjesto u hrvatskom povijesnom naslijeđu. Tijekom stoljeća, kaštel je bio svjedok mnogih događaja, sukoba i promjena. Pretrpio je razne rekonstrukcije i nadogradnje, ali je zadržao svoju izvornu ljepotu i šarm. Ono što nas je posebno oduševilo je branič-kula koja izvana ima onaj prepoznatljivi okrugli oblik, ali kada smo ušli unutra – kula je četverokutna. Razlog tome je što su se s vremenom počela koristiti vatrena oružja koja se puno lakše odbijaju o kružnu kulu, a samim time nastaje i manje štete.
Kaštel Drivenik nije uvijek otvoren, ali ako se na vrijeme najaviš, bez problema možeš dobiti ključeve i uživati u autentičnom uvidu u srednjovjekovni prostor. U ljetnom periodu ovo je i mjesto na kojem se održavaju brojne manifestacije, koncerti i predstave, što ga čini idealnom destinacijom za kulturno uzdizanje u Vinodolu. Šetajući starim ulicama Drivenika, možeš doživjeti atmosferu prošlosti i uživati u spektakularnom pogledu na okolne planine i Jadransko more, a svakako posjeti i groblje Drivenik koje se nalazi odmah pored kaštela. S groblja puca nevjerojatan pogled na Tribaljsko jezero.
Upravo je Tribalj bio naša iduća destinacija, ali prije toga smo se putem zaustavili u Bačićima. Naime, Vinodol obiluje izvorima pitke vode, a samim time i brojnim perilima i vrelima. Još davnih dana su stanovnici Vinodola koristili izvore oko kojih su mudro izgradili perila koja su imala više funkcija. Od pranja odjeće (shvatljivo po samom nazivu) koje su obavljale žene i što je bilo svojevrsno društveno okupljanje, preko pojila za stoku, mjesto gdje se sakupljala pitka voda za domaćinstvo i, konačno, kao voda za napajanje plodnog tla. Danas postoje brojna perila i vrela koja su prekrili vrijeme i gustiši, ali sve više ih se vraća u funkciju, pa bila ona samo estetske i turističke prirode.
Hotel Village Balatura koji nudi potpuno veganski restoran
Nakon što smo naučili sve o pranju rublja na perilima, iscrpljeni od sunca, moramo priznati da smo se jako veselili zasluženom ručku. Stoga smo se vratili u auto i krenuli put Triblja prema Hotel Village Balatura. I baš kako mu ime govori, ovdje nije u pitanju samo hotel, ovdje je u pitanju pravo malo hotelsko selo!
Ugostio nas je vlasnik Gordan Godec koji nam je uz čašu malvazije otkrio kako je od novinara došao do uloge svojevrsnog arhitekta koji je oživio Tribalj. Naime, Gordan i njegova supruga Anne-Kathrin proveli su svoj poslovni život u Njemačkoj, a zatim se u Triblju posvetili adaptaciji stare trošne kuće koja je pripadala Gordanovom djedu te je prenamijenili u mali butik hotel. Zatim su individualno kupili napuštene kuće ili ruševine koje su se nalazile u blizini hotela te ih uspješno adaptirali bez ikakvog odskakanja od tradicionalnog uređenja eksterijera i interijera.
Svaka kuća i prostorija u kompleksu odiše onim predivnim starinskim štihom, ali u suvremenijem duhu, uz posvećenost održivosti i prirodi. Tako primjerice nigdje nema PVC stolarije, već je sve „old school“ drvo, a selo je tako dobilo i bazen te fenomenalan prostor za kuharske radionice i seminarsku kuću gdje se održavaju brojne književne večeri i kulturna događanja pod vodstvom gospođe Anne-Kathrin.
Ali to nije sva posebnost ovog hotela, naime u Balaturi se nalazi veganski restoran! Pod palicom šefice kuhinje, Tanje Ratković, nastaju spektakularne veganske delicije u kojima će uživati i najokorjeliji ljubitelji mesa. Tako smo imali prilike isprobati predjelo koje je činila salata od pečene cherry rajčice s veganskom buratom, glavno jelo bile su šparoge u kremi s tartufatom, pečeni radič, dimljeni tofu i crna quinoa, a za desert marelica u kombinaciji s veganskim jogurtom! S obzirom na to da smo imali još dosta hodanja za ostatak dana, ovaj slijed nas je zaista zasitio u oduševio kombinacijom okusa i tekstura. S Gordanom smo nazdravili u ime širenja hotelskog sela i zatim veselo krenuli prema naselju Grižane-Belgrad.
Grižane-Belgrad i Kuća Klović
Grižane se nalaze ispod krševitih litica “Griža” kojima i duguju svoje ime. Nekoć frankopanski grad, doživjele su veliku štetu 1323. godine kada je Vinodol udario jak potres. Na nekoć blistavu povijest grada podsjećaju ostaci zidina grižanskog kaštela koji je imao vrlo bitnu ulogu kao sjedište Kapetanata, feudalne uprave frankopanskim imanjima u Vinodolu.
Kako smo prvi dan bili iscrpljeni od prelaska Staze kamenih stupi, razgledavanje mjesta Grižane smo ostavili ipak za drugi dan. Ovaj kraj je nekoć bio poznat po svojim vrhunskim klesarima koji su dovlačili kamen s okolnih klisura, a kao svjedok tome danas stoje brojni ulazi u dvorišta u kojima su isklesane prave male priče. Svaka priča je pripovijedala o obitelji koja živi u određenoj kući, pa tako danas možeš vidjeti i klesarije koje primjerice prikazuju obitelji lovaca.
A da su Grižane dom pravih majstora zanata pokazuje informacija kako je upravo tamo rođen Juraj Julije Klović, jedan od najvećih minijaturista svih vremena. Njemu u spomen, Vinodolska općina je osnovala Kuću Klović, bogatu memorijalnu muzejsku zbirku koja se sastoji od nekoliko tematski različitih prostorija. Tako možeš vidjeti kako je živio i radio Klović, ali i brojna kulturna bogatstva Vinodola. Na našu žalost, nismo vidjeli Klovićeve originalne radove zbog činjenice da se oni nalaze u brojnim poznatim muzejima diljem svijeta, ali guštali smo u proučavanju replika koje pokazuju na kojoj je fascinantnoj razini Klović slikao. Svakako savjetujemo da posjetiš Kuću Klović, a to možeš uz najavu u Turističkoj zajednici Vinodolske općine na broj telefona: 051/248-730 ili mobitela: 091/248-7301.
Bribir kao podsjetnik na legende
Šećer na kraju ovog dana bio je Bribir. Kao i čitavo ovo područje, Bribir je podsjetnik na višestoljetnu vladavinu knezova Frankopana, ali čuva i drevne legende. Jedna od njih kaže kako su se sveta Barbara i sveti Juraj zajedno zaputili iz šume. Barbara je išla pješice, Juraj na konju, a kada su napokon stigli na vrh Gornje strane, pred njima se stvorila velika udolina – Vinodol. Sveti Juraj je na konju skočio s gornje strane na donju prema moru, gdje su dan danas na živoj stijeni vidljivi tragovi kopita, sablje i čizme. Sveta Barbara koja je išla pješice i tako, logično, nije mogla preskočiti dolinu, spustila se malo niže u mjesto koje se zove Podskoči i zakoračila preko doline. Dakako, u Podskočima se i danas mogu vidjeti trag cipele i vretena. Na mjestu gdje je doskočio sv. Juraj Bribirci su izgradili crkvicu sv. Jurja, a na mjestu gdje je dokoračala sveta Barbara kapelicu sv. Barbare.
Bribir je gradić koji se diči ostacima starih zidina i gradskom kulom Turan koja je danas pretvorena u interpretacijski centar koji nikako ne smiješ propustiti posjetiti. Tamo ćeš saznati kako je Turan došao u posjed Frankopana početkom 13. stoljeća, a sve do danas je uspio zadržati svoj izvorni tlocrtni gabarit. S vremenom je kula dobila funkciju zatvora na što podsjećaju iznimno malene zatvorske ćelije u koje možeš ući i doživjeti kako je nekoć bilo zatvorenicima!
Nakon što smo posjetili ćelije i sretni jer ne kršimo zakon – izašli iz njih, nastavili smo istraživati Turan koji nudi postav gdje se pobliže upoznaješ s Frankopanima. Od prezentacije i izvješenih rekonstrukcija grbova, možeš vidjeti i srednjovjekovno oružje, brojne pečate i zastave koje su prezentirale krčke knezove Frankopane i Zrinske.
Treći dan: Staza Rimljana i Oči Vinodola
Za posljednji dan našeg produženog vikenda, ostavili smo ugodnu šetnju Stazom Rimljana te smo svoj boravak zaokružili jednim od najljepših pogleda u kojima smo uživali, ne samo u ovom kraju nego i u cijeloj Hrvatskoj – posjetili smo vidikovce koji su poznati i kao Oči Vinodola.
Staza Rimljana predstavlja odličnu šetnju za razne uzraste
Ova staza je dobila svoje ime jer je u rimsko doba uz potok prolazila cesta koja je povezivala Tarsaticu (Trsat) sa Seniom (Senj).
Inače, staza Rimljana povezuje Crikvenicu (počinje kod gradske sportske dvorane), prati tok rječice Dubračine te vodi sve do njenog izvora pokraj sela Čandrli iza Drivenika. U jednom smjeru je duga 15 kilometara, no dobra vijest je što izlet uvijek možeš prilagoditi vlastitoj kondiciji i vremenu koje ti stoji na raspolaganju. Mi smo se stazi priključili podno nama sad već poznatog kaštela Drivenik, točnije kod sela Cerovići gdje smo prekoputa obnovljenog mlina ostavili svoj automobil.
Kao i tijekom ostalih dana, i na ovoj dionici susrećemo brojna stara vrela i perila, a ovaj dio staze izgleda poput kulise fantasy filma. Putem smo prošli pored starih zaseoka te stigli sve do centra Triblja.
Kako se na ovoj dionici pređe svega 125 metara nadmorske visine, ovaj izlet je stvoren za obitelj, hodače bez puno kondicije i sve one koji žele pokoji sat provesti u prirodi i također istraživati bogatu povijest ovog kraja. Staza Rimljana je izvrsna opcija kada želiš proći određenu količinu kilometara jer se, ovisno o tvom vremenu i kondiciji, lako modificira.
Oči Vinodola pružaju ptičju perspektivu na vinodolski kraj
Kako bi se s Vinodolom oprostili na nezaboravan način, uputili smo se na Oči Vinodola. U pitanju su šest vidikovaca koji su 2009. podignuti na različitim nadmorskim visinama iznad Vinodolske doline i zaleđa Novog Vinodolskog.
Prilikom same izgradnje vidikovaca posebno se obraćala pozornost na to da oni budu smješteni na atraktivnim pozicijama, ali i da se uklapaju i ne narušavaju prirodni ambijent. Vidikovci su međusobno povezani prometnicom dugom 65 kilometara, što ih čini idealnim odabirom za jednodnevni izlet.
Tri vidikovca (Mahavica, Pridva i Slipica) nalaze se u sklopu Vinodolske općine, dok druga tri (Gradina, Sviba i Kuk) spadaju pod Novi Vinodolski.
Vinodol je regija koja oduzima dah svojom raznolikošću kulture i arhitekture, a naveliko se priča o prirodnim ljepotama ovog kraja.
Bez obzira na to želiš li otkriti povijest, prirodu, kulturu ili arhitekturu, ova destinacija nudi nezaboravno iskustvo. Istraži povijesne zidine i utvrde Drivenika, šetaj ulicama srednjovjekovnog Bribira, posjeti crkvu Majke Božje Snježne u Belgradu i divi se arhitekturi moćnih Frankopana, prohodaj starim putevima Rimljana ili na Stazi kamenih stupi osjeti kako je nekoć bilo živjeti u ovom kraju.
Vinodol je mjesto gdje prošlost oživljava, a kultura, arhitektura i priroda ostavljaju bez daha.
* Sadržaj je nastao u suradnji s Turističkom zajednicom Vinodolske općine
