Nacionalni park Brijuni su omiljena destinacija brojnih hrvatskih i stranih gostiju. Ovaj Park je nezaobilazna adresa kada se nađeš u Istri, a nećeš pogriješiti ako se uputiš “samo” na Brijune. Možda se na prvu ne čini, no ovaj Park je stvoren za duži boravak jer nudi pregršt sadržaja.
Upravo su Brijuni bili naš odabir za dvodnevni boravak u Istri. Naime, kada smo provjerili koje sve aktivnosti Park nudi, shvatili smo da jedan dan neće biti dovoljan kako bi doživjeli Brijune na pravi način. I bili smo posve u pravu – Brijuni su najljepši kada ih napuste jednodnevni posjetitelji, a otok Veliki Brijun postane samo tvoj. Dobro, na šetnicama ćeš uoči zalaska sunca vidjeti i stalne stanovnike ovog Parka – tu su graciozne košute i veličanstveni jelenovi, slatki zečevi i prpošni paunovi.
Burna povijest Nacionalnog parka Brijuni
Dok danas hodaš romantičnim šetnicama ovog Parka, teško je zamisliti da Brijuni nekoć nisu bilo tako spokojni i mirni. Brijuni iza sebe imaju burnu povijest, no svako stoljeće je sa svojim promjenama utjecalo na današnji izgled ovog otočja.
Prvi stanovnici Brijuna su bili dinosauri
Nekoć su Brijunima, ni manje ni više, kročili dinosauri čije 125 milijuna godina srate otiske možeš vidjeti i dan danas. Naime, otisci stopala dinosaura su nastali na mekanom terenu, a njih je kasnije prekrio talog različit od podloge koji je potom mogao prijeći u čvrstu stijenu. Taj proces se zove litifikacija. S vremenom, gornji je sloj prirodnim procesima (erozijom) ili utjecajem čovjeka (vađenje kamena) nestao, ostavljajući otisak stopala vidljivim i očuvanim. Upravo na Brijunima, točnije na rtu Ploče su 1925. godine po prvi put u Hrvatskoj otkriveni otisci stopala.
Zlatno rimsko doba
Otočje je bilo naseljeno od neolitika, a danas su Brijuni poznati po svojim rimskim iskopinama. Gusarske pohode na području današnje Istre, prekidaju Rimljani 177. godine prije Krista nakon čega dolazi do organizacije stabilne države. U to vrijeme Veliki i Mali Brijun čine jednu cjelinu, a otočje se naziva Insulae Pullariae. Dolazi do uzgajanja vinove loze i maslina. Danas se na otoku Veliki Brijun nalazi jedna od najstarijih maslina. Veličanstvena gospođa starija je od 1600 godina i dokaz je nekadašnje proizvodnje maslinovog ulja.
Najveći i najraskošniji ladanjski kompleks bez premca je vila u uvali Verige. Kompleks se sastojao od niza građevina različitih namjena bogato ukrašenih freskama, mozaicima, štukaturama i skupocjenim mramorom. Uvala je dobila ime prema nazivu lanaca koji su podizani za reguliranje ulaska u luku. Uz kupalište u uvali nalazio se i ribnjak koji je vlasnicima jamčio uvijek svježu ribu na jelovniku.
Propašću Zapadnoga Rimskog Carstva Brijuni kratko padaju pod vlast Istočnih Gota, a zatim slijedi bizantsko razdoblje. Uslijed društvenih promjena nastalih krajem 4. stoljeća, rimska vila u uvali Dobrika prerasta u naselje zbijenog tipa – kastrum. Naselje je u potpunosti samostalno funkcioniralo, a u nemirnim vremenima kasne antike, u svrhu zaštite, opasuje se čvrstim bedemima. U 6. stoljeću za potrebe sve većeg broja stanovništva kastruma podignuta je bazilika svete Marije, a nešto dalje i crkva svetoga Petra.
Ukleti otoci i haranje malarije
Crkva svete Marije uz nadogradnju postaje benediktinski samostan koji djeluje sve do pojave kuge početkom 14. stoljeća, a uskoro otočje pada pod mletačku vlast. Malobrojno stanovništvo otoka seli se sa zapadne strane na istočnu, gdje podiže novo naselje i na mjestu stare crkve svetoga Germana gradi novu. Sagrađena je i crkva svetog Roka, zaštitnika od kuge, ali „crna smrt” i dalje hara, zajedno s malarijom. U to je vrijeme 99,7 % zemljišta na Brijunima zapušteno i neobrađeno, dok na otočju živi tek pedesetak stanovnika u 14 kuća.
U tom periodu otokom upravljaju četiri mletačke obitelji, dolazi do eksploatacije velike količine kvalitetnog kamena – danas se možeš prošetati nekadašnjim kamenolomima čiji je kamen sastavni dio pojedinih građevina u Veneciji, Anconi i Udinama. Dolazi sve više i više do vađenja soli koja se proizvodi još od antičkih vremena. Tomu su danas svjedoci ostaci nekadašnje solane.
Paul Kupelwieser – vizionar i “otac” današnjih Brijuna
Malarija nastavlja harati Brijunima sve do kraja 19. stoljeća. Smrtonosni komarci su Brijunima priskrbili naziv ukleti otoci. Propašću Mletačke Republike otočje spada kratko pod Napoleonovu vlast te nakon toga potpada pod Austrijsko Carstvo.
No, to se sve mijenja kada 1893. godine Brijune kupuje austrijski inženjer metalurgije, stručnjak za čelik i veliki vizionar Paul Kupelwieser. Upravo on je zaslužan za današnji bajkoviti izgled Brijuna.
Njegov pothvat je bio ambiciozan, a kako bi ga uspješno ostvario, na Brijune dovodi vrsne znalce – labinskog šumara Alojza Čufara i nobelovca Roberta Kocha. Kupelwieserove ideje u kombinaciji sa znanjem Čufara i Kocha pretvorili su nekoć napušteno, zaraslo i “ukleto” otočje u mondeno lječilište i odmaralište austrijske elite.
Oca nasljeđuje Karl Kupelwieser koji je imao drugu viziju za Brijune. On je htio otočje pretvoriti u otok zabave i sporta, a danas se možeš prošetati preko nekadašnjeg polo igrališta. Nakon tragične Karlove smrti, 1936. Italija u potpunosti preuzima cijeli posjed.
Nažalost, Veliki Brijun tijekom Drugog svjetskog rata biva bombardiran, a u travnju 1945. godine na otočje stiže narodnooslobodilačka vojska te dvije godine kasnije Josip Broz Tito.
Tito i Brijuni – neraskidiva veza
Mnogim posjetiteljima je upravo prva asocijacija na Brijune Josip Broz Tito, a ne iznenađuje jer je otočje bila njegova rezidencija. Od 1949. godine dolazi do velike obnove i brojnih arheoloških istraživanja, a uskoro Brijuni postaju svjetski poznati.
Naime, Tito je na Velikom Brijuni primio 90 državnika iz 60 zemalja, više od 100 predsjednika vlada te brojne domaće i strane umjetnike, među kojima su bili i Elizabeth Taylor i Richard Burton.
Titov utjecaj i tragove možeš danas istraživati na više lokacija, kao što je Safari Park kojeg je osnovao 1978. godine, a više o ovoj neraskidivoj vezi možeš otkriti na izložbi posvećenu Titu i njegovom boravku i utjecaju na Brijune.
Ovo rajsko otočje postaje nacionalnim parkom 1. studenog 1983. godine, a prvi posjetitelji stižu u proljeće 1984. godine. Brijuni čine najveću otočnu skupinu za zapadnoj obali Istre. U sklopu Parka se nalazi čak 14 otočića i hridi, a najveći su Veliki i Mali Brijun.
Dva nezaboravna dana na Brijunima: Što sve trebaš vidjeti i doživjeti?
Netko nam je rekao da kada siđeš s broda i zakoračiš na Veliki Brijun, da ulaziš u drugu vremensku zonu – ovdje vrijeme teče nekako sporije.
Trebalo nam je svega par sati kako bi shvatili da je to posve istinito. Na Brijunima ćeš se sasvim isključiti i zaboraviti da izvan granica ovog Parka postoji taj stvarni i užurbani svijet u kojem sati lete, a ti juriš s jednog mjesta na drugo. Brijuni pružaju pravi odmor, mir i spokoj, doticaj s divljom i mirisnom prirodom i korak u prošlost – sve to i mnogo više možeš doživjeti u svega dva dana.
Kako provesti prvi dan na Brijunima?
Upoznaj se s Parkom na izletu “Veliki Brijun”
Svoje upoznavanje s parkom započni četverosatnim izletom “Veliki Brijun” koji je ujedno i najpopularniji i najprepoznatljiviji izlet u Parku. S razlogom jer je on idealan način da započneš svoj boravak na Brijunima.
U pitanju je vođena tura koja uključuje sat vremena vožnje panoramskim vlakićem, a prolazi pored vodećih znamenitosti otoka Veliki Brijun. Prvo s vlakićem idemo do poznatog Safari parka koji se nalazi na sjevernom dijelu otoka, a tijekom vožnje doznat ćeš prve zanimljive informacije o Parku te vidjeti igralište za golf, kaštel i stare gospodarske zgrade sagrađene početkom 20. stoljeća.
U Safari parku te čekaju zebre (za vrijeme našeg boravka upravo je stigao novi član koji se nije odvajao od svoje mame), nojevi, magarci, slonica Lanka i brojne druge životinje.
Nakon vožnje slijedi šetnja Parkom uz pratnju vodiča. Naša vodičica Dolores je bila otvorena za brojna pitanja. Posjetili smo Izložbu kopija fresaka i glagoljičkih natpisa Istre i Kvarnera u crkvi sv. Germana, izložbu fotografija Josip Broz Tito na Brionima, izložbu Iz sjećanja starog Austrijanca te prirodoslovnu izložbu. Posjetili smo i gore spomenutu staru maslinu, a Dolores nas je odvela i do jedine današnje bare koja stoji kao dokaz kako su nekoć Brijuni izgledali.
Odmori se u Mediteranskom vrtu
Nakon izleta “Veliki Brijun” predah smo potražili u Mediteranskom vrtu, zelenoj oazi u kojoj se nalazi više od 170 biljnih vrsta. Vrt je osnovan 2007. na prostoru nekadašnjeg šumskog rasadnika. Ograđeni prostor proteže se na 17.000 kvadratnih metara, a u njemu vlada potpuni mir. Mi smo se odmorili čekajući svoj check in u hotelu gdje smo se osvježili i otisnuli u novu avanturu.
Iznajmi bicikl, provozaj se otokom Veliki Brijun i prohodaj stazu Zelenikovac
Oko pet popodne Brijuni poprimaju posve romantično ruho. Dio jednodnevnih posjetitelja napušta Park i prepušta ga miru i spokoju. Ovo je idealno vrijeme za iznajmljivanje bicikla s kojim se možeš otisnuti na veliku Biciklističku stazu koja prolazi kroz cijeli otok.
Mi smo se biciklom dovezli do početka poučno-pješačke staze Zelenikovac. Svoje ime je dobila po biljci Phillyrea latifolia, nama poznata po imenu zelenika. U pitanju je zimzeleni grm iz porodice maslina, no njegovi plodovi se ne koriste u kuhinji. Na ovoj stazi je smješteno 25 poučnih ploča pomoću kojih ćeš se vratiti u prošlost ovog kraja, upoznati se s bogatom florom i faunom, doznati štošta o pticama, ali i pronaći mir.
Ova staza je službeno duga 1.300 metara, no mi smo prošli oko 1,7 km jer smo, vjerovao ili ne, tragali za pravim otiscima dinosaura. Naime, na rtu Ploče pronađeno je čak 60 otisaka stopala. Doslovno možeš pratiti smjer kretanja dinosaura od prije 105 milijuna godina.
Uoči zalaska sunca, sjeli smo ponovno na svoj bicikl i u društvu mnogobrojnih košuta, jelena, zečeva i paunova, odvezli se do najslojevitijeg lokaliteta smještenog u uvali Dobrika. U pitanju je Kastrum koji se proteže na površini većoj od 1 ha. Prva vila je sagrađena u prvom stoljeću prije Krista koja krajem 4. stoljeća prerasta u pravo naselje. Sredinom petog stoljeća dobiva čak i obrambene bedeme. Posljednji tragovi života datiraju iz mletačkog razdoblja.
Nakon razgledavanja bilo je vrijeme za našu večeru u hotelu, no prije toga smo vratili bicikle. Večeru smo dovršili taman kako bi s balkona naše sobe uživali u nezaboravnom zalasku sunca.
Kako provesti drugi dan na Brijunima?
Drugi dan smo započeli avanturistički. Uputili smo se na “Mali Brijuni Adventure” izlet. U pitanju je ni manje ni više nego praćena kajak tura, a veslanje kroz zaštićeno morsko područje uz predivan pogled na brijunsko otočje, ali i obalu Istre, ne zaboravlja se tako lako.
Ovaj izlet je uistinu poseban doživljaj i pokazuje jednu posve drugu stranu Parka. Zapravo ovo je jedini izlet u sklopu kojeg imaš mogućnost posjetiti Mali Brijun.
Svi ljubitelji outdoor aktivnosti obožavat će ovaj izlet. Osim samog veslanja, čekao nas se i lagani tracking po otoku uz razgledavanje najveće fortifikacije na Jadranu. U pitanju je Fort Brioni Minor, a naš znalački i simpatični vodič Ivan proveo nas je kroz skrivene hodnike i prostorije ove utvrde.
Ono što cijeli doživljaj čini tako posebnim jest činjenica da smo na otoku Mali Brijun samo mi. Upravo zbog toga se i istraživanje utvrde čini poput stvarne avanture u duhu Indiana Jones filmova. Nakon razgledavanja uslijedio je odmor na predivnoj plaži s tirkizno bistrim morem. Mi smo se odučili boravak na otoku Mali Brijun upotpuniti snorkelingom, no uvijek se možeš samo okupati ili sunčati i prikupiti energije za povratak kajakom do Velikog Brijuna.
Završi svoj boravak na predivnoj Stazi vidikovaca
Nakon što smo se osvježili i malo odmorili, uputili smo se istražiti takozvanu Stazu vidikovaca koju mnogi smatraju najljepšom u Parku. Na ovoj stazi ćeš upoznati Kupelwieserove Brijune jer ona povezuje lokacije na kojima se nalaze ili su se nalazili vidikovci od metalne konstrukcije koje je, pogađaš, dao sagraditi ovaj nekadašnji vlasnik otoka.
Sva tri vidikovca, izgrađena u željezari u Vitkovicama u današnjoj Češkoj gdje je Kupelwieser radio prije dolaska na Brijune, bila su identična.
Pozicije vidikovaca su pomno birane kako bi posjetitelje odvele u najljepše dijelove otoka. Nekoć se pogled s njih pružao u svim smjerovima, no danas su vizure zaklonjene jer su stabla u međuvremenu narasla. No, i dalje je doživljaj nezaboravan. S vidikovca Saluga se čini kao da si uronio u krošnje šume, dok se s vidikovca Javornik i dalje pruža predivan pogled na otok i more.
Nakon pređenih osam kilometara i mnogo fotografija i nezaboravnih prizora, posjetili smo Kuću za brodice u kojoj je nekoć živio otočni liječnik dr. Otto Lenz. Danas se u ovoj secesijskog zgradi nalazi izuzetno zanimljiv interpretacijsko-edukacijski centar Parka.
Nacionalni park Brijuni nudi pregršt sadržaja, toliko da ni dva dana nisu dovoljna. Mi smo otok Veliki Brijun napustili možda umorni, no preporođeni. Ima nešto u tom brijunskom vremenu – ono teče sporo, a svaki sat je ispunjen novim doživljajima.
*Sadržaj je nastao u suradnji s Nacionalnom parkom Brijuni
