Posjetiti Rab, a ne otkriti tajnu kultne rapske torte je neoprostivo. Upravo to mi je bila vodeća misija kada sam na krstarenju “Put u sredite žene” uplovila u Rab. A gdje otkriti sve o ovoj kultnoj stoljetnoj slastici nego u Kući Rabske torte gdje me je dočekala Ružica Ribarić koja preko 11 godina redovito peče rapsku tortu, ponekad ta brojka dnevno doseže i nevjerojatnih 50 komada!

Kada zakoračiš u Kuću Rabske torte, kao da si zakoračio u rapsku gastro povijest. Prvo ćeš osjetiti miris badema, šećera, limuna i naranče, ali i klinčica i cimeta. Onda ćeš uočiti sve te keksiće i komadiće rapske torte koji samo čekaju da ih probaš. I onda ugledaš Ružicu kako u kuhinji ispred tvojih očiju priprema novu turu torte. 

put_u_srediste_zene_rab

Duga povijest rapske torte

Ružica ne samo da radi izvrsne torte, onda će ti sa žarom ispričati sve o dugoj i bogatoj povijesti glavne slastice ovog kvarnerskog otoka. Prvi put je torta izrađena davne 1177. godine, a napravljena je u čast papi Aleksandru lll. koji je posjeti otok Rab.

“On je zapravo slučajno došao na naš otok. Naime, trebao je ići iz Zadra u Veneciju, no zbog ružnog vremena se sa svojih 10 galija sklonio u našu luku. Tada je ujedno i blagoslovio katedralu Uznesenja Blažene Djevice Marije, a časne sestre Benediktinke su iz samostana Svetog Andrije njemu u čast napravile tortu. One su zapravo zaslužne za njen nastanak te su je sačuvale od zaborava. U samostanu se i dan danas čuva recept koji je pisan krasopisom s jedne i druge strane, ali, naravno, bez mjera. Tajna i dalje postoji, no mi sami zapravo moramo doći do onih pravih mjera za rapsku tortu”, započinje priču Ružica dok prostire tijesto na radnu plohu. 

put_u_srediste_zene_rab

Tajna rapske torte

Torta se radila prvenstveno sa sastojcima koji su ljudi tada imali kod kuće. Na Rabu je tada bilo badema te su upravo oni sačinjavali, i još uvijek čine, jedan od vodećih sastojaka rapske torte. 

“Naša torta je prvenstveno sačinjena od badema, šećera, maraskina, korica limuna i naranče, maslaca, brašno i jaja. Pretpostavlja se da u 12. stoljeću nije bilo šećera te da se koristio med. Izvorno je korištena sve do 16. stoljeća s ružinim likerom, a u 16. stoljeću Franjevci na otok donose maraskino te se od tada zapravo koristi on”, ističe Ružica. 

Na radnoj plohi s Ružičine desne strane nalazi se tanko tijesto koje se koristi za podlogu i za obrubljivanje torte. Pored nje u zdjelici su loptice punjena koje čine srž rapske torte. 

Ružica objašnjava kako je nekoć na Rabu nije bilo brašna te se torta u početku zapravo radila na hostijama. 

“Tako da mi danas kada radimo tijesto, ono nam zapravo mora biti, kako mi kažemo, tanko kao hostija. Ja kažem moram biti tanko kao papir. Tijesto zapravo služi za podlogu i sa strane za ukrašavanje, odnosno kako mi nazivamo za čipkanje torte.”

Danas rapska torta može doći u raznim oblicima, no izvorni oblik je onaj u obliku školjkice, a kako je izrađeno u čast papi, zapravo simbolizira vrh papinskog štapa. 

“Danas imamo štangice, prutiće, imamo u obliku srca… Kako je smjesa kompakta, mi zapravo možemo izraditi rapsku tortu u bilo kojem obliku.”

Nakon što se na tanko tijesto doda smjesa od badema te se rub torte “isčipka”, ona se peče na 150 stupnjeva na 20 minuta. Zapravo se više suši nego što se peče. 

rapska_torta_rab3

Rapska torta je posebna i po tome što može trajati i do dva mjeseca. Naime, u smjesu ide jednaki omjer šećera i badema, odnosno omjer je kako Ružica ističe uvijek jedan naspram jedan. 

“Ona se u tom vremenu potpuno osuši, a se može jesti i nakon toga, samo bude više kao jedan keksić. Po tome je i specifična. Samo se nakon dva mjeseca čini kao da jedete keksić od naranče, a dok je jedete svježu osjete sve svi sastojci i arome od limuna i naranče, badema i maraskina.”

Izvorni se recept se, osim dodavanja šećera i maraskina, do dan danas nije mijenjao. Benediktinke čak i danas znaju raditi tortu s ružinim likerom. Ružica ističe kako imaju predivan vrt u kojem između ostalog uzgajaju i ruže od kojih rade liker. Kada nemaju više ružinom likera i Benediktinke se posluže s maraskinom. 

I dok je Ružica prepričavala povijest rapske torte, čak je i ponudila da se i sami okušamo u izradi torte. Uz njene stručne savjete naš prvi primjerak i nije tako loše ispao. Ipak, meni je bilo draže jesti Ružicine slastice, a koji primjerak sam, naravno, kupila i za doma. Nešto za poklone, no realno više za sebe ?

rapska_torta_rab11

Osim rapske torte u ovoj simpatičnoj trgovini/muzeju/slastičarnici, možeš isprobati i kupiti i brojne druge slastice koje su karakteristične za ovaj kraj, ali i isprobati i kupiti razna alkoholna pića. Svakako isprobaj rapske muštaćone, keksiće koji će teu jednom zalogaju prebaciti u božićno blagdansko vrijeme. 

“U pitanju je stari recept, isto bez brašna, a ime je dobio po muškog brku. U njega idu bademi, tamna čoklada, cimet i klinčicii. To su izrađivale žene svojim muževima koji su bili pomorci i koji su plovili po godinu, godinu i pol. Držali bi ih u limenim kutijama, u početku su onako hrskavi i tvrdi, a što duže traju, postaju mekani, poput medenjaka.”

Kada te put odvede na Rab, obavezno posjeti Kuću Rabske torte, pogledaj kako se famozna torta izrađuje i, naravno, ponesi koji primjerak doma. Dobra vijest je što će biti svježa i kada dođeš doma. Inače, ako želiš uz kavu isprobati rapsku tortu, u kafiću Conte Nero, malo ispod Kuće Rabske torte, to možeš učiniti – tamo se, naime, poslužuju upravo Ružice torte. 

losinj_vodic

Otkrij još zanimljivih priča s kvarnerskih otoka:

  1. ilovik_plaza_parzine
  2. muzej_apoksiomena_losinj
  3. cres
  4. vila_carolina_losinj