Za Veliku planinu u Sloveniji su čuli i oni koji ne planinare, pa čak i ne borave često u prirodi. Zbog svoje izuzetne ljepote, fotogeničnosti i famoznih šafrana Velika planina je osvanula na brojnim Instagram profilima, a kako to inače biva, to je vodilo i do objava u velikim medijskim kućama. Često se dogodi da upravo zbog medijske razvikanosti odustanemo od pojedine atrakcije jer je suviše turistička i sigurno je napuhana. Planinari znaju odustati od Velike planine jer zbog popularnosti smatraju da na njoj neće osjetiti bijeg od grada niti da će ovo mjesto pružiti planinski osjećaj. No, nekad se dogodi da je pojedina lokacija jednostavno upravo onakva kakvu je se predstavlja – predivna, nezaboravna i izuzetna. Upravo to je Velika planina, a dobra vijest je što u njoj mogu uživati podjednako i planinari, ali i vikend izletnici. I bez brige, i u srcu sezone na Velikoj planini možeš pronaći svoj mir.
Upravo uspon na plato Velike planine je bio vodeći razlog zbog kojeg smo se uputili na trodnevni boravak u dolini Kamniške Bistrice. Kiša je tog jutra napokon prestala padati, no nažalost najavljeni sunčani dan nije osvanuo, ali to nije nimalo umanjilo cjelokupni doživljaj.
Zanimljive informacije o Velikoj planini
Velika planina nalazi se u Kamniško-Savinjskim Alpama, a najviši vrh je Gradišće koje se nalazi na 1.666 metara nadmorske visine. Poznato pastirsko naselje prosječno je smješteno na 1.500 metara nadmorske visine, a ubraja se među najveća pastirska naselja ove veličine u cijeloj Europi.
Pastirske kolibe simbol su Velike planine, a plato oživi tijekom ljetnih mjeseci kada srdačni pastiri iščekuju brojne goste kojima nude autohtona jela, a najpoznatije je kiselo mlijeko sa žgancima – tradicionalni pastirski ručak. Nemoj propustiti kušati i kupiti najbolji suvenir – sir koji je karakterističan za područje Velike planine.
Inače, na platou se nalazi pastirsko i turističko naselje. Turističko naselje je nastalo tijekom 60-ih godina prošlog stoljeća prema nacrtu arhitekta Vlaste Kopača. Sastoji se od oko 60 koliba koje su sve zadržale tradicionalni izgled, no unutrašnjost je posve prilagođena turistima. Ideja je bila gostima ponuditi drugačiji smještaj i oduprijeti se sve većoj izgradnji hotela i resortova. Slobodno možemo reći kako je projekt uspio jer se u ljetnoj i zimskoj sezoni traži krevet više.
Opis kružne staze Rakove ravni – Velika planina (staza Putevima pastira) – Rakove ravni
Mi smo se odlučili za stazu koja počinje iznad mjesta Krivčevo kod službenog parkinga Velike planine gdje se plaća 10 eura parkirna karta. U pitanju je parking Rakove ravni, a do njega smo došli iz Kamnika, preko Stahovice, Krivčeva i Okrepčelvanice na Kranjškem Raku – čisto da imaš orijentaciju početne točke. Postoje i staze koje startaju niže, poput one iz samog Krivčeva, Stahovice i od žičare za Veliku planinu.
Nakon što smo se parkirali, nastavili smo kratko asfaltiranom cestom da bi na koncu ugledali putokaze, makli se s ceste i počeli sa svojim usponom s lijeve strane. Postoji i opcija da se stazi priključiš na samom počektu parkinga s lijeve strane. Mi osobno nismo koristili tu stazu, no većina planinara je. Obje stazu izbijaju na istom mjestu na platou Velike planine.
Većinski dio uspona ostvarujemo na početnom dijelu staze, a kada izbijemo na plato slijedi ugodna šetnja koja vodi pored vodećih atrakcija Velike planine.
Kružna staza In the footsteps of herdsmen
U trenutku kada stignemo na plato, priključujemo se stazi Putevima pastira koja je duga 6,7 kilometara, za nju je potrebno oko 2.15 h bez uračunatih pauza, a prolazi se 258 metara nadmorske visine. Službeno staza počinje na najvećem vrhu Velike planine, no njoj se možeš priključiti na više mjesta.
Staza se sastoji od 11 točaka na kojima ćeš doznati pregršt informacija o prirodi koja te okružuje, ali i o pastirskom načinu života.
Nakon što smo izbili na plato, točnije na mjesto Gojška planina, pratimo put lijevo te stižemo do Male planine. Tamo nas čeka priča o kamenim prolazima u drugi svijet.
Ljudska naselja na Velikoj planini datiraju tisućama godina, a uvijek su bila povezana sa stočarstvom. Pastiri su bili usko povezani s prirodom, posjedovali su znanje o biljkama i godišnjim dobima koji su bili krucijalni za njihov život, ali i opstanak njihovih krava. Svaki pastir je imao točno onoliko krava koliko ih je u dolini tijekom zime mogao čuvati na zatvorenom.
Kameni prolazi, odnosno stijene neobičnih oblika, služile su pastirima za razna obećanja i rituale koji su često bili povezani s godišnjim dobima. Krave su svoje ime dobivale prema određenoj karakteristici, bilo boji ili ponašanju, a tradicionalni način dozivanja je bio “Sivka, na, na, heda, hej!”.
Prosječan dan pastira započinje u pet ujutro kada prvo slijedi briga oko krava, kao što je muženje i odlazak na ispašu. Oko sedam slijedi doručak, u podne ručak, a popodne je rezervirano za izradu mliječnih proizvoda, ali i branje ljekovitog bilja i briga oko kolibe. Oko šest sati popodne pastiri okupljaju svoje krave, a već oko devet navečer, nakon druženja, je vrijeme za počinak.
Mi smo u Domžalskom domu napravili pauzu za kavu i nismo mogli odoljeti štruklama s karamelom i sa šumskim voćem. Ako planiraš još nešto jesti na Velikoj planini, nemoj napraviti poput nas grešku i naručiti dvije porcije. Toliko su velike da ćeš biti sit još satima. Ali ih svakako isprobaj jer su savršene…
Nakon ugodne pauze, svoj put nastavljamo sve do pastirskog naselja gdje nemoj propustiti posjetiti Preskarjev muzej i crkvu Marije Snježne. Nekadašnju crkvu su Nijemci za vrijeme Drugog svjetskog rata uništili, a ona je na inicijativu pastira ponovno obnovljena 1988. godine. Tijekom ljeta mise se održavaju svake nedjelje te zimi na Badnjak.
Muzej je otvoren svaki dan za vrijeme ljetne sezone. Nakon Drugog svjetskog rata Andrej Preskar je dao izgraditi svoju kolibu na originalnom podu te je potpuno zadržala nekadašnji izgled. Zapravo je danas ovo jedina koliba koja ima izvorni oblik, veličinu i jednostavno uređen interijer.
U pastirskom naselju postoji više ugostiteljskih objekata gdje možeš jesti autohtona jela, ali isto tako možeš kupiti i sir. Mi smo kupili mekani i tvrdi, a kako smo bili siti od velebnih štrukli, nažalost, nismo imali mjesta za dodatno jelo.
Polagano se uspinjemo iznad samog naselja te nas staza vodi do nekadašnje žičare. Danas su njeni stupovi prenamijeni u zabavan sadržaj, kao što su ljuljačke. Obavezno napravi pauzu i zaljuljaj se na jednoj od najvećih ljuljački koje ćeš ikad imati priliku vidjeti.
Uspinjemo se na najviši vrh Gradišće koje se nalazi na 1.666 metara nadmorske visine. U trenutku našeg posjeta Velikoj planini gornji dio žičare je bio u renovaciji stoga smo skratili izvornu stazu te se spustili u turističko naselje te preko njega ponovno izbijamo u pastirsko naselje, samo s druge strane.
Staza nas vodi u smjeru Tihe doline te na koncu ponovno dolazimo do Gojške planine te se spuštamo do svoje početne točke izleta.
Ukupno je opisana staza duga skoro 12 kilometara, na njoj smo prošli skoro 600 metara nadmorske visine, a trebalo nam je 4.30 h uz lagani tempo i puno pauza za fotografiranje, kupnju sira i, naravno, ljuljanje.
Plato Velike planine jednostavno zove da izgubiš pojam o vremenu, pratiš hipnotičan zvuk kravljih zvona i uživaš u zelenom prostranstvu.
Turistički posjet Velikoj planini
Velika planina je stvorena za obiteljski izlet. U dolini Kamniške Bistrice, uz cestu koja vozi do izvora ove rijeke, nalazi se žičara čija povratna karta iznosi 21 euro za odrasle, 12 eura za djecu, dok obiteljska ulaznica iznosi 50 eura (dvije odrasle osobe i do četvero djece do 14 godina). Žičara vozi od kraja travnja do kraja rujna od osam ujutro do 18 sati na svaki pola sata.
U trenutku pisanja ovog teksta gornja žičara Zeleni rob je bila pod renovacijom stoga je za sve posjetitelje koji od donje žičare ne žele hodati organiziran shuttle bus čija povratna karta iznosi 10 eura za odrasle, za djecu u dobi od dvije do 14 godina sedam eura, dok penzioneri plaćaju sedam eura.
Ako nisi u kondiciji za prelazak cijele kružne staze In the footsteps of herdsmen, posjeti samo pastirsko naselje te se možeš spustiti do Male planine i istim putem natrag.
Ako nisi voljan ići žičarom, od iste strane od koje smo mi došli, vodi cesta do parkinga Ušivec i Mačkin kot (najbliža mogućnost parkiranja automobila), otkuda se možeš prošetati do pastirskog naselja.
Korisne informacije za kružnu stazu Velika planina:
- Početak staze: parking Rakove ravni, Slovenija
- Parking: službeni šljunčani parking uz plaćanje u cijeni od 10 eura
- Naplaćuje li se ulaz?: Plaća se parking ili žičara (ovisno koju opciju odabereš)
- Dužina i trajanje staze: Opisana staza je duga 11.9 kilometara, prelazi se 580 metara nadmorske visine, a nama je uz lagani tempo uz puno pauza za fotkanje bilo potrebno četiri i pol sata. Cijelu rutu možeš pogledati ovdje i ovdje.
- Za koga je prikladna staza: Staza nije tehnički zahtjevna, no zbog dužine traži ponešto kondiciji. Ako nisi spreman za nju, uvijek možeš odraditi samo kružnu stazu na platou ili posjetiti samo pastirsko naselje
- Postoji li mjesto za hranu i piće?: Da, na više lokacija na platou Velike planine
