Kod planiranja planinarenja, mnogi se (čak i iskusni) planinari zaborave ili preračunaju, pa naprave veće ili manje greške koje mogu planinarenje učiniti opasnim, neizvedivim ili neugodnim. Donosim ti 15 najglupljih pogrešaka koje možeš napraviti tijekom (ili u planiranju planinarenja). Nadam se da ćeš ovaj popis iskoristiti kao check listu svega onoga što nećeš za svoje sljedeće planinarske pohode učiniti.
Krenimo redom…
Ponio si premalo vode
Ovo je pogreška koju srećemo iznenađujuće prečesto. Svake godine iznova i iznova čitamo o planinarima koje su spašavali pripadnici HGSS-a jer su na planini dehidrirali. Ako ideš na planinarenje koje će trajati šest sati, jedna bočica vode ti ni u najluđem snu neće biti dovoljna. Čak ni usred zime, a kamo li kad su temperature zraka iznad 20 ili 25 stupnjeva. Voda ti mora biti prioritet, pa ili ponesi dovoljno ili osiguraj gdje ćeš na stazi nadopuniti svoje zalihe.
Nisi ponio dovoljno hrane
Planinarenje je naporna aktivnost za koju je potrebno puno energije. Bez problema u danu planinarenja možete potrošiti i preko 2.000 kcal, pa je jasno da tu količinu energije treba i nadoknaditi. Sušeno voće i orašasti plodovi, ali i dehidrirani obroci su izvrsno rješenje jer zauzimaju malo prostora, dobro podnose vrućinu i jednostavni su za konzumaciju, a imaju jako visoku energetsku vrijednost čime ćete lako nadoknaditi potrošene kalorije.
Nisi provjerio vremensku prognozu
Ne zavaravaj se da je vrijeme na planini jednako kao što je kod tebe doma. Usred ljeta, jednako kao i usred zime prije kretanja na planinu moraš provjeriti vremensku prognozu i ponijeti primjerenu odjeću za sve uvjete. Vjeruj mi, ne želiš se naći u šumi usred grmljavine.
Nisi ponio prvu pomoć
Čak i za kratka planinarenja od sat-dva savjetujem ti da poneseš osnovni paket prve pomoći. Realno, čim kreneš ti se može dogoditi nezgoda, a do dolaska pomoći pametno je da si možeš i sam pomoći. Naravno, ne bi bilo loše da se prethodno upoznaš i s osnovnim znanjima o pružanju prve pomoći u slučaju primjerice porezotina, lomova, uganuća i sličnih nesreća koje su među najčešćima na planini.
Neprimjereno si se obukao ili obuo
Kod nas se ova pogreška skriva iza sintagme „Česi na Biokovu“, no tih bisera ima među svim narodima i na svim planinama. Ako ideš na planinu, ne razmišljaj previše o tome jesi li uskladio boje, već se usredotoči na to da si u primjerenoj planinarskoj obući, da imaš odjeću koja će te držati suhim (biraj dry fit odjeću umjesto pamučnih majica) te da si obučen primjereno vremenu i u slojevima.
Na višesatno planinarenje si krenuo u potpuno novim cipelama ili odjeći
Koliko god ti se nove planinarske cipele sviđaju i u trgovini su ti savršeno pristajale i bile ugodne, savjetujem da ih prvih par puta malo „razgaziš“ na kraćim rutama kako bi bio siguran da te za dužega planinarenja neće nažuljati. Isto vrijedi i za odjeću i ostalu opremu – malo ih iznosaj prije nego se zaputiš na ozbiljno cjelodnevno planinarenje.
Nisi ponio kremu za sunčanje ni protiv insekata
Zar ćeš zaista dozvoliti sam sebi da ti opekline od sunca unište planinarenje? Ili komarci? Namaži se prije kretanja na planinarenje i ponesi kreme sa sobom i redovno ih nanesi na kožu, pogotovo na dijelove direktno izložene suncu, poput lica, vrata, dlanova ili ruku.
Nisi napunio bateriju od mobitela ili ponio dodatnu
Bateriju mobitela na planini trebaš maksimalno čuvati. Nemoj da ti snimanje i objavljivanje videa na društvenim mrežama bude prioritet pa u nekom trenutku ostaneš bez baterije. Naime, mobitel ti treba biti sredstvo komunikacije u slučaju potrebe, izvor mapa, ali i signal u slučaju nezgode kad bi te spasilačke ekipe trebale pronaći u šumi.
Izmišljaš prečace
Koliko god misliš da ti je planina poznata, nemoj skretati s planinarske staze i izmišljati prečace. Ne samo da se možeš olako izgubiti i zapravo potrošiti puno više vremena nego da si išao pravim putem, već će i u slučaju nezgode spasilačkim službama biti znatno teže naći te ako nisi na označenoj stazi.
Ignoriraš žuljeve
Rijetki su oni koji bar u svojim planinarskim počecima nisu muku mučili sa žuljevima. Ako ih se ne tretira u samim trenucima nastajanja, žuljevi mogu biti zaista bolni i neugodni do te mjere da će vas primorati da zaustavite svoje planinarenje, a u krajnjim slučajevima mogu izazvati i infekcije i ozbiljne zdravstvene tegobe. Prije svega, ponesite flastere kako biste ih zalijepili na kritična mjesta čim osjetite njihov nastanak. Također, birajte primjerene čarape bez rubova koji su često odgovorni za nastajanje žuljeva i pazite da su vam planinarske cipele primjerene veličine i dobro zavezane.
Ponio si pogrešnu vreću za spavanje
Ako planiraš noćiti na planini, vreća za spavanje je esencijalan dio opreme. Nemoj štedjeti kod kupnje vreće i računaj uvijek da će vrijeme biti nekoliko stupnjeva hladnije od očekivanoga. Naime, kad smo jako umorni i/ili gladni tijelo nam se ne grije jednako lagano kao kad smo odmorni, pa je stoga dobro ponijeti primjerenu vreću kako bi mogao kvalitetno spavati i što više se odmoriti.
Šator si odlučio razapeti na vrhu planine
Jasno mi je da ti se spavanje na vrhu planine i buđenje uz predivan pogled i izlazak sunca čini kao najljepša moguća ideja na planini, ali ima ja umu da je vrh često u kamenu, ali i najizloženiji vjetru. Radije planiraj mjesto za spavanje negdje podno vrha, u zavjetrini i na tlu na kojem ćeš moći i udobno spavati, ali i pravilno pričvrstiti šator.
Kiša pada pa si odlučio kuhalo upaliti u šatoru!
Da, ovo je zaista ludost koja je nekima pala na pamet i učinila se kao dobra ideja. Ne samo da ovime značajno stvaraš rizik od požara, već i od trovanja ugljičnim monoksidom.
Odlučio si zapaliti vatru usred šume
Koliko god da si vičan paljenju roštilja u svojem vrtu ili na balkonu, neka ti ne pada na pamet zapaliti vatru usred šume. I najmanji vjetar koji zapuše i iznenadi te može izazvati požar i ugroziti ne samo tebe, već i cijelu planinu.
Zaboravio si uračunati vrijeme povratka
Ako ideš na jednodnevni izlet na planinu, obavezno u vrijeme uračunaj i ono potrebno da se vratiš na početnu točku. Primjerice, ako se želiš vratiti prije padanja mraka, radije nemoj na silu pokušavati stići do vrha, nego da ostaneš u šumi za mraka, bez osvjetljenja. Računaj da, ovisno o terenu, spuštanje traje oko 2/3 trajanja uspinjanja.
Nisi ponio svjetlo
Koliko god planiraš za dana se vratiti s planine, uvijek (ali zaista UVIJEK) na planinu sa sobom nosi neku vrstu svjetla, makar najobičniju naglavnu lampu koja ti doslovno može stati u najmanji pretinac na ruksaku. U slučaju nesreće i situacije u kojoj će te mrak uhvatiti u šumi, bit ćeš sretan što si ponio svjetlo, a ono može poslužiti i da te se lakše pronađe u slučaju potrage.
Planinarenje je aktivnost u kojoj trebaš uživati, od prvog koraka, pa pokušaj izbjeći ove najčešće pogreške koje se i najiskusnijima ponekad dogode.
Vidimo se negdje u šumi 😉
