Ljubljanu sam po prvi put posjetila prije otprilike 10-ak godina i moram priznati da su me šarmantne ulice glavnog slovenskog grada oduševile na prvi korak. Kako su godine prolazile, tako sam glavni grad Slovenije posjetila u više navrata. Ljubljana je na koncu postala ona destinacija kojoj se vraćam barem jednom godišnje. Zašto? Jer ona uvijek ponudi nešto novo, bilo da je u pitanju kulturno-povijesna atrakcija, šetnica ili gastro oaza – Ljubljana je živ grad koji će te uvijek iznova iznenaditi. I u ovu destinaciju ćeš se uvijek iznova zaljubiti.
Ljubljana se na prvu čini možda malena, no upravo u tome leži njena čar. Ovaj glavni slovenski grad na skoro svakom kutku i ulici nudi pregršt zanimljivog sadržaja. Ljubljana je živa, no ipak u njoj nikad nećeš osjetiti gužvu niti zamornu vrevu većih europskih gradova. Ovdje dolaziš kako bi se odmorio, isključio, doživio i naučio nešto novo.
U Ljubljanu se možeš uputiti na jednodnevni izlet, no grad nudi dovoljno atrakcija da ti i produženi vikend neće biti dovoljan. No, ionako ćeš se Ljubljani uvijek vraćati. To ti garantiram.
Bilo da do sada nisi posjetio glavni grad Slovenije, proveo si u njemu samo par sati ili ga ipak poznaješ malo bolje – ovaj vodič će ti izvrsno poslužiti za prvo upoznavanje, ali će ti otkriti i pokoje nove adrese koje tek čekaju da ih istražiš.
Legenda o nastanku Ljubljane i zašto je zmaj zaštitni znak grada
Legenda o nastanku Ljubljane usko je povezana i sa zaštitnim znakom grada, zmajem iliti zmajčekom kojeg ćeš vidjeti posvuda, pa i u obliku maskote grada, zmaja Ljube.
Priča govori o osnivaču Ljubljane, grčkom mitološkom heroju Jazonu, koji je ukrao zlatno runo kralja Aeëtesa te nakon toga na svom brodu Argo pobjegao s Argonautima preko Crnog mora, Dunava i Save sve to Ljubljanice. Tamo su Argonauti rastavili brod, prevezli ga sve do Jadranskog mora gdje su ga ponovno sastavili te se vratili natrag u Grčku. Na putu prema moru, kod izvora rijeke Ljubljanice, zaustavili su se uz veliko jezero gdje je živio zmaj. Jazon je tamo ubio zmaja.
Zmaj je tako od davnina simbol Ljubljane, a tijekom stoljeća se čudovište pretvorilo u zaštitnika grada koji simbolizira snagu, hrabrost i mudrost.
Vodič kroz Ljubljanu: vodeće atrakcije slovenske ljepotice
Većina atrakcija glavnog grada Slovenije nalazi se u užem i širem centru te većinu možeš posjetiti pješke. Ovisno što te zanima, kultura, povijest ili gastro scena, kreiraj svoj plan boravka u Ljubljani, no svakako preporučujem da budeš otvoren i isprobaš i ponešto novo i neočekivano.
Ljubljanski grad
Kao velika ljubiteljica dvoraca i utvrda jednostavno na prvo mjesto za početak obilaska Ljubljane moram staviti Ljubljanski grad, odnosno Ljubljani dvorac. On već 900 godina nadgleda život u Ljubljani, čini vizuru grada i krije sve ljubljanske tajne. No, zašto je Ljubljanski grad izvrsna početna točka za istraživanje Ljubljane? Jer ćeš upravo tu doživjeti Ljubljanu na dlanu. Doslovno.
Ljubljanski dvorac datira još iz 11. stoljeća kada je njemačka plemićka obitelj Spannheim upravo Ljubljanu pretvorila u centar svoje feudalne moći, a Ljubljanski grad tada dobiva vodeću obrambenu svrhu. U 12. stoljeću doživljava svoju rekonstrukciju, a 1355. godine postaje vlasništvo obitelji Habsburg. Većina građevina koju danas možeš vidjeti datira iz 16. i 17. stoljeća, no uočit ćeš i pokoje starije temelje.
Dopusti štakoru Frideriku da ti ispriča burnu povijest Ljubljanskog dvorca
Ljubljanski grad ima burnu povijest tijekom koje je imao razne uloge. Služio je kao sjedište gradskih vladara, da bi postao zatvor, bolnica, mjesto gdje su živjeli siromasi, da bi opet preuzeo svoju vojnu i zatvorsku ulogu te bio i skladište municije i oružarnica.
Sve to će ti ispričati znatiželjni i simpatični štakor Friderik, maskota Ljubljanskog grada koji je star ni manje ni više nego 500 godina. Svoje ime je dobio po vladaru Frederiku lll. Habsburgovcu. Upravo naš Friderik je jedan od prvih stanovnika ove utvrde Habsburgovaca.
“Stoljećima je Friderik bio uvjeren da je plemićke krvi zbog čega hoda na dvije noge/šapice. Za jednog štakora je visok i dobro građen, no godine su dodale malo sivila njegovim brkovima”, opis je ove neočekivane, ali ipak ljupke maskote koja te čeka nakon ulaska u dvorac u suvenir shopu s lijeve strane.
Upravo u suvenir shopu te čekaju i audio vodiči uz pomoć kojih ćeš doznati sve tajne Ljubljanskog grada – uputi se u Pentagonalni toranj, istraži plemićki zatvor, ali i onaj na otvorenom, posjeti kapelicu Svetog Jurja i obavezno se popni na vidikovac s kojeg se pruža panoramski pogled na cijelu Ljubljanu, slovenske planine, a možeš vidjeti i najviši vrh Slovenije – Triglav.
Nakon što završiš s istraživanjem Ljubljanskog grada, uputi se na jednu od mnogobrojnih šetnica oko samog dvorca. Moj prijedlog je da posjetiš još uvijek manje znan biser Ljubljanskog grada – Grajski, odnosno Dvorski vinograd. Naime, na mjestu starog vinograda 2016. je zasađeno čak 1050 loza – 500 bijele sorte belpin i 550 loza crvene sorte rdečegrajec. Briga oko vinograda zadatak je Poljoprivrednog instituta Slovenije, razgledati ga možeš uz posebnu najavu (potrebno je kontaktirati Ljubljanski grad), a ono što oduševljava je to da možeš postati i pokrovitelj jednog trsa.
Nakon što posjetiš vinograd, uputi se na Orlov vrh, posjeti Plečnikove šance, spomenik seljačkim bunama, kapelu Marije Presvete Majke Božje i Dvorski drvored.
Kako doći do Ljubljanskog grada?
Postoji više opcija kako doći do Ljubljanskog dvorca. Ako voliš hodati, odabrat ćeš jednu od staza koje vode od Vodnikovog, Starog ili Gradskog (Mestnog) trga. Možeš se također uputiti biciklom, turističkim vlakićem Urban, a definitivno je među najpopularnijim opcijama ona s uspinjačom. Uspinjača se nalazi na Krekovom trgu, nasuprot glavne tržnice, cijena u jednom smjeru za odrasle osobe iznosi 3,30 eura, povratna 6 eura, djeca od 7. do 18. godine, studenti i umirovljenici plaćaju 2,30 eura ili 4,50 eura, dok obiteljska ulaznica u jednom smjeru iznosi 7,90 eura ili 15 eura u oba smjera. Uspinjača vozi svakih 10 minuta.
Koliko košta ulaznica za Ljubljanski grad?
Postoji više kombinacija ulaznica za Ljubljanski dvorac. Ulaznice koje uključuju obilazak dvorca iznose 12 eura za odrasle, za djecu, studente i umirovljenike 8,40 eura dok obiteljska iznosi 28,80 eura. Ulaznice koje uključuju i uspinjaču za odrasle iznosi 16 eura, za djecu, studente i umirovljenike 11,20 eura, dok obiteljska ulaznica iznosi 3,40 eura. Ako pak na sve to nadodaš i audio vodič, cijena iznosi 20 eura za odrasle, za djecu, studente i umirovljenike 14 eura, a obiteljska iznosi 48 eura.
No, u sklopu Ljubljanskog dvorca imaš na raspolaganju i druge ture, poput vođenog razgledavanja “Vremeplov” ili “Mudrosti o dvorskom vinu” i adrenalinske pustolovine “Bijeg iz dvorca”.
Smiju li kućni ljubimci u Ljubljanski dvorac?
Psi su dobrodošli, s brnjicom i na lajnu mogu i u uspinjaču te u dvorište samog dvorca. Nažalost, ne smiju u zatvorene prostorije, no uvijek netko može sjesti na kavu te u smjenama možeš organizirati razgledavanje unutarnjih prostorija. A nakon toga svi možete uživati u prirodi na jednoj od staza oko dvorca.
Uputi se na vožnju brodom
Nakon što doživiš Ljubljanu s dvorskog brda, vrijeme je da je doživiš s one riječne strane. Nekoć je Ljubljanica bila glavna prometnica za trgovinu i opskrbu, a tu ulogu je imala još od rimskog doba pa sve do uspostave željeznice sredinom 19. stoljeća. Možda danas rijeka nema istu ulogu, no teško je zamisliti glavni slovenski grad bez Ljubljanice.
Nazivaju je i rijekom sedam imena koje nosi od svog izvora. Tamo se, na izvoru ispod Snežnika zove Trbuhovica, potom mijenja ime u Obrh, pa Stržen, Rak, Pivka, Unica, da bi na nekoliko izvora u Vrhniki i okolici, nakon dugog putovanja kroz krško podzemlje, ponovo ugledala svjetlo kao Ljubljanica.
U koritu rijeke Ljubljanice pronađeni su brojni podvodni arheološki nalazi iz različitih razdoblja, a današnji su Ljubljančani ponosni na to da je rijeka plovna i čista, obilata ribom, ali i odličan mamac za supanje i veslanje u kanuima i kajacima.
Moram priznati da sam ovu stranu Ljubljane doživjela tek prilikom zadnjeg posjeta i ostala sam oduševljena. Upravo vožnja brodom pruža jednu posve drugu perspektivu glavnog slovenskog grada. Bez obzira koji brod odabrao, cijena je uvijek ista, a iznosi 14 eura za odrasle i 7 eura za djecu do 17 godina. Vožnja traje oko 45 minuta i definitivno je iskustvo koje trebaš doživjeti.
Istraži centar Ljubljena: nezaobilazne atrakcije
Nakon što smo posjetili Ljubljanski grad i doživjeli Ljubljanu na dlanu, uživali u vožnji brodom, vrijeme je da istražimo sami centar i posjetimo vodeće atrakcije. Isprva ćemo istražiti stari dio grada (u koji zapravo spada i Ljubljanski grad), a nezaobilazna adresa je Prešernov trg, simboličko srce Ljubljane. Trg je ime dobio po slovenskoj pjesniku Francu Prešernu čiji spomenik se ujedno nalazi u njegovom središtu. Trg krase jedne od najljepših građevina Art Nouveau stila i barokna franjevačka crkva Navještenja.
Prošetaj se preko poznatih ljubljanskih mostova
Odmah pored glavnog trga nalazi se famozni most Tromostovje, odnosno trostruki most kojeg je posebno zanimljivo doživjeti gore spomenutom vožnjom brodom.
Njega je 1929. godine dizajnirao najpoznatiji slovenski, ali i poznati svjetski arhitekt Jože Plečnik za kojeg se govori da je zaslužan za današnji izgled Ljubljane. Upravo tu je bila najveća frekvencija prometa u tadašnjoj Ljubljani te je Plečnik odlučio zadržati most iz 19. stoljeća te oko njega dodati dva mosta koja su služila za pješake. Umjesto klasične ograde, Plečnik je mostovima dodao kamene balustrade na koje je dodao svjetiljke, te stepenice koje s bočnih mostova vode na terase s obje strane rijeke. U glavnom projektu (što je zadržano i danas) s desne je strane suvenirnica koja spaja most s Tržnicom, a na lijevoj obali kiosk koji i danas radi, a koji je isprva služio arhitektu za opskrbu duhanom ako mu usfali dok stvara. Danas sva tri mosta služe za pješake i bicikliste.
Inače, u samom centru Ljubljane nalazi se čak 10 mostova, a sve zajedno grad ih ima čak 25: Čevljarski, Fabianijev, Hradeckega, Mesarski, Prulski, Riblji, Žitni,Trnovski i Zmajski smo su neki od njih.
Zmajski most se definitivno ubraja među poznatije. On je bio jedan od prvih velikih Art Nouveau projekata Ljubljane. Dizajnirao ga je Jurij Zaninovič, a izgrađen je 1901. godine povodom 60. rođendana austro-ugarskog kralja Franza Josefa l. Most je ime dobio po kipovima zmajeva s kojima je ukrašen.
Vrijedi proći i preko Čevljarskog mosta čiji autor je gore spomenuti poznati arhitekt Plečnik. Nekoć je tu stajao drveni most na kojem su postolari imali svoje radionice/trgovine po kojima je i dobio svoje ime.
Istraži Plečnikovu Ljubljanu
Ono što je Gaudi za Barcelonu, to je Jože Plečnik za Ljubljanu. On se s razlogom zove arhitektom glavnog slovenskog grada, a često se ćeš čuti riječi “Plečnikova Ljubljana”.
Samozatajan lumen, bio je učenik slavnog Otta Wagnera, a djelovao sve do 50-tih godina prošlog stoljeća. U projektiranju Ljubljane, nove prijestolnice nacije, Plečnik je pokušao koristiti moderne pristupe dok je grad modelirao po uzoru na drevnu Atenu. Njegov stil, inovativan čak i za današnje standarde, karakterizira korištenje klasičnih arhitektonskih elemenata, poput stupova, nadvoja, balustrada i koloneta, redizajniranih i kombiniranih na suvremeniji način.
Plečnik je tijekom svog stvaranja pazio na to da ne upadne u zamku trenda, boreći se protiv slijepog praćenja onih postojećih. Pobrinuo se da njegovi radovi budu bezvremenski te da uvijek izazivaju divljenje i burne rasprave, a da je u tome uspio govori činjenica kako je mnogo njih uvršteno na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Kad kreneš u razgled Ljubljane, svaki će se turistički vodič pohvaliti biserima s njegovim potpisom, a ono što moraš vidjeti su Nacionalna sveučilišna knjižnica, gore spomenuti mostovi Tromostovje i Čevljarski most, crkva Svetog Mihaela u Ljubljani/Barje, Plečnikova kuća, groblje Žale, Čevljarski most, Trnovski prsten, ljetno kazalište Križanke, a definitivno među najupečatljivijim djelima je gradska Tržnica.
Odmori na Tržnici i uživaj u gastronomskoj strani Ljubljane
Kaže se da tržnica puno govori o samom gradu. Ako je sudeći po tome, Ljubljana je elegantna, no u isto vrijeme opuštena te nudi pregršt gastro delicija. Tržnicu čini impozantna Plečnikova zgrada koja se nalazi na desnoj strani Ljubljanice. Tu je uvijek živo, bilo da stanovnici idu u kupnju namirnica, u prelijepim arkadama uživaju u pauzi ili guštaju u dobrom jelu.
U periodu od 12 do 15 sati možeš uživati u “malcu”, odnosno gablecu, a ako si u potrazi za poznatim slovenskim štruklama, svrati u bistro Moji štruklji gdje se u ponudi nalazi čak 20 različitih vrsta. Možeš birati između slanih i slatkih, a savjetujem da s jelovnika isprobaš i neko varivo.
Pravi doživljaj je ljubljansku tržnicu posjetiti petkom kada se tijekom toplijih mjeseci održava Odprta Kuhna, projekt pokrenut 2013. godine. Mnogi ga nazivaju i dnevnim boravkom Ljubljane. Svakog sunčanog petka se od podneva do večernjih sati serviraju raznorazne gastro delicije. The Guardian je čak 2018. zbog ovog projekta uvrstio upravo ljubljansku tržnicu među najbolje gastro tržnice na svijetu.
Ljubljana je poznata kao destinacija koja neće razočarati gurmane, nudi pregršt restorana, a ponuda varira od autohtone slovenske pa do najpoznatijih svjetskih kuhinja. Svakako se prošetaj Trubarjevom cestom gdje su načičkani restorani za restoranom. Brojne restorane ćeš pronaći i podno Ljubljanskog grada na Ćiril-Metodovom trgu. Na tom trgu se nalazi i Katedrala svetog Nikole te je ovaj dio užeg ljubljanskog centra izuzetno šarmantan i pitoreskan.
Ljubljana je raj za ljubitelje umjetnosti. Evo koje muzeje posjetiti
Ljubljana osim što je poznata po svojoj gastronomskoj ponudi, poznata je i po mnogobrojnim muzejima, galerijama i kreativnim radionicama. Grad je 2016. godine bio Prijestolnica kulture, a među najvažnije kulturne adrese ubraja se Kino Šiška, Metelkova, Centar Rog…
Budući da je u tijeku 35. Grafični bijenale Ljubljana koji je otvoren sve do sredine siječnja 2024. (stariji od Venecijanskog), dio postava možeš razgledati u Cukrarni, impozantnoj Galeriji otvorenoj za javnost u rujnu 2021. godine.
No, zgrada u užem centru Ljubljane živi još od 1828. godine kad je u njoj otvorena tvornica šećera. Početak je bio skroman (22 radnika, radila su na jednom kotlu za šećer), ali ubrzo je ova šećerana postala najveća rafinerija šećera u Austro-Ugarskoj. No, 25. kolovoza 1858 u tvornici je izbio razorni požar i zaustavio proizvodnju šećera u Ljubljani, vlasnika bacio u dugove što ga je natjeralo da iznajmi prostor. Tijekom sljedećih desetljeća u zgradi su živjeli vojnici i tvornički radnici, ponekad u isto vrijeme, ali i siromašniji Ljubljančani, kojima je nekadašnja tvornica pružila krov nad glavom nakon potresa 1895. godine.
U zgradi su se naselili i književnici Dragotin Kette i Josip Murn, a njihovi prijatelji, Ivan Cankar, Oton Župančič i drugi književnici, u njoj su se često sastajali ili povremeno boravili. Ovi pisci, koji će zauvijek biti vezani uz žanr slovenske moderne, bili su najpoznatiji stanari Cukrarne, a u svojim su djelima ostavili zapažena svjedočanstva o zgradi i njezinim stanarima.
Grad Ljubljana je 2008. godine otkupio zgradu i njezino zemljište od prijašnjeg vlasnika, a od 2018. do 2021. zgrada je obnovljena i renovirana pa je tako Ljubljana dobila mjesto za izlaganje suvremene umjetnosti.
Nedaleko od Cukrarne nalazi se Centar Rog, koji će biti otvoren 25. listopada, a koji je smješten u prostoru nekadašnje tvornice bicikala Rog. Danas je u vlasništvu grada, a predstavlja ključan dio industrijske baštine 20. stoljeća u Ljubljani. Ono što oduševljava je da se sam oblik nekadašnje tvornice u potpunosti prilagodio zahtjevima 21. stoljeća s osnovnim zadatkom – postati javni prostor za proizvodnju kulturnih i kreativnih industrija, s naglaskom na primijenjenu umjetnost i dizajn.
Prostire se na 9.000 m2 kreativnog prostora s pratećim programima, te novih 8.000 m2 parka dostupnog građanima za svakodnevno korištenje i javna događanja. Prostirat će se na četiri etaže – prizemlja s proizvodnim pogonima i prostorima za radionice, prvim katom s knjižnicom i višenamjenskom dvoranom, drugim katom na kojem se nalaze pojedinačne projektne sobe, a u potkrovlju će se nalaziti uprava centra s višenamjenskom eksperimentalnom prostorijom te stambenim i individualnim projektnim sobama. Prostori s pogledom na Ljubljanicu rezervirani su za kafiće i trgovine.
Posjeti i ŠKUC galeriju, Gradski muzej, Nacionalnu galeriju, Slovenski etnografski muzej, Nacionalni muzej Slovenije, Prirodoslovni muzej i Muzej moderne umjetnosti.
Ako si ljubitelj kreativnih radionica, Ljubljana nudi pregršt zanimljivog obrtničkog sadržaja. Tako možeš uživati u radionici lončarstva, izrade nakita, popravaka kišobrana, tkanja ili otkriti sve tajne tiskanja. Cijene radionica se kreću od 35 eura do 350 eura, ovisno o veličini grupe, kompleksnosti radionice i njenom trajanju.
Mi smo isprobali radionicu ‘budi tiskar na jedan dan’ u Studiju tipoRenesansa uz samu Ljubljanicu. Dočekao nas je Marko Drpić, vlasnik i voditelj, koji je u centru Ljubljane oživio tiskarski zanat. Pun entuzijazma, ljubavi i znanja, radionica pod njegovim vodstvom poseban je doživljaj, bez obzira imaš li ili ne nekog prethodnog znanja.
Idealna je za sve uzraste, a priča priču o stoljetnom tiskarskom obrtu. U drvenim ladicama vidjet ćeš stotine malih olovnih i većih drvenih slova, interpunkcijskih znakova, citata, razmaknica… Lutat ćeš oko tiskarskih strojeva koji bi mogli biti muzejski eksponati, no Marko se pobrinuo da je svaki od njih još uvijek funkcionalan. Sa žarom u očima nam je ispričao kako su veliki dio predmeta koji nas okružuju bile donacije, a često su predmeti nekadašnji vlasnici pronalazili u svojim podrumima ili na drugim zaboravljenim mjestima.
Na ovoj radionici shvatit ćeš koliko je svijet analognog tiska bio zahtjevan. Koliko je truda, znanja i vremena bilo potrebno kako bi se ne samo tiskala knjiga, nego i samo jedan list.
Shvatit ćeš i koliko je tiskarski posao težak. Doslovno, težio je tone. Iznad svega, stvarat ćeš. Uz pomoć majstora prekapat ćeš po slovima i stvarati s njima, što će ti zbuniti maštu. Uzet ćeš valjak i nanijeti boje na slova. Nakon toga valjkom za tisak prijeći ćeš papir i ugledati svoju kreaciju!
Cijeli popis radionica sa svim informacijama, kao i mogućnost rezervacije, možeš provjeriti ovdje.
Evo zašto je dobro uzeti Ljubljana card
Poput većine europskih gradova, tako i Ljubljana ima svoju karticu koja nudi brojne pogodnosti, poput besplatnog ulaza u vodeće znamenitosti grada, besplatne vožnje brodom po Ljubljanici, ali i besplatnog prijevoza iz grada do zračne luke, korištenje javnog prijevoza, iznajmljivanje bicikla pa čak i besplatne vođene ture po gradu.
Ljubljana card možeš kupiti na zračnoj luci, u Turističko-informativnom uredu, ali i u vodećim gradskim hotelima. Cijene variraju ovisno o dužini trajanja. Tako za 24 sata cijena za odrasle iznosi 36 eura, dok za djecu od 6 do 14 godina 22 eura. Za 48 sati cijena iznosi 44 eura za odrasle te 27 za djecu. Za 72 sata cijena iznosi 49 eura za odrasle i 31 euro za djecu.
Ako planiraš posjetiti barem dvije do tri atrakcije s ovog popisa, Ljubljana card se definitivno isplati.
Zelena Ljubljana ima najveći pješačku zonu u Europi
Glavni slovenski grad već godina gradi reputaciju zelene oaze čiji centar je zatvoren za automobile. Sve je započelo 2007. godine s prvim zatvaranjem pojedinim ulica i lokacija za motorna vozila. Danas se Ljubljana može pohvaliti najvećoj pješačkom zonom u Europi koja se proteže na čak 17 hektara. Zeleni dio Ljubljane obuhvaća gradski park Tivoli te šumsko područje Rožnika, Šišenskog hriba i Koseškog boršta ukupne površine 459 hektara.
Ljubljana nije samo grad pješaka nego i biciklista s čak 300 kilometara uređenih biciklističkih staza. Ako grad želiš istražiti upravo na dva kotača, u Turističko-informativnom centru Turizma Ljubljana u sklopu projekta Ljubljana Bike možeš iznajmiti bicikl. S druge pak strane grad ima i više od 800 gradskih bicikala u sklopu samoposlužnog najma BicikeLJ, a vožnja do sat vremena je posve besplatna.
Na pitoresknim i šarenim ulicama tako ćeš redom vidjeti pješake i bicikliste, ali i po novome i mala električna vozila simpatičnog naziva Kavalir koja voze po šetačkoj zoni, a tu su kada te uhvati umor ili želiš brzo doći s jedne strane centra na drugu. Ono što je odlično je činjenica da je usluga posve besplatna, a sve što trebaš je samo nazvati +386 31 666 331 ili +386 31 666 332 te ga zatražiti na lokaciji gdje se nalaziš. Ili možeš samo mahnuti i odmah uskočiti u prazno vozilo. Vozači su toliko srdačni da će ti ispričati i pokoju priču o svom gradu, a rado će napraviti i pokoji krug više kako bi ti pokazali pojedinu atrakciju.
Zasigurno si nakon čitanja ovog iscrpnog vodiča zaključio da Ljubljana definitivno zaslužuje višednevni boravak. Mala, ali prepuna zanimljivog sadržaja, moderna, ali s neodoljivim šarmom nekih minulih vremena, zelena i pitoreskna – Ljubljana je onaj grad kojem ćeš se uvijek vraćati. Mi već planiramo svoj povratak… Uvijek. Barem jednom godišnje 😉
