Već tradicionalno u siječnju, treću godinu za redom, slažem listu zanimljivih planinarskih staza u Hrvatskoj na koje bi se u novoj godini trebao otisnuti. Ako ti nedostaje inspiracije za nove planinarske avanture, ova lista će izvrsno poslužiti.
Lista je složena tako da predstavlja planinarske staze koje smo osobno prošli, ali isto tako ne ponavlja staze iz prethodnih lista. Na popisu se nalaze lakše, ali i nešto teže staze – za svakog po nešto. Naravno, uvijek možeš kombinirati popise prethodnih godina, prema njima složiti svoj mjesečni raspored ili samo pratiti ovogodišnji (popis planinarskih staza za 2023. možeš pročitati ovdje, dok popis za 2022. možeš pronaći ovdje).
Žbevnica – najzapadniji hrvatski tisućnjak
Žbevnica je istaknuto brdo čiji vrh se nalazi na 1.014 metara nadmorske visine te pripada masivu planine Ćićarija koja omeđuje istarski poluotok s istočne strane. Brojni planinari će ti reći kako im je izlet na Žbevnicu upravo jedan od najljepših. Jednom kada izbiješ na vršni travnati dio, otvara se pogled na sve strane. Već tada ti je posve jasno zbog čega planinari uvijek imaju samo predivne riječi za Žbevnicu.
Pogled je uistinu spektakularan – proteže se na Ćićariju, Učku, na cijeli istarski poluotok, a za dobre vidljivosti i na Alpe u Sloveniji i Dolomite u Italiji.
Ono po čemu je ovaj planinarski izlet tako poseban je činjenica da jednom kada izbiješ na vršni dio te predivni pogledi prate cijelo vrijeme. Doslovno ne znaš gdje bi sve trebao gledati. Ja sam se u više navrata okretala kako bih upila svu tu ljepotu.
Vojak: kružna staza koja će ti pokazati dvije strane vršnog dijela Učke
Učka je posebna iz više razloga. Ova ponosna čuvarica Istre i Kvarnera, dramatično dijeli Istru od Primorja, a zbog svojih strmih padina nadomak mora čini se puno višom nego što to zapravo je. S jedne strane pogledi se s ove ljepotice pružaju na obalu i otoke, dok ona druga nudi pogled na Gorski kotar, a ako te vrijeme posluži s najvišeg vrha možda čak ugledaš i Julijske Alpe i Dolomite. Upravo se uspon na Vojak ubraja među najpopularnije izlete u sklopu Parka prirode Učka.
Najpoznatiji uspon na Vojak je onaj s Poklona od kojeg vodi staza koja u par navrata presijeca asfaltiranu cestu te je njom potrebno 1.30 h do samog vrha. Staza počinje kod planinarske kuće Poklon. Druga popularna opcija je kružna staza koja započinje kod gostionice Dopolavoro koja je udaljena svega par minuta od Poklona.
Saborsko: predivna kružna staza Izvor voda
Jedna od ljepših staza na području Karlovačke županije je ona naziva Izvor voda koja počinje u mjestu Saborsko. Ova predivna šumska staza duga je skoro 13 kilometara, nije pretjerano zahtjevna, a na njoj se prolazi pored vodećih kulturnih i prirodnih znamenitosti Saborskog.
Na njoj ćeš uživati u predivnoj šumi, žuboru vode, brojnim izvorima, a melem za oči i uši je bilo koje godišnje doba.
Uživaj u najljepšem pogledu na Omiš
Među najpopularnije staze u Omišu je definitivno ona koja vodi do tvrđave Fortice. Postoje tri smjera kako doći do nje – planinarskim stazama i feratom. Mi smo se odlučili na prvu opciju, stazom iz centra grada.
Glavna atrakcija na ovoj stazi i jedan od simbola grada Omiša je utvrda Starigrad, odnosno Fortica. Smatra se kako je Fortica podignuta krajem 14. ili početkom 15. stoljeća, a prvi put se spominje 1423. godine i to kao “tvrđavica oko Omiša”. Dvorište tvrđave nepravilnog je oblika, a iz njega ide dugi hodnik prema kvadratnoj kuli. Fortica je imala izuzetno vojno-strateško značenje za ovo područje.
Na ovoj stazi se tijekom cijelog uspona vidi more, a pogled prati Omišku Dinaru, a velikim dijelom možeš uživati i na pogled na ušće Cetine. U sklopu Fortice se možeš popeti na kulu s koje se pruža nezaboravan pogled na sve strane.
Zanimljiva i nešto izazovnija staza do vrha Sisol na Učki
Park prirode Učka nudi veliki broj raznolikih planinarskih staza u kojima podjednako mogu uživati planinari početnici, ali i oni koji traže pokoji izazov. Upravo uspon iz malog grada Brseč na južnom kraju opatijske rivijere je najpopularniji odabir za posjet Sisolu.
Na stazi se nalazi i prirodno okno Provrtenica, idealna lokacija za pauzu. Sisol se inače nalazi na 835 metara nadmorske visine. U pitanju je stjenovit vrh strmih strana koji dominira u južnom dijelu hrpta Učka. S vrha se pruža lijepi pogled na Cres i Lošinj, a sami put grebenom pruža divan pogled na istarsku stranu i Čepićko polje.
Istraži NP Risnjak na poučnoj stazi Leska
Kada se spomene Nacionalni park Risnjak, većina pomisli kako se ljepote ovog dijela Hrvatske mogu upoznati samo ako ste iskusni planinar. No, u sklopu NP Risnjak proteže se poučna staza Leska na kojoj ćeš kroz laganu i ugodnu šetnju uživati u ljepoti šume te se upoznati s prirodnim i kulturnim nasljeđem ovog nacionalnog parka.
Poučna staza Leska se ubraja u jedan od prvih objekata takve vrste u Hrvatskoj. Otvorena je 4. lipnja 1993., a do danas je doživjela dvije obnove. Službeno je duga 4,2 kilometra (treba dodati još hodanje do njenog pristupa), a na njoj se nalazi 23 poučnih ploča koje otkrivaju prirodne ljepote i karakteristike ovog dijela Gorskog kotara, ali na njima možeš doznati i informacije o kulturnom nasljeđu ovog kraja.
Grobničke Alpe: uputi se na Fratar, najljepši vrh na Hahlićima
Grobničke Alpe ili Hahlići, kako ih često neslužbeno zovemo na Kvarneru, pravi su planinarski biser ovog kraja i riječkog zaleđa općenito. Taj planinski masiv Obruča, kakav mu je i službeni naziv i naziv najvišeg vrha, čini prirodnu barijeru između Primorja i Gorskog kotara. Pogled na Hahliće s Grobničkog polja, riječke obilaznice ili naplatnih kućica autoceste Rijeka – Zagreb nerijetko oduzima dah i kao putnici se često ulovimo kako u prolazu sanjarimo o pogledima koji se mogu doživjeti s ovih riječkih planina.
Vrh Fratra nalazi se na 1.353 metara nadmorske visine. Drugi vrh po visini iza Obruča, ali i najistaknutiji vrh cijelog masiva sa svojim šumovitim padinama i kamenitom glavom. Na vrhu kratko uživamo u vrlo dojmljivim pogledima koji pucaju na sve strane: od Obruča, Velikog Snežnika, Guslice, Snježnika, vrhova Gorskog kotara i Sjevernog Velebita pa sve do Krčkog mosta, Krka, Cresa, Učke, općenito Kvarnerskog zaljeva, a na vedre dane moguće je vidjeti i Alpe.
Ljubavna cestica – najpoznatija staza u okolici Crikvenice
Tko je točno projektirao ovu lijepu stazu, danas se, nažalost, sa sigurnošću ne može utvrditi. Doduše, pretpostavlja se da je ona djelo poznatih šumskih stručnjaka – Alfonsa Kaudersa i Ante Premužića. Na osnovi dokumenata zna se kao je nastala u sklopu projekta “Osnove za turističko i gospodarsko uređenje okolice primorskih kupališta i ljetovališta Crikvenice, Selca i Novog” kojeg je izradio upravo Premužić.
Staza je izgrađena 30-ih godina 20. stoljeća, a kako su je često posjećivali zaljubljeni parovi, što domaći, što turisti, dobila je naziv Ljubavna cestica.
Na ovoj stazi ćeš uživati u predivnim pogledima te ćeš posjetiti i gradinu Badanj. Radi se o najstarijem spomeniku srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu. Antički nalazi svjedoče da je građena u ranobizantskom dobu između 4. do 6. stoljeća.
Veliki Drgomalj: goranski vrh s kojeg se pruža lijep pogled na dolinu Kupe
Veliki Drgomalj se nalazi u delničkom kraju koji se prostire najveći dijelom sjeverno od stare riječke ceste Lujzijane, dok njegovu sjevernu granicu čine rijeka Kupa i njezina divna dolina.
Vrh Veliki Drgomalj se nalazi na 1.154 metra nadmorske visine. Za razliku od većinskog dijela staze, on je travnati vršak s kojeg se pruža lijepi pogled na dolinu Kupe i Kuželjsku stijenu, Špičasti i Levešni vrh, a desno od njih se nalazi Skradski vrh.
Staza kamenih stupi predstavlja putovanje u prošlost vinodolskog kraja
U zaleđu morske obale, svega pola sata vožnje od Rijeke i 10-ak minuta od Crikvenice, nalazi se plodna i dugačka Vinodolska dolina iznad koje se nadvija stjenovita barijera zbog koje dolina djeluje poput zaštićenog bisera ovog kraja. S jedne strane te stjenovite barijere proteže se Gorski kotar, na njenim rubovima zelene livade, a nad njima se nalaze šume i krški labirinti.
Vinodol na tako malom području nudi puno prirodnih kontrasta, a najbolji način da ih doživiš je da se uputiš na jednu od brojnih planinarskih staza. Ako si u potrazi za stazom na kojoj ćeš osjetiti dašak nekadašnjeg teškog života lokalnog stanovišta, uživati u nevjerojatnim pogledima i poraditi na svojoj kondiciji, uputi se na Stazu kamenih stupi.
Alan – Skorpovac: druga dionica Premužićeve staze je pravi melem za oči
Kada se spominje Premužićeva staza, najpopularnija je njena prva dionica, ona od Zavižana do Alana. Većina jednodnevnih izleta se odvija upravo na toj relaciji, dok ostale dionice ove poznate staze ostaju zanemarene. Osobno me oduševila druga dionica Premužićeve staze, ona koja se proteže od planinarske kuće Alan do planinarskog skloništa Skorpovac.
Kao i ostatak Premužićeve staze, cijela dionica je fantastično markirana stoga ne postoji mogućnost gubljenja. Putem ćeš u više navrata prolaziti pored raskrižja staza koje imaju odlično objašnjenje. Mi cijelim putem pratimo oznake “Skorpovac” ili “Baške Oštarije”, ovisno kako na kojoj ploči piše.
Druga dionica Premužićeve staze je naprosto predivna. Dio svog planinarskog srca sam ostavila na strim obroncima s kojih se pruža pogled na našu obalu, otoke poput Krka, Paga i Raba, a ako si te sreće na horizontu ćeš ugledati i Italiju. Ova dionica skoro cijelim putem ima otvoren pogled na more i doslovno bi konstantno mogao u rukama držati fotoaparat. Putem se otvara pogled i na nekadašnje livade, odnosno pašnjake, koje je stvorio čovjek, a koji se danas skoro pa ne koriste.
Mjesečev plato – Diviška: uputi se na jednu od najpopularnijih planinarskih staza na otoku Krku
Otok Krk nije samo popularna ljetna nego i veoma omiljena outdoor destinacija. Baška ljeti privlači veliki broj turista, no jednako tako je i omiljena početna točka brojnih planinarskih staza. Definitivno među popularnije staze ubrajaju se one po Mjesečevom platou.
Ono po čemu je Mjesečev plato poznat su i mnogobrojni suhozidi koji se protežu duž ove staze. Kako piše u knjizi “Tajne otoka Krka sasvim (ne)ozbiljno” (autori Denis Lišić, dr. ss. Berislav Horvatić i Čedomir Miler) kamen je sastavni i neizostavni dio otočkog krajobraza. Oni koji su živjeli od zemlje trebali su je osloboditi kako bi se privela korisnoj svrsi, a uklonjeni kamen se koristio za popratne sadržaje. Tako ćeš na Krku prolaziti pored gromača, pastirskih mrgara, bunara i mošuna.
