Planinarenje zimi ima svojih čari. Priroda tada poprima posve drugo ruho, a ako smo te sreće, na stazi će nas čekati snijeg zbog kojeg se planinarski izlet pretvara u predivnu snježnu bajku. Sve dok ne napravimo jednu od najčešćih pogreški tijekom zimskog planinarenja. Svaki planinari je jednom bio početnik te je zasigurno napravio barem jednu, ako ne i više greški za vrijeme zimskih mjeseci.
Svakim novim planinarskim izletom stječemo iskustvo i tako smo sve spremniji na duže i zahtjevnije boravke u planinama. Zima ima svoje izazove – ona je u stanju planinarsku stazu koju smo već prošli pretvoriti u pravi izazov, toliko da nam se čini da je nikad nismo prošli.
Koje su najčešće greške koje možeš napraviti tijekom zimskog planinarenja?
Predebela/pretopla/preteška jakna
Zima, snijeg i vjetar – prva asocijacija je većini hladnoća i promrzlost. Stoga je najbolje odjenuti najdeblju, najtopliju i s time najtežu zimsku jaknu koju posjedujemo. Posve pogrešno!
Prije svega tajna efektnog i dobrog odijevanja za zimskog planinarenje leži u slojevima. Bolje je imati tri do četiri sloja nego dva, od kojih je onaj završni upravo gore navedena jakna. Hodajući se tijelo brzo zagrije i nije rijetkost da se krenemo i zimi skidati. To je lakše ako imamo više slojeva na sebi. Ako imamo samo dva, čim skinemo jaknu bit će nam hladno, dok ćemo u njoj “kuhati”, a i pokreti su nam ograničeni.
Dobra opcija je kupnja planinarske zimske jakne. To su redom lagane jakne koje griju, no ne zauzimaju puno prostora u ruksaku i ne sputavaju kretnje. Također je uvijek bolje odjenuti se lakše, s dodatnim slojevima u ruksaku, nego odmah pretjerati – jer čim krene akcija, tijelo se zagrijava.
Preuska odjeća
Bolje je nositi što užu odjeću jer tako hladan zrak ne može doprijeti do kože! Još jedna česta greška zbog koje nam na koncu bude hladno. Naime, ljudi pogrešno vjeruju da je odjeća ta koja zadržava toplinu bliže tijelo te su zbog toga uvjereni da što je ona uža, da tako zadržava više i bolje toplinu.
I ovdje je tajna u slojevitom odijevanju. Naime, upravo prostor između pojedinih slojeva je mjesto gdje se zadržava toplina. Uska odjeća tako stvara malo tog zračnog prostora, što znači da se brže hladiš. Ovo ne znači da odjeća treba biti izuzetno široka. Podmajice i podgaće od merino vune koje prate tijelo, no ne stišću ga, je prvi obavezni sloj. Na njega ide, primjerice majica od flisa i planinarske hlače te čarape od merino vune. Završni sloj je jakna i ne smiješ zaboraviti rukavice i kapu. Ako su temperature izuzetno niske ili puše jaki vjetar, dodatno će vrat štiti marama odnosno buff od merino vune. Ako hodate u visokom snijegu, gamaše će dodatno zaštiti stopala i listove.
Premala količina voda
Vani je hladno, nećemo se toliko znojiti, stoga nema potrebe za nošenjem veće količine vode. Naravno, ljeti konzumiramo veću količinu vode, no to ne znači da zimi ne možemo dehidrirati. Dehidracija zimi može zgusnuti krv, što otežava cirkulacija ne samo unutarnjih organa nego i ekstremiteta, a to povećava rizik od razvoja hipotermije ili ozeblina. Obavezno nosi dvije litre tekućine sa sobom. Izvrsna opcija je i topli čaj koji će te ugrijati i ujedno hidrirati tijelo.
Idem na kratki hike, ne treba mi sva oprema
Početnici se zimi često odluče za kraće i lakše planinarske izlete, a najbolja i najsigurnija opcija je prolazak staze na kojoj si već bio. No, to ne znači da nosiš light verziju ruksaka. Zima zna poznatu stazu pretvoriti u posve drugačiji izazov stoga je osnovna oprema neophodna.
Ne računaš na kraći dan
Zimi, posebice ako je staza prekrivena snijegom i ledom, nam treba duže za prelazak pojedinih dionica nego što bi to bio slučaj na proljeće. Uz kraći dan, odnosno raniji zalazak sunca, početnici se znaju preračunati zbog čega ih mrak dočeka na stazi. Zimi obavezno kreni ranije na izlet i kalkuliraj da će ti trebati duže – bolje da ranije završiš izlet nego da te uhvati mrak, a s njim i još hladnije temperature.
Pogrešan odabir obuće
Danas u outdoor trgovinama možemo naći pregršt različitih vrsta planinarskih cipela – niže, više, lakše, teže, za ljeto, za zimu… Planinarske cipele koje, primjerice, nosiš ljeti nipošto nisu dobar odabir za zimske planinarske izlete. Gojzerice trebaju biti čvrste, deblje, a s time i teže te svako trebaju imati robustan đon.
A gdje su mini-dereze?
Čak i ako ne planiraš na teže planinarske staze s većim nagibom na kojima je upotrebna dereza i cepina obavezna, u planinarskom ruksaku je dobro imati takozvane mini-dereze. Naime, na led možeš naletjeti zimi i na najlakšoj stazi. Mini-dereze su manje i cjenovno jeftinije, mogu se kupiti za oko 40-ak eura, a čuvaju od padova i potencijalnih ozljeda.
Zimsko planinarenje u početku zahtijeva nešto bolju organizaciju, kupnju dodatne opreme i više opreza, no zauzvrat pruža nezaboravno planinarsko iskustvo.
