Kada se spomene Premužićeva staza, prva asocijacija većine planinara je Velebit. Posve shvatljivo jer je upravo dotična staza najpoznatije djelo šumarskog inženjera i dugogodišnjeg upravitelja šuma Ante Premužića. No, Premužić nije gradio svoje naveliko prepoznatljive staze samo na Velebitu. Otok Rab se može pohvaliti s čak dvije Premužićeve staze, a ona koja se proteže od Supetarske Drage, točnije naselja Matkići preko visoravni Fruga pa sve do Lopara, ubraja se u jedne od najljepših staza na cijelom otoku. Mi smo krajem siječnja odlučili provesti aktivni produženi vikend na otoku Rabu te smo prohodali najljepše i najpoznatije staze ovog kvarnerskog otoka. Upravo nas je Premužićeva staza prema Loparu najviše oduševila.
Rab je treći po veličini kvarnerski otok. Kako piše u knjizi “Kvarnerski otoci pješice i biciklom” autorskog dvojca Lare Černički i Staše Forenbahera, njegova raznolika priroda i pejzaž čini ga posve jedinstvenim među jadranskim otocima. S jedne strane tu je surovo i golo lice otoka Raba – u pitanju je krška visoravan koja se proteže cijelom njegovom dužinom s najvišim vrhom Kamenjakom. Na krajnjem sjeveroistoku tu je pjeskoviti poluotok Lopar, a na krajnjem sjeverozapadu šumoviti i brdoviti Kalifront. Između Kalifronta i Kamenjaka uzdiže se brežuljkasti predio Vrsi koji razdvaja dvije plodne doline – Kamporsko i Supetarsko polje. Posve je jasno kako te tijekom aktivnog odmora na Rabu očekuju raznolike i zanimljive staze. Moramo priznati da smo posve guštali!
Ante Premužić na otoku Rabu
Ante Premužić je na otoku Rabu bio aktivan nakon 1936. godine, u prvom redu zbog planiranja i izgradnje kamenih i betonskih kanala i brana na otočnim bujičnim vodotocima. Jedan takav bujični vodotok reguliran je na području Vele drage povrh Supetarske Drage.
Kao strastveni planinar i ljubitelj prirode detaljno je upoznao krajobraze osobitosti i ljepote širom otoka. Započeo je s radovima iskopa i trasiranja dviju staza koje su ishodište trebale imati u središtu otoka, ali one u punom opsegu nikada nisu realizirane. Izgrađene su dvije dionice – jedna sjeverna koja spaja Supetarsku Dragu s Loparom te južna, koja kružno obilazi iz Kampora čitav šumski pojas zapadnog dijela otoka.
Opis izleta: Premužićeva staza preko Fruge prema Loparu
Zapravo je jedan od vodećih razloga našeg posjeta Rabu bila želja da prohodamo Premužićeve staze koje se nalaze na ovom otoku. Kao što je gore navedeno, one, nažalost, nisu dovršene stoga je potrebno malo modificirati izlet kako bi se mogla ostvariti kružna dionica.
Naime, Premužićeva staza preko Fruge do Lopara ide u jednom smjeru i duga je oko osam kilometara. Možeš je proći na tri načina – vratiti se istim putem natrag, organizirati si prijevoz u Loparu, točnije kod Rajske plaže, ili poput nas nakon Lopara izlet produžiti preko Gromačice i Stanišća, spustiti se u Gornju Supetarsku Dragu te nastaviti do početne točke izleta. Ovo je jedna predivna dionica za koju si uzmi vremena kako bi uživao u ljepoti prirode. Mi smo jedan dan rezervirali za prelazak ove staze (računaj da zimi vrijeme pada ranije stoga nakon 17 h stoga i da smo htjeli, nismo imali kada) nakon koje smo otišli u grad Rab na famoznu rapsku tortu za nagradu.
Auto parkiraj kod romaničke crkve sv. Petra kod Supetarske Drage. Ispred kompleksa postoji veliki uređeni parking. Pročelje ove crkve potječe s prijelaza 12. i 13. stoljeća i smatra se prvom zrelo romaničkom gradnjom na Rabu. Nekoć je ovdje bio i veliki zvonik kojeg je sredinom 19. stoljeća oštetio udar groma, a 1906. je zbog trošnosti srušen do razine prvog kata.
“Ispod romaničke crkve kriju se tragovi starije ranokršćanske građevine iz 5. i 6. stoljeća. Uz nju su u 11. stoljeću benediktinci osnovali opatiju, podigli novu crkvu i sagradili samostan. U posjed su dobili čitavo područje današnje Gornje Supetarske Drage, s krševitim obroncima Plogara obraslog hrastovom šumom i vodom bogatim pašnjakom na visoravni Fruga. U plitkom završetku Supetarske Drage uredili su solanu koje su im donosile znatan prihod”, piše u knjizi “Kvarnerski otoci pješice i biciklom”.
Ostavi crkvu iza sebe i malo se vrati niz malu asfaltiranu cestu gdje ćeš odmah uočiti prve oznake – u pitanju je ploča na kojoj je označena staza “Frux”. Skreni desno te uskoro stižeš do prve poučne ploče koja označava početak Premužićeve staze. Prvi dio dionice prolazi pored napravljenih brana u Veloj dragi.
Samu Premužićevu stazu ne treba dodatno opisivati. I da ne znaš da ju je projektirao Ante Premužić, odmah bi je prepoznao – kameniti rubovi i suhozidi te ugodan nagib koji se proteže duž cijele dionice. Ovo je jedna predivna i lagana staza koja hodanje pretvara u pravi odmor.
U jednom trenutku dolazimo do križanja staza – desno se spaja staza od Kamenjaka, zahtjevna staza koja cijelim putem ide preko krša. Mi svoj put nastavljamo ravno.
Stižemo do prostrane i plodne visoravni koja se zove Fruga. Ime visoravni Fruge potječe od riječi frux što na latinskom znači plod. Brojni suhozidi omeđuju nekadašnje vinograde, voćnjake i vrtove. Fruga je zbog obilja pitke vode bila u čitavoj prošlosti čovjekovog života na otoku sigurnim zakloništem i pašnjakom, udaljenim od morskog priobalja i mogućih ugroza.
Skreni s Premužićeve staze kako bi posjetio Frušku lokvu, najveću lokvu na ovom dijelu otoka. U njoj žive žabe koje vrebaju čaplje, ovce je koriste kao izvor vode, a nemoj se iznenaditi ako uočiš i divlje patke.
Zapravo hodajući fruškim poljem, kročimo prapovijesnim krajolikom čiji su tragovi još uvijek dobro sačuvani u kamenitom okolišu ovog dijela otoka. Tako ćemo se ovdje susresti s tipičnim obilježjima brončanoga i željeznog doba – gradinama i tumulima.
Stižemo do raskrižja staza, a mi nastavljamo pratiti Premužićevu stazu koja se počinje spuštati prema Loparu, točnije prema Rajskoj plaži i cijelim putem pruža nezaboravne poglede. Teško je ostati ravnodušan pored tako predivnih prizora. Ovdje se nemoj žuriti i obavezno se koji put okreni iza sebe – tada ćeš još jednom shvatiti kako je Premužić maestralno odradio svoj posao.
Izbijamo kod kampa, prelazimo preko malog mostića i uskoro skrećemo opet lijevo kako bi uz nešto strmiji uspon makadamskim putem stigli od Gromačice. Danas je tu vodosprema, no prilikom njene izgradnje 1967. godine arheolozi su istražili veliku kamenu gomilu. Otkriveno je devet grobova iz razdoblja između 9. i 5. stoljeća prije Krista s brojnim vrijednim predmetima.
Ovaj dio staze ide cijelo vrijeme makadamskim putem, vodi nas do Stanišća, druge vodospreme. Uskoro nam se otvara pogled na drugu stranu otoka gdje dominira šuma Kalifronta koju smo mi planirali istražiti dan nakon.
Laganim spuštanjem izbijamo na asfaltiranu cestu koja spaja Lopar i Rab. Ovo je najmanje atraktivan dio izleta, no ako poput nas naletiš na nekog od simpatičnih stanovnika, obavezno zastani – svi su izuzetno pričljivi, a kako zimi rijetko viđaju goste, rado će s tobom popričati i obavezno će pomaziti tvog psa (Rab se pokazao kao veliki ljubitelj pasa).
Uskoro stižemo do plitkog močvarnog zaljeva gdje je nekoć bila solana gore spomenutog benediktinskog samostana. Sastojala se od tri skupine bazena okruženih i razdijeljenih potocima i kanalima. Solana je početkom Prvog svjetskog rata napuštena, a danas ovdje možeš promatrati razne ptice močvarice.
Ostavljamo zaljev iza sebe te uskoro stižemo do svoje početne točke izleta. Na ovaj predivan zimski dan smo prošli 13.3 km, svega 270 metara nadmorske visine, a za ovaj izlet nam je uz uračunate pauze bilo potrebno oko četiri sata.
Ovaj dio Premužićeve staze definitivno trebaš proći prilikom svog posjeta otoku Rabu. Ona je toliko ugodna, lijepa, pruža pravi mir (mi izvan sezone nismo sreli na stali doslovno nikoga) i predstavlja jedan zanimljiv izlet u prirodu kojeg ćeš dugo pamtiti.
Korisne informacije za Premužićevu stazu preko Fruge na otoku Rabu:
- Početak staze: naselje Matkići
- Parking: ispred crkve sv. Petra
- Naplaćuje li se ulaz?: Ne
- Dužina i trajanje staze: Opisana staza je duga 13.3 km, prelazi se 270 metara nadmorske visine, a nama je bilo potrebno 3.56 h s uračunatim pauzama. Cijelu rutu možeš pogledati ovdje i ovdje.
- Za koga je prikladna staza: Staza nije tehnički ni kondicijski zahtjevna. Prikladna je i za obitelji i kućne ljubimce, no imaj u obzir dužinu staze.
- Postoji li mjesto za hranu i piće?: Mi smo hodali izvan sezone te ništa nije bilo otvoreno ni na Rajskoj plaži ni u Gornjoj Supetarskog Dragi
