Istraživanje hrvatskih otoka izvan sezona je najbolja odluka koju možeš donijeti, pogotovo ako obožavaš hodati i planinariti, voliš mir i tišinu i želiš se maknuti od gradske vreve i stresa na poslu. Mi naše otoke obožavamo upravo izvan sezone, a kada se poklopi sunčani zimski vikend bez bure i kiše, čak ćeš hodati i u kratkim rukavima. Otok Rab sam jednog vikenda istražila sa svojim nekadašnjim planinarskim društvom u sklopu Opće planinarske škole i godinama mi je bila želja vratiti se i prohodati opet pojedine dionice te istražiti i nove rute. Rab je otok prirodne raznolikosti, tako da jutro možeš provesti na kršu, a popodne uživati pod krošnjama šume ili šetati dugim pješčanim plažama.
Tjednima smo revno pratili vremensku prognozu i krajem siječnja se ukazao onaj idealan produženi vikend – bez bure i kiše, s dnevnim temperaturama oko 15 stupnjeva uz sunce. Savršeno vrijeme za hodanje! Plan je bio provesti aktivni produženi vikend tijekom kojeg smo željeli proći četiri staze i tako vidjeti različite strane otoka Raba.
Sve što trebaš znati prije puta na otok Rab izvan sezone
Hrvatski otoci izvan sezone imaju svoje prednosti i nedostatke. S jedne strane nema gužve, na većini lokacija ćeš biti posve sam te ćeš se tako uspjeti odmoriti i posve isključiti. S druge pak strane većina ugostiteljskih objekata i malih trgovina je zatvoreno, na raspolaganju je manji broj smještanih kapaciteta te trajekti ne voze toliko često. Ali to ujedno znači da su cijene smještaja jeftinije, kao i karte za trajekt. Moj savjet je da iznajmiš apartman u kojem možeš kuhati jer će u protivnom biti pravi izazov pronaći hranu. Druga opcija je hotel koji nudi doručak i večeru, što smo, primjerice, mi imali kada smo posjetili Lošinj gdje smo boravili u malom obiteljskom hotelu.
Također nemoj računati da ćeš nakon planinarskog izleta tek tako pronaći, primjerice, kafić u kojem ćeš popiti zasluženo pivo. No, isto tako ćeš na stazama biti sam, tako da negdje dobiješ, negdje izgubiš.
Mi smo Rab posjetili krajem siječnja, išli smo trajektom iz Valbiske s otoka Krka koji izvan sezone ide rano ujutro i kasno popodne. Bez obzira na to što nije bila gužva, ranije smo kupili karte. Pronašli smo fantastičan apartman preko Bookinga kojeg smo platili za tri noćenja oko 140 eura za dvije osobe, a za Aryju nismo morali platiti dodatak za psa.
Većinu hrane smo uzeli iz svog hladnjaka, no dio smo kupili na Rabu koji ima odličnu ponudu trgovina koje rade i do kasno u subotu. Ako ideš na manje otoke, svakako provjeri koje trgovine su otvorene, a ako nisi siguran, bolje je sve ponijeti sa sobom. Ionako ideš autom 😉
Svakako ponesi i toplu zimsku odjeću, bez obzira na prognozu, jer čim padne mrak postaje hladno. Također nikad ne znaš kada će okrenuti na jači vjetar ili buru. Sada kada smo prošli one organizacijske informacije, vrijeme je za itinerar.
Aktivni produženi vikend na Rabu: evo kako ga organizirati
Mi smo prvenstveno na Rab došli hodati, a kako je izvan sezone većinski dio turističkog sadržaja zatvoren, outdoor aktivnosti su realno jedini sadržaj kojeg možeš prakticirati. Na Rab smo stigli u večernjim satima u četvrtak, smjestili se i otišli na brzu večeru u jedan od rijetkih otvorenih restorana u Rabu.
Petak, subotu i dio nedjelje smo proveli na rapskim stazama, te smo u nedjelju popodne uzeli trajekt za povratak na otok Krk, odnosno Rijeku. U tri dana smo prohodali četiri staze i oko 40 kilometara, vidjeli različite strane otoka Raba i uživali u rapskoj torti.
Rab se s razlogom naziva raznolikim otokom. Tijekom našeg boravka smo u više navrata komentirali da ne možemo vjerovati da hodamo cijelo vrijeme po istom otoku. Rab je treći po veličini kvarnerski otok, a od kopna ga dijeli Velebitski kanal, od Paga Paški kanal, a od Krka i Cresa poširok prostor mora zvan Kvarnerić.
Cijelom dužinom otoka se proteže krška visoravan s najvišim otokom Kamenjakom s visinom od 410 metara. Na sjeveroistoku je pjeskoviti poluotok Lopar koji je ljeti glavna destinacija zbog svojih predivnih uvala i pješčanih plaža. Na sjeverozapadu je šumoviti i brdoviti Kalifront, a između se nalaze dvije plodne doline – Kamporsko i Supetarsko polje.
Petak: uputi se do Lopara Premužićevom stazom, jednom od najljepših na cijelom otoku
Ante Premužić je na otoku Rabu bio aktivan nakon 1936. godine, u prvom redu zbog planiranja i izgradnje kamenih i betonskih kanala i brana na otočnim bujičnim vodotocima. Jedan takav bujični vodotok reguliran je na području Vele drage povrh Supetarske Drage.
Kao strastveni planinar i ljubitelj prirode, detaljno je upoznao krajobraze osobitosti i ljepote širom otoka. Započeo je s radovima iskopa i trasiranja dviju staza koje su ishodište trebale imati u središtu otoka, ali one u punom opsegu nikada nisu realizirane. Izgrađene su dvije dionice – jedna sjeverna koja spaja Supetarsku Dragu s Loparom te južna, koja kružno obilazi iz Kampora čitav šumski pojas zapadnog dijela otoka.
Zapravo je jedan od vodećih razloga našeg posjeta Rabu bila želja da prohodamo Premužićeve staze koje se nalaze na ovom otoku. Kao što je gore navedeno, one, nažalost, nisu dovršene stoga je potrebno malo modificirati izlet kako bi se mogla ostvariti kružna dionica.
Naime, Premužićeva staza preko Fruge do Lopara ide u jednom smjeru i duga je oko osam kilometara. Možeš je proći na tri načina – vratiti se istim putem natrag, organizirati si prijevoz u Loparu, točnije kod Rajske plaže, ili poput nas nakon Lopara izlet produžiti preko Gromačice i Stanišća, spustiti se u Gornju Supetarsku Dragu te nastaviti do početne točke izleta. Ovo je jedna predivna dionica za koju si uzmi vremena kako bi uživao u ljepoti prirode.
Mi smo petak rezervirali za prelazak ove staze (računaj da zimi vrijeme pada ranije stoga nakon 17 h stoga i da smo htjeli, nismo imali kada) nakon koje smo otišli u grad Rab na famoznu rapsku tortu za nagradu te se malo prošetali njegovim usnulim ulicama. Kuća rapske torte je, nažalost, izvan sezone zatvorena, no u kafiću Capo Fronte možeš je kušati i kupiti za van. Ako te mrak još nije uhvatio, prošetaj se Rabom, a divna je šetnja i kroz park-šumu Komrčar.
Subota: popni se Kamenjak, najviši vrh otoka, i istraži zaštićenu šumu Dundo na poluotoku Kalifront
Subota je bila rezervirana za uspon na najviši vrh otoka Raba, Kamenjak, s kojeg se pruža predivan pogled na Velebitski kanal i Velebit. Često je prijedlog na Kamenjak se uputiti iz samog Raba, no kako mi nismo ljubitelji hodanja po asfaltiranim cestama, izlet smo skratili te smo se autom odvezli sve do početka staze u Mundanijama.
Staza ide uzbrdo zavojima, po vododerinom Vele drage i borovom šumom do izvora Živa voda koji se nalazi na 285 metara nadmorske visine. Prije vrha nalazi se vidilica rapskog planinara s početka 20. stoljeća dr. Marijana Tomašića, od kuda se pruža najljepši pogled na mjesto Rab.
Kamenjak se naziva i Straža, najviši je vrh otoka Raba, a nalazi se na 408 metara nadmorske visine. Kada dođeš do vrha, čini ti se da uspon stvarno nije vrijedio, no zaokruži grdi telekomunikacijski objekt jer se iza njega pruža stvarno nezaboravan pogled.
Kamenjak možda nije najljepši otočki vrh, no svakako ga vrijedi posjetiti. Staza je lijepa, raznolika i predstavlja izvrsnu nadopunu nekom drugom izletu. Mi smo, naime, jutro proveli na Kamenjaku te smo nakon ove kratke, ali slatke staze odlučili proći Premužićevu stazu na Kalifrontu.
Poluotok Kalifront je najzeleniji dio otoka, prekriven šumama hrasta crnike i crnog jasena. Hrastovi se tu nalaze od davnina, a podno njih rastu lovor, borovi, čempresi, cedar i raznoliko nisko drveće. Sredinom otoka, od uvale sv. Kristofora do Kamporskog polja, proteže se šuma Dundo ili Dundovo, a upravo taj dio Kalifronta je bio naše odredište nakon uspona na Kamenjak – upravo na ovom dijelu se nalazi druga Premužićeva staza.
Prema Premužićevom projektu izgrađena je staza po kojoj su od samostana sv. Eufemije i poluotočića Frkanja turisti mogli doći do šumarske lugarnice. Odatle su šetnju nastavljali postojećim putem, a kasnije novoizgrađenom stazom do uvale sv. Kristofora. Staza se trebala nastavljali, no projekt nikad nije dovršen. Na sreću Kalifront je umrežen stazama, tako da se lako složi kružna staza koja uključuje gore spomenutu Premužićevu stazu.
Nedjelja: kružna staza na poluotoku Loparu koja prolazi pored najljepših uvala i plaža
Poluotok Lopar nalazi se na krajnjem sjeveru otoka Raba i svojim izgledom i prirodom posve se razlikuje od ostatka otoka. Upravo je Lopar ljeti vodeća destinacija otoka jer je njegovim dugim pješčanim plažama teško odoljeti.
Reljef poluotoka Lopar je razmjerno nizak jer vrhovi brežuljaka ne prelaze visinu od 87 metara. Uz obalu i u unutrašnjosti ponegdje su djelovanjem erozijskih procesa stvorene “pješčane piramide”, a na mnogim mjestima prava su “groblja” ostataka ljuštura pradavnih organizama.
Kako smo se u nedjelju u popodnevnim satima trebali ukrcati na trajekt za Valbisku upravo iz Lopara, bilo je posve logično pješčani dio Raba ostaviti za naš posljednji dan. Odlučili smo se za kružnu stazu koja počinje na Rajskom plaži te vodi sve do plaže Ciganka nakon koje smo unutrašnjom cestom došli do mjesta Lopar te na koncu do početka našeg izleta.
Produženi vikend na otoku Rabu je bio pun pogodak. Imali smo osjećaj da nas u “civilizaciji” nije bilo barem tjedan dana. Fizički smo se umorili, no zato smo se psihički posve opustili. Nakon izleta smo kuhali u apartmanu, igrali karte, pili vino i čitali knjige – bolji odmor teško je zamisliti!
