Uvijek kažem da je Istra u bilo koje doba godine izvrsna ideja za jednodnevni i višednevni izlet. Bilo da voliš istraživati kulturno-povijesne znamenitosti, uživaš u slasnom zalogaju ili u dobroj čaši više ili više preferiraš boraviti u prirodi, Istra za svakog nudi pregršt sadržaja. U Istru idemo više puta godišnje, nekad samo na jednodnevni planinarski izlet, a često volimo pobjeći za vikend i guštati u svim ljepotama koje nudi ovaj dio Hrvatske.
Hodati i planinariti u Istri možeš tijekom cijele godine, no ljeti temperature ipak znaju biti visoke, što fizičku aktivnost ne čini baš tako ugodnom. Mi osobno preferiramo Istru u proljeće i na jesen. Prohodali smo je uzduž i poprijeko, prošli najpoznatije staze, ali i manje razvikane rute. Donosimo popis atraktivnih staza koje variraju po težini i kilometraži, no jedno im je zajedničko – sve su zanimljive i predivne.
Žbevnica – najpoznatiji i najatraktivniji vrh Istre
Žbevnica je istaknuto brdo čiji vrh se nalazi na 1.014 metara nadmorske visine te pripada masivu planine Ćićarija koja omeđuje istarski poluotok s istočne strane. S njenog vršnog travnatog dijela se pruža nezaboravan pogled – posve je jasno zbog čega planinari uvijek imaju samo predivne riječi za Žbevnicu.
Pogled je uistinu spektakularan – proteže se na Ćićariju, Učku, na cijeli istarski poluotok, a za dobre vidljivosti i na Alpe u Sloveniji i Dolomite u Italiji. Mi smo prohodali najpoznatiju stazu, onu iz sela Brest, no izletu smo dodali i pokoju izmjenu.
Vodnjan: šetnja crkva Sv. Foška – bazilika Sv. Mihovil
Vodnjan i njegova okolica su poznati po brojnim sakralnim objektima, a mi smo nakon Staze srednjovjekovnih puteva odlučili kreirati svoju šetnicu koja će povezati crkvu Sv. Foške (obavezna destinacija kada si u Vodnjanu) i baziliku Sv. Mihovila.
Inače, dotična relacija je dio službene biciklističke staze broja 327 Kažuni i suhozidi te nam je poslužila kao inspiracija za stazu crkva Sv.Foška – bazilika Sv. Mihovil. Crkva Sv. Foške nas je oduševila na prvi pogled, mjesto je uistinu posebno. Kako je izdvojena od naselja, na ovom mirnoj lokaciji ostavlja spokojan dojam, a njena ljepota zove da sjedneš, uživaš, smiriš svoje misli i upijaš energiju ovog mjesta. Staze je prikladna za obiteljski izlet, nije kondicijski ni tehnički zahtjevna, a predstavlja divno provedeno vrijeme u prirodi tijekom kojeg ćeš se upoznati s bogatom povijesti ovog kraja.
Korita, Brajkov i Županj vrh na Ćićariji
Izvorište Korita smatra se prirodnom bogatstvom Ćićarije i od davnina je veoma važna lokacija za život lokalnog stanovništva.
U pitanju je čista planinska voda koja izvire podno Brajkovog vrha i puni drvena korita te napaja obližnju lokvu. Ova lokacija je bila toliko bitna za lokalno stanovništvo da je čak i austrougarska vlast za vrijeme vladavine Franje Josipa tu uredila objekt u svrhu lakšeg zahvaćanja vode. Iz izvora voda se prelijevala u prvo kameno korito, a zatim niz padinu u 13 korita izrađenih od stabala topole.
Ova staza je izvrstan odabir za upoznavanje s ovim dijelom Ćićarije. Nudi predivne prizore, a samo izvorište Korita je poseban doživljaj. S oba vrha se pružaju lijepi pogledi, posebice na Planik. Ovaj izlet se može prilagoditi kombinirajući različite staze stoga, neovisno o kondiciji i iskustvu, svatko može uživati u ljepotama ovog dijela Ćićarije.
Staza 7 slapova – najpoznatija istarska staza
Staza sedam slapova definitivno se ubraja među najpopularniju planinarsku stazu Istre. Markirana je u periodu od 2006. i 2007. godine te svojim putem prolazi pored predivnih prirodnih ljepota rijeke Mirne i njenog pritoka rječice Drage.
S razlogom se zove kako se zove – putem ćeš uživati u pogledu na sedam slapova, na razigrano korito rijeka, a uz to ćeš istražiti i napuštena istarska sela, ali i popularno izletište Kotli. Ne smijem zaboraviti spomenuti ni Napoleonov most, ali i napuštena rudarska okna. Sve to i mnogo više sadržava staza sedam slapova.
Staza božanskih izvora
Ako si uživao na Stazi 7 slapova, onda je Staza božanskih izvora, koja povezuje Rabac i Labin odličan izbor. Ako želiš uživati u žuboru slapova, potočića i prelaziti mostiće, ne moraš nužno ići do Buzeta.
Rabac i Labin skrivaju predivne staze, koje možda nisu toliko velebne, kilometarski duge i ne plijene poglede velikim brojem slapova, no one pružaju pravi bijeg od prirode. One su manje popularne i razvikane, stoga ćeš na stazi vidjeti manju količinu ljudi. No, nisu zbog toga manje ljepše.
Po pazinskih bregi – kružna staza koja prolazi pored svih ljepota Pazina
Oko Pazina postoje brojne pješačke staze koje se veoma jednostavno mogu kombinirati. Kako smo mi htjeli proći što više kilometara, odlučili smo se za stazu broj 712 koja je poznata po imenu “Po pazinskih bregi” te smo se na njenim zadnjim kilometrima priključili stazi “Đir do Pazinskog krova” koja je označena brojem 713. Tako smo obišli sve vodeće znamenitosti ovog istarskog gradića.
Staza “Po pazinski bregi” možda nije spektakularna niti će te svaki njen kilometar oduševiti, ali je odličan odabir kao želiš pobliže istražiti Pazin i njegovu okolicu, upoznati se sa zanimljivom povijesti ovog kraja i uživati u istarskim delicijama. Staza je unatoč kilometraži ugodna i lagana te predstavlja lijep jednodnevni izlet.
Staza Zelenikovac na Brijunima skriva prave otiske dinosaura
Na suprotnoj strani luke Veli Brijun na Brijunima, na udaljenosti od oko 20-ak minuta pješice, počinje poučno-pješačka staza Zelenikovac koja ide duž poluotoka. Svoje ime je dobila po biljci Phillyrea latifolia, nama poznata po imenu zelenika. U pitanju je zimzeleni grm iz porodice maslina, no njegovi plodovi se ne koriste u kuhinji.
Na ovoj stazi je smješteno 25 poučnih ploča pomoću kojih ćeš se vratiti u prošlost ovog kraja, upoznati se s bogatom florom i faunom, doznati štošta o pticama, ali i pronaći mir. Na ovoj šetnji se čini kao da si se odmaknuo daleko od ljudi i gužve.
Ova staza je posebna i po tome što je na rtu Ploče pronađeno čak 60 otisaka stopala. Doslovno možeš pratiti smjer kretanja dinosaura od prije 105 milijuna godina. Troprsti otisci stopala dvonožnih dinosaura pripadaju teropodima mesojedima, grabežljivcima koji su se kretali duž obale i plićaka. Najvjerojatnije se radi o dinosaurima iz skupine Coelurosauria koji su bili vrlo agresivni i okretni kao tipični grabežljivci.
Slap Cingarela je istarski dragulj
Slap i špilja Cingarela Istrijanima su poznati pod imenom Zingarella što je njihov službeni talijanski naziv. Špilja se nalazi na povišenom dijelu klisurastog kanjona čijim dnom teče potok Poganja (Arđila), odnosno na talijanskom Argilla. Ovaj potok je pritok rijeke Dragonje, a izvire kod sela Brdo.
Poganja, odnosno Argilla, teče ispod momjanskog kaštela, a duž poteza je nekoć bilo čak devet mlinova. Dio mlinova je sa svojim radom prestao u 19. stoljeću, a dio u prvoj polovici 20. stoljeća. Posljednji mlin je sa svojim radom prestao 1965. godine.
Osim slapa, koji je prvenstveno aktivan nakon velikih oborina, izuzetno je zanimljiva i špilja Cingarela/Zingarella. Provedena istraživanja su pokazala kako je čovjek u toj špilji boravio potkraj neolitika, a bila je stalno nastanjena u eneolitiku i početkom brončanog doba. Ognjište u špilji potječe iz doba rimske vladavine, a pronađena keramika iz petog, šestoj i sedmog stoljeća. Na službenoj ploči staze piše kako narodne predaje govore kako je u toj špilji kratko vrijeme kao 12-godišnjak boravio Sveti Servul koji kasnije postaje patron Župne crkve u Bujama.
Što sam ono rekla na početku priče – da je Istra uvijek dobra ideja? Koju god od gore navedenih staza odabrao, nećeš pogriješiti. U Istru se možeš ciljano uputiti zbog njih, ali ih uklopiti u svoj višednevni boravak.
