Pričati o svim prednostima planinarenja, a pri tome ne spomenuti i zdravstveni aspekt je nemoguće. Koliko god većina planinara boravi u prirodi zbog ljepote planina i šuma, zbog isključivanja, zbog druženja, planinarenje i dalje spada u fizičku aktivnosti, a ona kao takva ima brojne pozitivne učinke na naše ne samo fizičko nego i psihičko zdravlje.
Veliki broj planinara ne počne se baviti planinarenjem zbog njegovog pozitivnog učinka za fizičko zdravlje, no zato se brojni pojedinci otisnu u planine zbog mentalnog zdravlja – traže način kako se nositi sa stresom, bijeg od užurbanog načina života, ponovno spajanje s prirodom. Osobno sam se počela baviti planinarenjem u trenutku kada sam i privatno i poslovno bila u veoma lošoj fazi svog života. Upravo mi je redoviti odlazak u prirodu pomogao da ponovno posložim životne kockice.
Planinarenje ima brojne zdravstvene benefite:
Kardiovaskularno zdravlje: Hodanje po planinama povećava otkucaje srca, poboljšava cirkulaciju krvi i jača srčani mišić, čime se poboljšava opće kardiovaskularno zdravlje.
Jačanje mišića: Penjanje uz brda i planine koristi različite mišićne skupine, uključujući noge, stražnjicu, trbušne mišiće i leđa. Ovo može dovesti do jačanja mišića i poboljšanja ukupne tjelesne snage.
Poboljšana ravnoteža i koordinacija: Planinarenje često uključuje različite terene i neujednačene površine, što pomaže u razvijanju ravnoteže i koordinacije tijela.
Gubitak težine i održavanje tjelesne mase: Planinarenje može biti izvrstan način sagorijevanja kalorija, što može doprinijeti gubitku težine ili održavanju zdrave tjelesne mase.
Jačanje kostiju: Hodanje po neravnom terenu može poticati jačanje kostiju i smanjenje rizika od osteoporoze.
Poboljšanje disanja: Boravak na višim nadmorskim visinama može poboljšati kapacitet pluća i poboljšati opću funkciju dišnog sustava.
Poboljšana cirkulacija krvi: Hodanje po planinama potiče bolju cirkulaciju krvi, što može poboljšati isporuku kisika i hranjivih tvari do stanica tijela.
Povećanje energije: Fizička aktivnost, u što spada i planinarenja, može potaknuti lučenje endorfina, hormona sreće, što može povećati osjećaj energije i zadovoljstva.
Jačanje imunološkog sustava: Redovita tjelesna aktivnost može poboljšati imunološki sustav i pomoći u održavanju općeg zdravlja.
Izloženost suncu: Jedan od glavnih izvora vitamina D je sinteza koja se događa kada koža dolazi u kontakt s UVB zračenjem sunca. Planinarenje pruža priliku za izloženost suncu, što može potaknuti proizvodnju vitamina D u organizmu. To je osobito važno jer mnogi ljudi imaju nedostatak vitamina D, a sunčeva svjetlost je prirodan način za njegovu proizvodnju.
Kako planinarenje utječe na našu psihu?
Osim brojnih fizičkih benefita, planinarenje na razne načine pozitivno utječe i na naše psihičko zdravlje.
Smanjenje stresa: Boravak u prirodi i fizička aktivnost poznati su po svojoj sposobnosti smanjenja razine stresa i poboljšanja mentalnog zdravlja.
Bolje raspoloženje: Lučenje hormona sreće potiče bolje raspoloženje, a boravak u prirodi ima i meditativni učinak na um te smanjuje osjećaj anksioznost
Bolji san: Općenito fizička aktivnost utječe na bolji san, a planinarenje u kombinaciji sa svježim zrakom te svojim smirujućim učinkom utječe ne samo na kvalitetu sna nego ćeš lakše i usnuti
Osjećaj postignuća i rada na sebi: Prolazak teže staze i ostvaren uspon na vrh koji nam se činio nedostižan, stvara osjećaj postignuća, utječe pozitivno na naše samopouzdanje te stvara sveukupni osjećaj rada na sebi
Socijalni aspekt i osjećaj pripadnosti: Planinarenje često uključuje i društveni aspekt, odnosno aktivnost se odvija u većoj skupini, a to utječe na stvaranje novih prijateljstva i osjećaja pripadnosti skupini, odnosno odabranoj zajednici
Bez obzira koja bila vodeća motivacija za tvoj boravak u planinama, jedno je sigurno – nakon svakog izleta osjećamo se ispunjeno i jedva čekamo otisnuti se u nove avanture!
