Ako tražiš mjesto na kojem možeš barem na sat vremena zaboraviti da si u Sloveniji i osjećati se kao da si zalutao negdje puno bliže tropima, imam jedan prilično neobičan prijedlog. Ne moraš rezervirati avionsku kartu, tražiti egzotičnu destinaciju na drugom kraju svijeta niti pakirati pola ormara. Dovoljno je otići do Dobrovnika u Prekmurju i ući u Ocean Orchids.
Tamo sam i sama završila očekujući zanimljiv tropski vrt, a dobila puno više od obične šetnje među egzotičnim biljkama. Ocean Orchids mjesto je na kojem u nekoliko koraka iz slovenskog krajolika ulaziš u potpuno drugačiji svijet. Oko tebe su bujno zelenilo, tropske biljke, orhideje, banane, avokado, papaja, mango, ananas i vanilija, dok temperatura i vlaga vrlo brzo naprave svoje.
I da, vanilija ovdje stvarno raste. To mi je bilo posebno zanimljivo jer sam, kao i vjerojatno većina ljudi, vaniliju navikla povezivati s bočicom ekstrakta, sladoledom ili nekom skupom svijećom koja se prodaje pod imenom „vanilla something”, a puno manje s pravom biljkom koja raste pred tobom.
Ali priča o Ocean Orchidsu zapravo je puno zanimljivija od samog tropskog vrta. I što sam više saznala o tome kako je cijeli projekt nastao i kako se ovdje proizvode milijuni orhideja, to mi je bilo jasnije zašto ovo nije samo još jedna turistička atrakcija koju ćeš obići, fotografirati i zaboraviti čim izađeš.
Ocean Orchids u Dobrovniku: kako je nastao tropski vrt u Sloveniji
Iza Ocean Orchidsa stoji priča o dvojici prijatelja, Romanu Ferenčaku i Tomažu Jevšniku, koji su svoju ljubav prema biljkama pretvorili u ozbiljan poslovni projekt. Roman je odrastao u Prekmurju i dolazi iz obitelji koja se desetljećima bavi uzgojem biljaka. Tomaž je svoju ljubav prema orhidejama otkrio nešto slučajnije. Jednu je kupio sestri za rođendan i očito se s njom dogodilo ono što se ponekad dogodi s biljkama. Umjesto da ostane samo poklon, postala je početak nove opsesije.
Njih dvojica tvrtku su osnovala 2003. godine, nakon što su završili studij na Poljoprivrednom fakultetu u Ljubljani. Nakon studija iskustvo su stjecali u Nizozemskoj, zemlji koja je već tada bila jedna od ključnih europskih sila u proizvodnji ukrasnog bilja. Godinu dana kasnije napravili su prvu geotermalnu bušotinu s ciljem proizvodnje orhideja. Ideja je bila jednostavna, ali za ono vrijeme prilično ambiciozna. Tropskoj biljci trebalo je osigurati potrebnu toplinu koristeći energiju iz zemlje.
Projekt je dovršen 2005. godine, kada je izgrađen i prvi staklenik. Imao je površinu od 1,4 hektara i kapacitet od oko pola milijuna orhideja godišnje. Proizvodne površine kasnije su proširivane dva puta, 2010. i 2012. godine, pa se danas proizvodnja orhideja odvija na četiri hektara. Godišnje se proizvede više od dva milijuna orhideja, od čega oko 400.000 biljaka ostaje na slovenskom tržištu, dok je ostatak namijenjen izvozu.
Prema Ocean Orchidsu, upravo korištenje geotermalne energije jedan je od važnih razloga zbog kojih njihov način proizvodnje ima najmanji ugljični otisak u Europi. I tu zapravo počinje jedna od najzanimljivijih stvari cijele priče. Jer Ocean Orchids nije samo mjesto na kojem ćeš gledati lijepe biljke, nego možeš vidjeti kako se prirodni resursi koriste u ozbiljnoj proizvodnji. Prije nego što zaviriš u taj dio priče, ipak vrijedi ući u sam tropski vrt.
Ocean Orchids tropski vrt: više od 900 biljaka na 1500 četvornih metara
Ocean Orchids nije tropski vrt u klasičnom smislu te riječi. Više je kao mali tropski svijet koji se usred Prekmurja nekako pojavio na mjestu na kojem ga baš i ne očekuješ. Na površini od oko 1500 četvornih metara nalazi se više od 900 biljnih primjeraka i čak 400 različitih biljnih vrsta. Dok šetaš kroz visoki staklenik, oko tebe raste sve ono što možda svakodnevno vidiš na policama trgovina ili koristiš u kuhinji, ali rijetko kada imaš priliku vidjeti kako izgleda dok još nije završilo u tvojoj košarici.
Tu su banane, avokado, vanilija, papaja, mango, ananas, đumbir, karambola, anthuriumi i brojne druge tropske i suptropske biljke. Sve rastu u uvjetima koji im omogućavaju da pokažu kako zapravo izgledaju prije nego što ih mi upoznamo kao voće, začine ili sastojke.
Meni je upravo taj dio bio posebno zanimljiv jer te ovakva mjesta vrlo brzo podsjete koliko smo zapravo navikli na biljke u njihovom „gotovom” obliku. Bananu uzmeš iz zdjele i pojedeš. Ananas kupiš već spreman za rezanje. Vaniliju poznaješ kao aromu. A onda dođeš ovdje i shvatiš da sve to zapravo ima potpuno drugačiji život prije nego što završi na našem tanjuru. Osim voćaka, Ocean Orchids skriva i veliku zbirku flamingovki, odnosno Anthuriuma, različitih penjačica i biljaka s cvjetovima koji izgledaju kao da ih je netko nacrtao nakon malo previše maštovitog gledanja dokumentaraca o tropskim šumama.
Ako voliš botaničke vrtove, ovdje ćeš stvarno doći na svoje. U visokom stakleniku tropske se biljke isprepliću, penju i šire svoje bujno lišće pa cijeli prostor izgleda puno više kao prava mala džungla nego kao klasična turistička atrakcija. A onda dolaziš do biljke zbog koje je Ocean Orchids i najpoznatiji.
Orhideje u Ocean Orchidsu: više od dva milijuna biljaka godišnje
Orhideje u ovom vrtu imaju posebno mjesto, što je i logično kada znaš da Ocean Orchids nije samo tropski vrt nego i jedan od većih europskih proizvođača orhideja roda Phalaenopsis. Na čak četiri hektara staklenika, zahvaljujući geotermalnoj energiji, godišnje se uzgoji nevjerojatnih više od dva milijuna orhideja. Da, dva milijuna. Nakon toga ti vlastita jedna ili dvije orhideje na prozorskoj dasci djeluju prilično skromno.
Još je impresivnija informacija da u proizvodnom dijelu svakoga dana procvjeta oko 4000 orhideja. Dok šetaš tropskim vrtom i zaviruješ prema proizvodnji, teško je uopće zamisliti kolika organizacija stoji iza takvih brojki. Ono što njihov način uzgoja čini posebno zanimljivim jest upravo korištenje geotermalne energije. Prema Ocean Orchidsu, zbog takvog načina proizvodnje njihov je ugljični otisak najmanji u Europi.
Dakle, ovdje možeš gledati ogromne količine prekrasnog cvijeća, a istovremeno učiti kako se prirodni resursi koriste u proizvodnji. I to mi je bio jedan od razloga zbog kojih mi je cijela priča bila zanimljivija od klasičnog obilaska vrta. Dobiješ i ono što vidiš i ono što stoji iza toga. A orhideje su same po sebi biljke s poprilično zanimljivom poviješću.
Njihova povijest seže više od 100 milijuna godina. Stari Kinezi smatrali su ih simbolom ljubavi i prijateljstva, dok su u viktorijansko doba bile toliko cijenjene da su postale statusni simbol aristokracije. Danas ih možeš pronaći praktički u svakom većem vrtnom centru, pa je pomalo teško zamisliti da su nekada bile toliko egzotične i vrijedne da su predstavljale pravi statusni simbol.
Kako orhideje zapravo rastu u prirodi?
Jedna od stvari koje sam posebno voljela kod posjeta Ocean Orchidsu jest to što ti orhideje prestanu biti samo „lijepo cvijeće” i postanu puno zanimljivije kada shvatiš kako su zapravo prilagođene životu u prirodi. Orhideje su nevjerojatno prilagodljive biljke i rastu na gotovo svim kontinentima osim Antarktike. Njihova prirodna staništa vrlo su različita, od tropskih kišnih šuma do suhih savana i visokih planinskih predjela.
Većina vrsta, a posebno one iz roda Phalaenopsis koje se uzgajaju u Ocean Orchidsu, potječe iz tropskih krajeva Azije. Tamo rastu kao epifiti, odnosno pričvršćene su za drveće. Na prvi pogled mogu djelovati kao paraziti, ali zapravo to nisu. Stablo im služi samo kao oslonac. Ne oduzimaju mu hranjive tvari, nego vlagu i hranjive tvari crpe iz zraka i kiše pomoću svojih specijaliziranih korijena.
U prirodi većina orhideja cvate jednom godišnje, najčešće u skladu s promjenama godišnjih doba. Međutim, uz odgovarajuće uvjete neke vrste mogu cvjetati i više puta godišnje. Sama cvatnja može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci, a kod hibridnih sorti Phalaenopsis orhideja cvjetovi mogu trajati čak tri do šest mjeseci.
Nakon cvatnje biljka ulazi u fazu mirovanja tijekom koje skuplja energiju za novi cvjetni ciklus. Što znači da, ako ti orhideja trenutačno ne cvjeta, ne moraš odmah zaključiti da si je osobno uvrijedio. Možda samo radi na sebi.
Orhideje su pravi majstori prilagodbe
Još je zanimljivije što su se različite vrste orhideja kroz evoluciju prilagodile na nevjerojatno različite načine. Neke su razvile mirise kojima privlače određene vrste oprašivača, dok su druge otišle korak dalje pa su njihovi cvjetovi evoluirali tako da izgledom oponašaju insekte. Tako privlače oprašivače čak i bez potrebe za stvaranjem nektara. Priroda očito nema nikakav problem s kreativnim rješenjima.
Ova fascinantna obitelj biljaka broji više od 27.000 prirodnih vrsta, zbog čega je riječ o jednoj od najraznolikijih skupina cvjetnica na svijetu. Nakon ovoga ćeš na običnu orhideju iz trgovine vjerojatno gledati malo drugačije. Ja barem jesam. Jer kada jednom saznaš da je biljka koju si kupio u vrtnom centru dio obitelji koja je razvila toliko različitih načina preživljavanja i prilagodbe, teško ju je više gledati samo kao ukras na prozoru.
Vanilla planifolia: orhideja koja nam daje vaniliju
A onda dolazimo do mog favorita, odnosno biljke koju definitivno nisam očekivala vidjeti usred slovenskog Prekmurja, vanilije. Vanilla planifolia jedna je od najpoznatijih i najvažnijih orhideja na svijetu jer upravo ta biljka daje jedan od naših najomiljenijih okusa i aroma, vaniliju. U vrtu Ocean Orchids možeš vidjeti kako ova fascinantna biljka raste. Penje se uz oslonce i razvija dugačke zelene mahune iz kojih se dobiva vanilija.
A onda dolazi podatak koji mi je posebno zanimljiv: cvijet vanilije cvate samo jedan dan. Jedan dan. Dakle, ako zakasniš, priroda ti ne šalje podsjetnik. Oprašivanje mora biti precizno i pravovremeno kako bi biljka mogla proizvesti mahune pune onog mirisa i okusa koji smo navikli povezivati s vanilijom.
Vanilija izvorno potječe iz Meksika, a u prirodi su njezino oprašivanje obavljale isključivo lokalne pčele i kolibrići. Kada se uzgaja izvan svog prirodnog staništa, potrebno je ručno oprašivanje kako bi biljka dala plod. A sam proces dobivanja vanilije prilično je dugotrajan i zahtijeva strpljenje. Nije baš „posadi, zalij i sutra napravi sladoled”, što je vjerojatno dobro podsjećanje da većina stvari koje uzimamo zdravo za gotovo ima puno duži put do našeg tanjura.
U Ocean Orchidsu možeš probati sladoled od njihove vlastite vanilije
U Ocean Orchidsu od vlastite vanilije proizvode i domaći sladoled koji tijekom proljetnih i ljetnih mjeseci možeš kušati u sklopu njihova kafića. Ako si već obišao tropski vrt, vidio kako vanilija raste i poslušao priču o tome koliko je cijeli proces njezina uzgoja zahtjevan, sasvim je logično da želiš vidjeti i kakvog je okusa.
Riječ je o ručno rađenom sladoledu sa svježinom i prirodnom aromom prave vanilije pa je cijelo iskustvo zapravo lijep završetak posjeta vrtu. A ako si do Ocean Orchidsa došao biciklom, kao što sam ja, onda ti je ta pauza za sladoled još manje stvar pregovora, a više osnovna ljudska potreba.
Kako se uzgajaju milijuni orhideja u Ocean Orchidsu?
Ocean Orchids nije zanimljiv samo zbog onoga što možeš vidjeti u tropskom vrtu. Posebno je zanimljivo što možeš zaviriti i u sam proces uzgoja orhideja. Svakoga dana ovdje procvate oko 4000 cvjetova, dok se godišnje proizvede više od dva milijuna orhideja. Kada znaš te brojke, tek tada možeš shvatiti koliko rada, znanja, pažnje i truda stoji iza svakog od tih nježnih cvjetova. U proizvodnji se nastoji što više oponašati ono što orhideje imaju u prirodi. Phalaenopsis ne raste u klasičnoj zemlji, nego kao epifit koristi podlogu poput kore drveta. Zato se i ovdje orhideje sade u supstrat od kore drveta.
Za navodnjavanje se koristi kišnica. Voda koja padne na krov staklenika prikuplja se i sprema u velike spremnike, nakon čega se ponovno koristi za zalijevanje biljaka. Posebna pažnja posvećuje se i svjetlosti. Prejako sunce nije dobro za Phalaenopsis pa se u staklenicima koriste sustavi zasjenjivanja. I tu dolazimo do nekoliko korisnih stvari koje možeš primijeniti i kod kuće.
Kako njegovati orhideju kod kuće i što joj najviše šteti?
Ako si ikada pomislio da je orhideju najbolje zalijevati što češće jer će joj tako biti bolje, Ocean Orchids ima jednu dosta jednostavnu poruku: najveća pogreška često je upravo previše ljubavi. Odnosno, previše vode.
Phalaenopsis ne voli stalno biti natopljen. U prirodi je naviknut na izmjenu vlažnih i sušnijih razdoblja pa nije problem ako između dva zalijevanja supstrat neko vrijeme ostane suh. Kada se osuši, biljku je moguće dobro natopiti vodom, a zatim je vratiti na mjesto. Jedan od preporučenih načina je i uranjanje korijena u vodu otprilike jednom tjedno, ovisno o uvjetima u kojima biljku držiš.
Ni jako izravno sunce nije dobra ideja. Orhideji najbolje odgovara svijetlo mjesto bez izravnog podnevnog sunca. Kao dobar izbor navode se prozori okrenuti prema istoku ili zapadu, uz zavjesu. Phalaenopsis također ne voli hladnoću. Temperatura u stanu ne bi trebala padati ispod 14 stupnjeva. Istodobno, biljka može podnijeti i temperature od 30 stupnjeva, pod uvjetom da su ostali uvjeti odgovarajući.
Oprez je potreban i s gnojidbom. Na kori u kojoj orhideja raste mogu se nakupljati soli koje biljci ne odgovaraju. U profesionalnoj proizvodnji, kako je objasnio Roman, količina gnojiva relativno je mala. U Ocean Orchidsu za zalijevanje koriste kišnicu. Kod kuće većina ljudi ipak nema takvu mogućnost pa se savjetuje da voda iz slavine odstoji dan ili dva prije zalijevanja.
Možeš kupiti orhideju i ponijeti dio Ocean Orchidsa kući
Naravno, ako ti se nakon svega jedna orhideja posebno svidi, ne moraš je ostaviti u Sloveniji. U Ocean Orchidsu možeš kupiti svoju orhideju i ponijeti kući dio te tropske atmosfere. Ako nisi siguran kako je održavati, stručnjaci koji ondje rade mogu ti dati korisne savjete o uzgoju orhideja kod kuće.
Najvažnije je pronaći joj dobro mjesto. Orhideje vole svjetlo, ali ne vole direktno sunce. Zalijevanje treba biti umjereno, a važno je i da zrak nije presuh. Ako joj pružiš odgovarajuće uvjete, orhideja može cvjetati mjesecima i ponovno te oduševljavati svojim cvjetovima. Što je, iskreno, prilično dobar kućni aranžman. Pogotovo ako si od onih ljudi koji redovito tvrde da „nisu za biljke”, dok istovremeno posjeduju tri polumrtva fikusa i jednu orhideju koja se već nekoliko godina bori za život. Možda samo trebaš malo bolju strategiju.
Ocean Orchids u Dobrovniku: mali izlet u tropski svijet
Ako voliš prirodu, egzotične biljke i mjesta koja imaju zanimljivu priču iza onoga što vidiš, Ocean Orchids u Dobrovniku definitivno vrijedi ubaciti u plan putovanja kroz Prekmurje. Meni je upravo ta kombinacija bila najbolji dio posjeta. U jednom trenutku si u Sloveniji, okružen panonskim krajolikom, a nekoliko minuta poslije hodaš kroz tropsku džunglu, gledaš kako rastu banane i avokado, pokušavaš pronaći vaniliju među zelenilom i gledaš orhideje koje se uzgajaju u ogromnim staklenicima.
A onda možeš sjesti na kavu i, ako je sezona, pojesti sladoled napravljen od njihove vlastite vanilije. Nije loš način da provedeš nekoliko sati. Ocean Orchids zato nije samo mjesto za ljubitelje orhideja i botaničkih vrtova. Može biti zanimljiv i ako jednostavno voliš neobične izlete, želiš vidjeti nešto što nisi očekivao pronaći u Sloveniji ili putuješ s obitelji pa tražiš sadržaj koji će biti zanimljiv različitim generacijama.
Možeš doći sam, u paru ili s obitelji, nešto naučiti, malo se opustiti, napraviti poprilično puno fotografija i vrlo vjerojatno kući ponijeti ili orhideju ili barem ideju da ti zapravo treba još jedna biljka. Ja sam nakon posjeta otišla s novim poštovanjem prema orhidejama, informacijom da vanilija zapravo pripada obitelji orhideja i vrlo konkretnom željom za sladoledom. Što je, za jedan izlet u tropski vrt usred Slovenije, sasvim solidan rezultat.
FOTO: Nikola Zoko i Under Dreamskies
