Europa obiluje destinacijama koje su stvorene za city breakove i kraća putovanja. U moru jake konkurencije, Bugarska i njen glavni grad Sofija ne zauzimaju visoko mjesto na popisu popularnih odredišta. Kada smo se odlučili za kratko putovanje u Bugarsku, reakcije su bile podijeljenje – s jedne strane su mnogi bili zainteresirani čuti naše dojmove, dok su se drugi čudom čudili.
Da Bugarska nije pretjerano popularna destinacija ukazuje i činjenica kako tijekom organizacije puta nisam naletjela na puno korisnih informacija i prijedloga. Posebice u našim medijima nisam pronašla konkretne vodiče i putopise.
Ono što je većina isticala (ili su se samo kopirali?) su jeftine cijene (ali baš baš jeftine) i živost glavnog grada. Na put u Bugarsku smo se tako uputili bez puno očekivanja te odlučili nadopuniti svoj boravak s tri jednodnevna izleta. Posjetili smo dvije obavezne destinacije u Bugarskoj, Plovdiv i manastir Rila, ali i jednu ne toliko poznatu – mjesto i utvrdu Belogradchik.
Sofija je grad koji zavodi svojom ružnom ljepotom
Nakon povratka iz Bugarske netko me upitao je li Sofija baš tako lijep grad kako govori. “Lijep?”, odgovorila sam šokirana. “Da je Sofija lijep grad može tvrditi samo netko tko nije puno putovao”, naglasila sam.
Naravno, ljepota je uvijek u očima promatrača, pa tako i samog putnika. No, ipak treba biti realan – Sofija je sve samo ne lijep grad. Posjetila sam brojne bivše komunističke zemlje i glavne gradove, no niti jedan grad mi nije ostavio tako snažan “socijalistički” dojam. Tijekom svog boravka smo prošli većinski dio centra, ali smo na putovanju vidjeli i druge kvatrove – socijalizam izvire iz svih pora grada. Pri tome, čim se odmakneš od glavnih ulica, su zgrade redom devastirane, stare i vape za renovacijama. To se odnosi i na ulice i kolnike.
S druge pak strane Sofija obiluje jazz, blues i rock klubovima, kul mjestima, zanimljivim restoranima, koktel barovima, street food mjestima, kafićima, slatičarnicama… Na svakom kutku u Sofiji možeš jesti i piti, uživati u tradicionalnim okusima, ali i okusima iz cijelog svijeta.
Grad je živ u svako doba dana i s razlogom mnogi govore da ako se želiš dobro zabaviti, odlično jesti i još više piti, trebaš ići u Sofiju. Grad, doslovno, u skoro svakoj ulici ima male trgovine koje rade non-stop u kojima možeš kupiti (bez)alkoholna pića i grickalice. Postoje i veći super marketi, pa čak i restorani, koji su otvoreni od 0 do 24 sata.
Upravo u tom šušuru, u toj kontradiktornosti, u toj neprikrivenoj ružnoći nekadašnjeg sustava u kojem je zapad došao prvo kroz zabavu i pun želudac, leži ljepota Sofije.
Najbolji savjet koji mogu dati za putovanje u Sofiju je da se prepustiš njenim ulicama – hodaj, istražuj, jedi i pij. Ovdje nemoj očekivati bogatu kulturnu ponudu niti klasične znamenitosti kojima obiluju drugi europski gradovi. U Sofiju dolaziš kako bi uživao, bez striktnog plana.
Naime, promatrajući samo povijesne i kulturne znamenitosti, u Sofiji se ne moraš žuriti jer ih možeš obići u samo jedan. Stoga u glavni grad Bugarske ideš opušteno i neopterećeno. A kako bi znao što vidjeti, donosim popis glavnih atrakcija.
Popis glavnih aktracija koje trebaš vidjeti u Sofiji
Poput ostatka Bugarske i Sofija ima bogatu i dugu povijest koja seže još u doba neolitika. Tračani su i u Sofiji ostavili svoj trag te su na ovom području boravili još od ranog osmog stoljeća prije Krista. Pleme koje je obitavalo na današnjem području Sofije zvalo se Serdi.
Kada su Rimljani u prvom stoljeću nakon Krista taj dio osvojili, mjesto dobiva naziv Serdika, a rimski tragovi su vidljivi i dan danas. Rimljani su sagradili terme, kazalište, bazilike i amfiteatar, široke ceste i vile. Najočuvaniji i najstariji ostaci iz nekadašnjeg Rimskog carstva su oni crkve Sv. Georgija.
Moj savjet je da svoje razgledavanje grada započneš s crkvom Svete Sofije po kojoj je grad dobio svoje ime. U pitanju je najstarija crkva koja potječe iz četvrtog stoljeća. Crkva je bazno sagrađena na drugim crkvama. Tako se ispod današnjih temelja nalazi nekropola iz Rimskog carstva, a u drugom stoljeću je tu bilo Rimsko kazalište. Ulaz u crkvu je besplatan, no plaća se ulaz u kriptu (što svakako preporučujem za posjetiti) – ispod temelja današnje crkve pronađeno je čak 56 grobova i brojni mozaici s povijesti koja je stara 23 stoljeća. Cijena ulaznice iznosi tri eura.
Nakon toga je vrijeme za posjetiti glavni simbol Sofije – memorijalnu crkvu Svetog Aleksandra Nevskog. To je najveća i najvidljiva građevina u glavnom bugarskom gradu. Kamen temeljac za izgradnju je postavljen 1882. godine, no crkva je završena tek 1912. godine. Crkva može primiti oko 5.000 ljudi, a ima čak 12 zvona. Ulaz u crkvu se ne naplaćuje, no zato trebaš platiti fotkanje i snimanje njene unutrašnjosti.
Razgledavanje nastavi desnom stranom ulice Tsar Osvoboditel koja prolazi pored crkve Svetog Nikole Čudotvorca, Prirodnoslovnog muzeja i Etnografskog muzeja i umjetničke galerije. Put nas vodi sve do Predsjedničkih prostorija, prolazimo pored straže i ispred nas se otvara pogled na crkvu Svetog Georgija, poznatu i po imenu Rotunda. Kao što sam naglasila, ovo je najstarija i najbolje očuvana zgrada u cijeloj Sofiji, a datira iz kasnog trećeg i početka četvrtog stoljeća. U početku je bila javna rimska zgrada, no kasnije je pretvorena u crkvu.
Predlažem da iz kompleska izađeš s lijeve strane u ulicu Suborna u kojoj ćeš vidjeti luksuznu stranu grada – niže se jedna dizajnerska trgovina za drugom. Put nastavljamo s lijeve strane crkve Sveta Nedjelja koja je u povijest ušla zbog bombaškog napada koji se dogodio 1925. godine koji je za cilj imao ubojstvo cara Borisa III.
Prolazimo pored Palače pravde, skrećemo lijevo te ulazimo u glavnu pješačku ulicu koja vrvi restoranima i kafićima. U pitanju je bulvera Vitosha koji završava kod Nacionalne palače kulture, ogromne socijalističke građevine iz sredine 80-ih godina prošlog stoljeća. Predlažem da u jednom od mnogobrojnih restorana na bulevaru, ali i u ulicama pored njega, napraviš pauzu za ručak.
Vraćamo se istim putem natrag kako bi istražili ostatke nekadašnje Serdike. U pitanju je otvoren arheološki kompleks u samom centru grada. Nekadašnji rimski grad Serdika datira iz trećeg do šestog stoljeća poslije Krista. Ono što je posebno kod ovog kompleksa jest što je otvoren za posjetitelje, a izuzetan je doživljaj proći kroz metro stranicu koja izgleda poput arheološkog muzeja. Odmah uz iskopine nalazi se jedina džamija u Sofiji – Banya Bashi džamija. Svoj put nastavi desno prema Povijesnom muzeju grada Sofije, dok se lijevo nalazi Halite tržnica i sinagoga.
Odlična nadopuna boravka u Sofiji predstavlja plaćena Komunistička tura koja se odvija u popodnevnim satima i traje oko tri i pol sata. Na njoj ćeš proći pored vodećih građevina te otkriti kako je bilo živjeti u Bugarskoj i Sofiji za vrijeme vladavine komunizma. Također u gradu možeš uživati i u besplatnom vođenju grada koje traje oko dva sata.
Što vidjeti izvan centra i u okolici Sofije?
Tri su vodeće atrakcije izvan centra Sofije. Povijesni muzej je nekoć bio u samom centru grada, no on je 2000. prebačen u predgrađe. To je izazvalo brojne kontroverze, no zbog bogatstva koje on sadrži, i dalje privlači posjetitelje. Svaki ljubitelj povijesti neće propustiti ovu adresu.
Jedan od najvažnijih i najvrednijih sakralnih objekata cijele Bugarske nalazi se u predgrađu Sofije. U pitanju je crkva Bojana koja se nalazi na UNESCO-vom popisu. Crkvica se sastoji od tri dijela različite starosti – najstariji dio potječe iz 11. stoljeća, dok najmlađi iz 19. stoljeća. Crkva je poznata po svojim izuzetno dobro očuvanim i izvornim freskama koje ostavljaju bez daha. Kako je crkva danas u funkciji muzeja, tako se naplaćuje ulaz po cijeni od pet eura.
Za kraj, tu je predivna planina Vitosha koja predstavlja bijeg od gradske vreve i nudi pregršt predivnih planinarskih staza. Među popularnije destinacije ubraja se slap i jezero Bojana.
Je li Sofija uistinu tako jeftin grad?
Glavni opis u skoro svim tekstovima o Sofiji je kako je “jeftin grad” – možeš jesti i piti do mile volje, a da to nećeš osjetiti na svom novčaniku. Iskreno, jeli smo i pili od običnih kafića do onih koji poslužuju specialty kavu, od jazz barova preko restorana tradicionalne kuhinje, do street fooda koji nudi svjetsku kuhinju. Moram te razočarati – Sofija nije toliko jeftin grad niti će ti to biti prvo što ćeš u glavnom gradu Bugarske primijetiti.
Cijene jesu jeftnije nego u Hrvatskoj, ali nije istina da ćeš svugdje “bagatela” jesti i piti. Tako smo, primjerice, jeli poke po cijeni od 10 eura za veliku porciju, burgere po cijeni od nešto manje od 10-ak eura, bili na ručku u tradicionalnom restoranu (jedno predjelo, dva glavna jela, dva deserta i pola litre vina) po cijeni od 46 eura, kavu pili po cijeni od oko dva eura, dok su se cijene za pivo kretale oko tri do pet eura, čaša vina oko tri eura pa dalje, a kokteli su od šest do desetak eura. Ono što je diljem Bugarske znatno jeftnije su cijene ulaznica za razne znamenitosti koje su u prosjeku iznosile od jedan i pol do pet eura.
Sofija nije ona destinacija koja će te izuti iz tvojih putničkih tenisica. No, isto tako neće razočarati jer kombinacija bogate povijesti, dobre hrane i cuge, te vibrantnost samog grada i njegovih mjesta za izlazak pružaju dovoljno sadržaja za jedan lijepi city break.
Naslovna fotka: Unsplash
