Postoje ona mjesta kojima se uvijek rado vraćaš, bez obzira na to koliko si ih puta posjetio. Meni je Bled jedno od njih. Jedna od najpoznatijih destinacija u Sloveniji možda na prvu djeluje kao mjesto na kojem si nakon jednog posjeta vidio sve, no meni svaki dolazak pokaže da nije tako. Bled sam posjetila u različitim godišnjim dobima, vozila se pletnom do Blejskog otoka, posjetila dvorac, istraživala okolne staze i promatrala jezero s različitih vidikovaca. No, jedan od najljepših načina da doživiš Bled ne uključuje ni zahtjevno planinarenje ni poseban plan. Dovoljno je krenuti hodati uz jezero.
Kružna staza oko Bledskog jezera vodi te na nešto više od šest kilometara dugu šetnju tijekom koje se poznata slika Bleda neprestano mijenja. Čas dominira otok s crkvom, čas dvorac visoko na stijeni, a onda se pogled otvara prema planinama. Staza je lagana, gotovo posve ravna i prikladna čak i ako nisi neki hodač. A kako putem ima mjesta za odmor, hranu, piće i kupanje, ovih šest kilometara bez problema možeš pretvoriti u opušten poludnevni izlet.
Bled ima dugu turističku tradiciju
Iako Bled danas povezujemo s izletima, prizorima jezera i poznatom kremšnitom, povijest ovog područja seže daleko u prošlost. Tragovi ljudske prisutnosti pronađeni su još iz kamenog doba, a važna godina u povijesti Bleda je 1004., kada je njemački car Henrik II. područje Bleda darovao biskupu Albuinu iz Brixena. Blejski grad u pisanim se izvorima prvi put spominje 1011. godine i smatra se najstarijim dvorcem u Sloveniji.
Teško je pričati o Bledu bez njegovog najpoznatijeg simbola. Blejski otok jedini je prirodni otok u Sloveniji, a na njemu se nalazi crkva Uznesenja Marijina. Do crkve vode poznate 99 kamene stepenice, a uz nju se veže i legenda o zvonu želja. Prema tradiciji, onome tko zazvoni zvonom i pritom zamisli želju ona bi se trebala ostvariti.
Do otoka se tradicionalno dolazi pletnom, drvenim čamcem ravnog dna koji je s vremenom postao jedan od simbola Bleda. Pletnar vesla stojeći, posebnom tehnikom koja se generacijama prenosi među lokalnim obiteljima.
Zanimljiva je i priča o razvoju turizma na Bledu. Među prvim posjetiteljima bili su hodočasnici koji su dolazili do crkve na otoku, no važnu ulogu u stvaranju Bleda kakav danas poznajemo imao je švicarski prirodni iscjelitelj Arnold Rikli.
Na Bled je stigao sredinom 19. stoljeća i ovdje razvio koncept liječenja koji se temeljio na vodi, zraku, suncu, kretanju i boravku u prirodi. Njegovi su gosti hodali okolnim stazama, kupali se i velik dio vremena provodili na otvorenom. Zanimljivo je stoga da su šetnja, voda i boravak u prirodi bili dio turističke priče Bleda puno prije nego što je postao jedna od najposjećenijih destinacija u Sloveniji.
Opis kružne staze oko Bledskog jezera
Na Bledu postoji velik broj parkirališta, no računaj na to da se ona u blizini centra i jezera tijekom vikenda i glavne turističke sezone brzo popune, a ujedno su i osjetno skuplja. Mi smo automobil ostavili na parkiralištu nešto dalje od centra jer su ona bliže jezeru već bila puna. Do centra smo nastavili pješice i upravo se tamo priključili stazi.
No, početna točka zapravo uopće nije važna. Kružna staza prati cijelo Bledsko jezero pa joj se možeš priključiti praktički bilo gdje uz obalu i krenuti u smjeru koji ti više odgovara.
Prema našim podacima sa sata, napravili smo 6,16 kilometara uz svega 40 metara uspona, a za cijeli krug trebalo nam je sat i 45 minuta. Hodali smo uistinu laganim tempom, bez žurbe, što ti već dovoljno govori o zahtjevnosti ove staze.
Uspona gotovo da nema, staza nije tehnički zahtjevna i za nju ti ne treba planinarska oprema. Dovoljne su udobne tenisice. Većinom je asfaltirana, uz kraće makadamske dijelove, a prikladna je i za dječja kolica. Upravo zato je ovo odličan izbor ako želiš biti aktivan, ali nisi neki hodač ili jednostavno taj dan ne želiš ozbiljniju planinarsku turu.
Većinu vremena hodaš neposredno uz jezero ili dovoljno blizu obale da ti je voda gotovo stalno u vidokrugu. Ako se na stazu uključiš u centru poput nas, početak prolazi najživljim dijelom Bleda, uz hotele, restorane i kafiće. No, kako nastavljaš dalje, gužva se postupno prorjeđuje, zelenila je sve više, a pojedini dijelovi obale iznenađujuće su mirni.
Upravo mi je ta promjena perspektive najljepši dio cijelog kruga. Blejski otok cijelo vrijeme ostaje glavna zvijezda, ali svakih nekoliko stotina metara gledaš ga iz drugog kuta. Mijenja se njegova udaljenost od obale, pozadina i odnos prema planinama, a na pojedinim dijelovima otvara se i odličan pogled prema Blejskom gradu koji se uzdiže na stijeni iznad jezera.
Putem prolaziš i u blizini Vile Bled, nekadašnje rezidencije Josipa Broza Tita. Današnja zgrada nastala je nakon Drugog svjetskog rata, a Tito ju je koristio kao jednu od svojih rezidencija i ovdje primao brojne strane državnike. Danas posluje kao hotel i jedan je od zanimljivijih povijesnih detalja na ovom dijelu jezera.
Ono što ovu kružnu stazu čini posebno ugodnom tijekom ljeta je činjenica da velik dio prolazi kroz zelenilo i hlad. Naravno, za toplijih dana svejedno ponesi dovoljno vode i zaštitu od sunca, ali nećeš svih šest kilometara hodati izložen suncu.
Ako postane prevruće, možeš se i okupati. Uz Bledsko jezero postoje mjesta predviđena za kupanje pa tijekom ljeta svakako ubaci kupaći kostim i ručnik u ruksak. Mi smo cijeli krug prošli za sat i 45 minuta, no ako šetnju spojiš s kupanjem, nema razloga da gledaš na vrijeme.
Isto vrijedi i za pauze. Uz stazu se nalaze klupe i mjesta na kojima možeš predahnuti, ali i restorani, kafići i terase na kojima možeš nešto pojesti ili popiti. Upravo zbog toga ovih šest kilometara možeš prilagoditi sebi. Možeš ih prohodati u komadu ili od cijelog kruga napraviti poludnevni izlet.
Kružna staza oko Bledskog jezera možda nema zahtjevne uspone, tehničke dijelove ni kilometražu zbog koje ćeš na kraju dana jedva skinuti tenisice. Ali upravo je u tome njezina čar.
Ovo je šetnja koju možeš preporučiti gotovo svakome. Možeš je proći laganim tempom, povesti djecu, stati kada poželiš, okupati se, sjesti uz vodu ili napraviti pauzu za nešto pojesti. A cijelo vrijeme pred tobom se izmjenjuju neki od najpoznatijih prizora Slovenije.
Ako si na Bledu prvi put, puni krug pokazat će ti puno više od onoga što ćeš vidjeti kratkom šetnjom centrom. Ako si se na Bled već vraćao, možda ćeš upravo tijekom tih šest kilometara pronaći neki novi omiljeni pogled.
A nakon što zatvoriš krug, ostaje još samo jedno pitanje: gdje ćemo na kremšnitu?
Korisne informacije za kružnu turu oko Bledskog jezera:
- Početak staze: bilo gdje na Bledskom jezeru, mi smo startali u centru Bledu
- Parking: službeni parking u Bledu
- Naplaćuje li se ulaz? Ne, ali se naplaćuje parking
- Dužina i trajanje staze: kružna staza je duga 6.1 km, prolazi se svega 80 m uspona, a nama je trebalo 1.45 h laganog tempo. Cijeli trag možeš pogledati ovdje.
- Za koga je prikladna? Staza je prikladna za obiteljski izlet, za dječja kolica i pse
- Postoji li mjesto za hranu i piće? Da, na više mjesta uz Bledsko jezero
