U Beču ti se zna dogoditi da zastaneš pred izlogom – ne zbog cipela ili dizajnerskih torbica, već zbog komada torte. Preciznije – torte s pedigreom. Ime joj je Sacher, a iza nje se skriva više od dva stoljeća bečke povijesti, borbe za recept, vrhunske čokolade i debelog sloja marelice. Za mnoge Sacher torta je sinonim za Beč. No ono što možda ne znaš – ova čokoladna diva nije rođena u grandioznoj kuhinji nekog hotela, već je stvorena gotovo slučajno.
Otkad znam za sebe, pečem kolače. Još kao dijete provodila sam sate uz pećnicu, mijeseći, topeći čokoladu i tražeći savršen omjer sastojaka. U mojoj kuharici posebno mjesto zauzimala je i Sacher torta. Kada sam prije 15-ak godina po prvi put posjetila Beč, znala sam da moram isprobati originalnu tortu. Koliko god verzija Sacherice isprobala i ispekla, nijedna verzija nije bila ni približna ovoj. Tada sam naučila – postoje torte, i postoji Sacher.
Kada sam ponovno posjetila Beč, odvojila sam sat vremena kako bih posjetila kultni hotel Sacher i ponovno probala Sachericu. I znaš što moram priznati – možda se interijer promijenio, možda sam malo duže čekala u redu, no torta je bila točno istog izgleda i okusa. U međuvremenu sam isprobala razne verzije ove torte. I da, i dalje je original najbolji!
Većina zna kako Sacherica potječe iz Beča i rijetki su oni koji nisu isprobali barem neku verziju ove slastice (vjeruj mi, dok ne probaš onu izvornu, nisi Sachericu ni probao). No, malo ljudi zna da je ona nastala – pa, posve slučajno…
Godina je bila 1832. Princ Metternich, jedan od najutjecajnijih ljudi tadašnje Europe, imao je zahtjev – za gala večeru želio je nešto „novo, ali da ne bude previše napadno“. Glavni kuhar se razbolio, a posao je preuzeo nitko drugi do 16-godišnji Franz Sacher, pripravnik u kuhinji. Ono što je Franz servirao bila je torta od bogatog čokoladnog biskvita, s tankim slojem marelice i glazurom od tamne čokolade. U tren oka – rođena je ova slatka legenda.
Ali torta tada nije doživjela svjetsku slavu. Za to su trebale proći godine. Franzov sin Eduard usavršio je recept u kraljevskoj slastičarnici Demel, a kasnije otvorio vlastiti hotel – Hotel Sacher – gdje je torta napokon pronašla svoj dom.
Hotel Sacher – kultno mjesto u Beču
Hotel Sacher nije tek kulisa za tortu – on je sam po sebi institucija. Smješten nasuprot Bečke državne opere, ovaj luksuzni hotel s kraja 19. stoljeća već desetljećima ugošćuje zvijezde, političare, umjetnike i članove kraljevskih obitelji. Marlene Dietrich ovdje je tražila da joj se u sobi osiguraju dovoljne količine leda za šampanjac, dok je John F. Kennedy u hotelskom baru potpisivao razglednice.
No, najpoznatija ličnost koja je obilježila duh hotela bila je Anna Sacher – karizmatična vlasnica poznata po cigari u zubima i buldozima koji su joj stalno bili za petama. Uspjela je nakon Drugog svjetskog rata odbiti pokušaj savezničkog preuzimanja hotela i time učvrstila njegovu neovisnost i posebnost.
Danas, iza raskošnih baršunastih zavjesa, kristalnih lustera i portreta Habsburgovaca, skriva se moderno opremljen prostor s wellness zonom i vlastitim Sacher Spa programom, koji uključuje tretmane od čokolade. Gosti hotela mogu sudjelovati i u privatnim degustacijama različitih verzija Sacher torte – pa čak i onih eksperimentalnih, koje nikad ne stignu do šire publike. Iako odiše duhom starog Beča, Hotel Sacher i dalje pulsira životom – jednako raskošan kao i prvog dana kad je otvorio vrata.
Receptura Sacher torte je strogo čuvana tajna
Originalna Sacher torta, ona koja se danas poslužuje u hotelu Sacher, ima samo jednu pravu verziju. Iako naizgled jednostavna, prava tajna leži u detaljima: vrsta čokolade, način pečenja biskvita, tekstura marelice i poseban način kako se slojevi spajaju. Recept je, naravno, strogo čuvana tajna – zna ga svega nekoliko ljudi na svijetu, a svi potpisuju ugovor o šutnji.
Između hotela Sacher i slastičarnice Demel vodila se pravna bitka više od 20 godina – tko ima pravo koristiti naziv „Original Sacher-Torte“? Presuda u korist hotela Sacher izglasana je 1963. godine, od kada hotel Sacher ima ekskluzivno pravo na taj naziv, dok Demel i dalje poslužuje svoju verziju, koju nazivaju „Eduard-Sacher-Torte“.
Iako zvuči kao mit, iz hotela Sacher godinama se ponavlja ista tvrdnja: originalna Sacher torta priprema se u više od 30 preciznih koraka. Svaki korak je strogo definiran – od načina mućenja bjelanjaka, temperiranja čokolade, pa sve do točnog trenutka kada se marelica nanosi između slojeva.
Zanimljivo je da nijedna osoba u kuhinji ne zna svih 30 koraka. Recept je doslovno podijeljen među članovima tima – netko zna samo kako se radi biskvit, drugi kako se priprema glazura, treći kako se torta hladi. Time se dodatno čuva tajna recepture, koja se prenosi isključivo usmenom predajom unutar zidova kuhinje hotela Sacher.
Kažu da je tajna glazure toliko strogo čuvana da samo troje ljudi u cijelom hotelu zna točan omjer sastojaka i temperaturu na kojoj se prelijeva – a svi su potpisali doživotni ugovor o šutnji.
Originalna torta uvijek ima pečat „Hotel Sacher Wien“ od tamne čokolade utisnut na vrhu. Ako ga nema – nije original. Torta se dan-danas poslužuje s tučenim slatkim vrhnjem, poznatim kao schlagobersom. I još uvijek se svaka torta radi ručno.
Torta se svake godine izvozi u više od 70 zemalja, a izrazito je popularna u Japanu, gdje postoji i Sacher Cafe u Tokiju. Navodno se u hotelu proizvodi oko 360.000 Sacherica svake godine!
Što trebaš znati prije nego odeš probati Sacher tortu
Hotel Sacher danas je jedna od najpoznatijih adresa u Beču. Gosti dolaze iz cijelog svijeta ne samo radi torte, već i zbog elegantnog dekora, crvenih plišanih fotelja, starinskih lustera i doživljaja stare bečke škole. Osim torte, možeš kušati i Sacherwürstel, piti kavu u salonskom miru, pa čak i kupiti tortu za ponijeti – upakiranu u drvenu kutiju.
Kada sam prvi put posjetila hotel Sacher, torta i kava su se posluživali u Cafe Sacher Wien, a sada smo bili upućeni na kat u Cafe del Etage. Nismo imali rezervaciju. Red se činio dug, no zapravo ide veoma brzo i za manje od 15 minuta smo sjedili za svojim stolom. Svakako preporučujem da uzmeš stol u samom hotelu, a ne na terasi – jer je i sam interijer dio doživljaja. U trenutku pisanja ovog teksta, komad originalne Sacher torte iznosi 10,5 eura.
Sacher torta nije samo desert. To je kulturno dobro, čokoladna priča o Beču, desert koji povezuje prošlost i sadašnjost. Kad zagrizeš prvi komad, ne jedeš samo tortu – jedeš povijest, preciznost, inat i talent jednog tinejdžera koji je promijenio svijet bečkog slastičarstva.
