Ako voliš planinarenje jednako koliko i dobru hranu, Slavonija i njezin Psunj destinacija su koju ne smiješ propustiti. U samo jednom danu možeš osvojiti najviši vrh Slavonije, napuniti pluća svježim šumskim zrakom i uživati u miru planinskih staza, dok priroda otkriva svoje skrivene kutke i panorame koje oduzimaju dah. Psunj je lako dostupan iz Nove Gradiške i Slavonskog Broda, što ga čini idealnim izborom za vikend izlet ili jednodnevni planinarski bijeg.
Ova slavonska planina nije samo mjesto za aktivni odmor. Ona skriva povijesne tajne, od srednjovjekovnih gradina do prašumskih rezervata, te prirodne dragocjenosti koje je čine pravim draguljem regije. Psunj je idealan za sve ljubitelje prirode, avanturiste i one koji žele spojiti rekreaciju s autentičnom slavonskom gastronomijom, doživljavajući Slavoniju iz potpuno nove perspektive.
Izletište Strmac: idealna polazišna točka za planinarenje
Jutro započinje na izletištu Strmac, smještenom na obroncima Psunja. Danas je to popularna polazišna točka planinara, ali u prošlosti je bilo poznato i kao lječilište zahvaljujući čistom zraku i izvorima pitke vode.
Strmac nudi raznolike staze, od laganih šetnica prikladnih za obitelji i rekreativce, do zahtjevnijih ruta koje vode prema vrhovima Psunja. Sve staze su dobro označene planinarskim markacijama (bijelo-žuto-crvene) i redovito se održavaju, što ih čini sigurnim za posjetitelje svih razina kondicije.
Najpoznatija staza vodi od Strmca do Brezovog polja i duga je 7,1 km, s visinskom razlikom od oko 650 metara. Hodanje traje otprilike tri sata kroz mješovite šume bukve, hrasta i kestena, uz izmjenjujuće livade i kamenite dijelove. Za one koji traže veći izazov, staza iz Omanovca do Brezovog polja nudi duljih 9,6 km i oko četiri sata hoda, a nagrade su širi vidici i osjećaj prave planinarske pustolovine.
Strmac je također idealno mjesto za jutarnju kavu i pripremu ruksaka. S obronaka se pruža pogled na slavonske šumske masive, a okolne livade i izvorne šumske staze već na početku daju dojam da si zakoračio u prirodnu oazu daleko od gradske vreve.
Brezovo polje: najviši vrh Psunja i Slavonije
Najuzbudljiviji dio dana svakako je osvajanje Brezovog polja, najvišeg vrha Psunja i ujedno najvišeg vrha u cijeloj Slavoniji. Smješten na 984 metra nadmorske visine, pruža panorame koje oduzimaju dah i otvaraju pogled na susjedne slavonske planine: Dilj, Papuk i Krndiju.
Do vrha se može doći pješice ili terencem, a uspon pješice traje oko dva do tri sata, ovisno o tempu i odabranoj stazi. Put vodi kroz guste bukove i hrastove šume, gdje se mogu primijetiti rijetke biljne vrste, dok se povremeno otvaraju vidici na okolne šumovite obronke.
Na vrhu se nalazi zidani geodetski toranj visok dvadeset metara, planinarski žig i veliki odašiljač od sedamdeset metara koji Psunju danas daje komunikacijsku važnost. Posebno mjesto zauzima i spomenik poginulim braniteljima Domovinskog rata, podsjetnik na to kako se povijest i priroda ovdje isprepliću na svakom koraku. Vrijedi ponijeti dovoljno vode, energetskih zalogaja i laganu jaknu jer se vrijeme na vrhu brzo mijenja.
Psunj: planina povijesti, prašume i geoloških dragocjenosti
Psunj nije samo planina za uspon, nego i riznica povijesti i prirodnih dragocjenosti. Na njegovim obroncima nalaze se ruševine Čaklovačke gradine, utvrde iz 13. stoljeća koja je kroz stoljeća mijenjala vlasnike. Od templara, preko obitelji Keglević i Tahi, pa sve do osmanskog osvajanja u 16. stoljeću. Danas su ostale tek ruševine, no i one pričaju priču o davnim vremenima i pozivaju ljubitelje povijesti da istraže njihove ostatke.
Psunj skriva i pravi šumski dragulj, rezervat Muški bunar. Ondje rastu prašumski primjerci bukve i hrasta kitnjaka stari i do tristo godina, što ga čini jednim od rijetkih prašumskih područja u Hrvatskoj. Još impresivnija je geološka činjenica da je Psunj građen od monzogranita starog oko 380 milijuna godina, što ga povezuje s geološkom prošlošću Papuka i drugih slavonskih planina.
Planinarenje na Psunju spaja prirodu, povijest i gastronomiju. U jednom danu možeš osvojiti najviši vrh Slavonije, udahnuti miris prašume, dotaknuti ostatke srednjovjekovne povijesti i uživati u toplini slavonskog stola.
Slavonska kuhinja u Etno selu Stara Kapela
Nakon aktivnog jutra, vrijeme je za odmor i nagradu na tanjuru. U Etno selu Stara Kapela nalazi se Bistro Lara, mjesto koje njeguje slavonsku tradiciju i nudi jelovnik temeljen na domaćim receptima. Ovdje možeš probati gulaš, lokalne riblje specijalitete, tradicionalni roštilj i kolače koji mirišu na djetinjstvo. Hrana se priprema od lokalnih namirnica, a rustikalni ambijent sela pojačava osjećaj autentičnosti. Baš kao da si nakratko zakoračio u neka starija, jednostavnija vremena.
Psunj u Slavoniji nije samo planina, on je iskustvo koje spaja avanturu, povijest i gastronomiju. Od jutarnjeg koračanja šumskim stazama Strmca, preko osvajanja Brezovog polja s panoramama koje oduzimaju dah, do otkrivanja srednjovjekovnih ruševina i prašumskih dragocjenosti, svaki trenutak otkriva novu priču.
Kada se dan završi, Slavonija se osjeća i na tanjuru. Toplina domaće hrane savršeno zaokružuje aktivni dan, ostavljajući osjećaj ispunjenosti i povezanosti s prirodom i lokalnom kulturom. Posjet Psunju nije samo izlet, već vikend aktivnog odmora u Slavoniji u kojem priroda, povijest i tradicija stvaraju nezaboravan doživljaj za svakoga tko želi Slavoniju doživjeti punim plućima.
FOTO: Domagoj Šanko, Krešimir Herceg
*Sadržaj nastao u suradnji sa Turističkom zajednicom Brodsko-posavske županije
