Bakarski prezidi i Bakarska vodica dva su neodvojiva simbola bogate kulturne i povijesne baštine grada Bakra smještenog na sjevernom Jadranu. Bakarski prezidi, impresivne terase izgrađene na strmim padinama, svjedoče o stoljećima marljivog rada i domišljatosti lokalnih vinogradara. Ovi terasasti vinogradi nisu samo arhitektonsko i agrikulturno čudo, već su i dom jedinstvenoj sorti grožđa koja daje Bakarsku vodicu – pjenušavo vino koje je svojom svježinom i kvalitetom osvojilo srca ljubitelja vina daleko izvan granica Hrvatske.
Na istočnim obroncima brda oko Bakarskog zaljeva, točnije od Bakra do Bakarca, nalaze se Bakarski prezidi. Riječ je o suhozidima čija je izgradnja započela u 18. stoljeću, u doba vladavine Marije Terezije. Već u 19. stoljeću padine zaljeva su u potpunosti bile ispunjene ovim atraktivnim i jedinstvenim terasama.
Uz njeno dopuštenje lokalno stanovništvo je iskrčilo teren i posadilo vinograde. U dobivene parcele žene su, u brentama, na leđima donosile zemlju u koju se sadila vinova loza Belina. Najteži fizički poslovi bili su namijenjeni muškarcima koji su bili zaduženi za podizanje prepoznatljivih terasa.
Umijeće gradnje gromača, tj. zidova bez veziva poznatijih po nazivu “suhozid”, danas je uvršteno u UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.
Od tog grožđa proizvodila se poznata Bakarska vodica. Prezidi su 1972. godine proglašeni zaštićenim krajolikom (etno zonom) te su uvršteni u Registar spomenika kulture. Ti prezidi nazivaju se Takala, što u pučkom žargonu znači “točilo se zdolun” ili “takalo se skroz do mora”.
Tijekom 19. stoljeća, Bakarska vodica je postala vrlo popularna, ne samo u lokalnoj zajednici, već i širom Austro-Ugarske Monarhije. Pjenušavo vino iz Bakra bilo je cijenjeno zbog svoje kvalitete i posebnoga okusa. Bilo je nezaobilazno piće na mnogim dvorskim svečanostima i banketima. Ovo razdoblje se smatra zlatnim dobom Bakarske vodice.
Sve više se zapuštaju vinogradi, a opada i kvaliteta Bakarske vodice
Početkom 20. stoljeća, industrijalizacija i promjene u vinogradarskim praksama dovele su do opadanja proizvodnje Bakarske vodice. Vinogradi su bili zapušteni, a tradicionalne metode proizvodnje su bile napuštene. Dodatno, dva svjetska rata i političke promjene u regiji imali su negativan utjecaj na vinogradarstvo i proizvodnju vina.
Preuzimanje proizvodnje Bakarske vodice od strane Istra vina dogodilo se početkom 90-ih godina 20. stoljeća. Točnije, Istra vino je 1992. godine preuzelo proizvodnju Bakarske vodice. Tada su krenule promjene koje su uključivale modernizaciju proizvodnje, ali i kontroverze vezane uz korištenje grožđa iz drugih vinograda i pad kvalitete, što je izazvalo nezadovoljstvo među lokalnim stanovništvom i ljubiteljima vina.
U posljednjim desetljećima, došlo je do obnove interesa za Bakarsku vodicu. Lokalni entuzijasti i vinogradari počeli su obnavljati stare vinograde i ponovno usvajati tradicionalne metode proizvodnje. Zahvaljujući njihovim naporima, Bakarska vodica je ponovo stekla priznanje i postala simbol kulturne baštine Bakra.
Obnova bakarskih prezida i ponovna proizvodnja Bakarske vodice
Nakon više od pola stoljeća zapuštenosti, PZ Dolčina Praputnjak je 2002. godine započela s obnovnom prezida i sadnjom izvorne sorte vinove loze od koje se ponovno počeo proizvoditi pjenušac pod nazivom Stara Bakarska vodica.
Od ukupno 300.000 litara vina, koliko se nekoć proizvodilo na prezidima između Bakra i Bakarca, u svakoj se obitelji našlo i nešto za posebne prilike. Riječ je upravo o pjenušcu koji je pod imenom Bakarska vodica stekao svjetsku slavu. Smatra se kako su u ove krajeve umijeće proizvodnje pjenušaca donijeli Francuzi. Naime, stanovnici obližnjeg Praputnjaka su pod Napoleonovom okupacijom naučili proizvesti čuvenu Bakarsku vodicu.
Dok stojiš iznad jedinog danas uređenog prezida, teško je zamisliti da su nekoć cijeli zaljev krasili ovi neobično vinogradi. Prezide su se prostirale na 450 tisuća metara kvadratnih. Uređivanje, obrađivanje i održavanje ovih vinograda nije nimalo jednostavan zadatak. Zanimljivo je istaknuti da je za jedan dužinski metar bilo potrebno čak 30 sati rada.
Danas se Bakarska vodica proizvodi pod nazivom “Stara Bakarska vodica” i to u ograničenim količinama i visoke kvalitete. Pjenušavo vino iz Bakra se ponovo može naći na tržištu, a njegov jedinstveni okus i bogata povijest čine ga posebnim pićem koje odražava tradiciju i ljubav prema vinogradarstvu.
Bakarska vodica je primjer kako se tradicija i kvaliteta mogu očuvati i obnoviti, unatoč izazovima i promjenama koje donose vremena.