Otkako sam se prije par godina preselila i počela živjeti u Rijeci, istražila sam veliki dio njene okolice. No, Bakar se nikad nije našao na listi must visit mjesta. Većini je, nažalost, još uvijek glavna asocijacija na Bakar tvornica koksa čiji je visoki dimnjak dominirao vizurom ovog kvarnerskog grada. Ako pak ne misle na Koksaru (koja je 1995. godine otišla u povijest…) , onda će jednostavno odmahnuti rukom i reći “Pa šta imaš vidjeti u Bakru!”. No, upravo ona manje razvikana mjesta skrivaju prave dragulje koji će te oduševiti na prvu. Imala sam priliku posjetiti Bakar i istražiti njegovu okolicu i moram priznati da sam se zaljubila u ovo pitoreskno mjesto na Kvarneru koje krije uistinu bogatu povijest.
Bakar je zapravo idealna polazišna točka za istraživanje ovog dijela Kvarnera. Ovdje će te i usred sezone na uličicama čekati mir i spokoj, a njegova izvrsna prometna povezanost, omogućuje istraživanje kvarnerskih otoka, obale, ali i Gorskog kotara. Bakar i njegova okolica skrivaju brojne atrakcije, tako da će ti i za njegovo istraživanje trebati vremena. No, isto tako, ako si na proputovanju do neke druge destinacije, svakako odvoji vremena i svrati u Bakar.
Bakar: što sve vidjeti i doživjeti
Svoje razgledavanje Bakra započni kavom na terasi caffe bara Caponka s koje se s jedne strane pruža pogled na famozni Bakarski zaljev, a s druge na jaz.
Bogata povijest grada Bakra
Još od doba Frankopana, jaz se spominje kao prikupljalište vode iz nekoliko bogatih bakarskih izvora koji teku kroz podzemlje okolnih brda. Taj prirodni fenomen jezerca uz samo more, postao je jedan od prepoznatljivih simbola Bakra.
U njemu je voda uvijek hladna, čista i nikad je ne nedostaje te ne presušuje čak ni za vrijeme velikih vrućina i suša. Krajem 20. stoljeća započelo je s poribljavanjem jaza pastrvama, a danas su u jezercu uređene i kućice za patkice.
S druge strane tu je velebni Bakarski zaljev, najveći zaljev Hrvatskog primorja – dug je 4,6 km, širok do 1,1 km i dubok do 44 m. Upravo zaštićeni položaj zaljeva uvjetovao je razvoj Bakra kao pomorskoga središta, a tome je doprinijela i izgradnja takozvane Karolinske ceste od Karlovca do obale. Vrhunac Bakra kao pomorskog grada bio je u 18. stoljeću. Naime, tada je carica Marija Terezija proglasila Bakar 1778. godine slobodnom lukom, a 1779. dobio je status slobodnog kraljevskog grada s municipalnom samoupravom i statutom. Repliku povelje možeš vidjeti prekoputa jaza, uz sama perila.
Perilo se ubraja u kulturno-povijesne spomenike koji kao nijemi svjedok čuva mnoge priče iz bakarske povijesti. Ovdje se prala roba, prepričavale su se zgode i nezgode u gradu. Prljava odjeća se kod kuće prala na ruke uz pomoć drvene daske, a za pranje se koristio tvrdi sapun izrađen u kućnoj radinosti. Nakon toga se roba stavljala u kabal i nosila krivudavim uličicama sve do perila gdje bi se ispirala. Na glavnim trgovima se mogao vidjeti natpis “Zabranjuje se pranje rublja na perilu sa peralnicama!” jer je bakarskog gospodi za vrijeme njihova popodnevnog sna smetala buka od udaranja robe.
O dugoj i burnoj povijesti svjedoči i sami naziv. Naime, izvore imena ne trebamo tražiti u hrvatskoj riječi za metal bakar, nego u praindoeuropskim jezicima koji jasno opisuju prirodnu karakteristiku položaja – naselja smještenog u dnu kamenitog zaljeva. Vel-Kier (Kameni zaljev) bio je keltski naziv za Bakar.
I dok su Turci osvajali uzduž i poprijeko, Bakar nikad nisu osvojili. Čak ni Mlečani nisu osvojili Bakar. Upravo zbog učestalih napada, uskočka posada se trajno smjestila u bakarski Kaštel.
Uputi se na razgledavanje Bakra
Predlažem da svoje razgledavanje započneš prvo na obali. Nakon što prođeš perilo i jaz, prati šetnju uz obalu prema nekadašnjoj Koksari kako bi došao do sačuvane tunere. Naime, Bakar je bio središte tunolova. Najvažnija, i kroz niz stoljeća najunosnija, jadranska skupina stajaćih tunolovki (tunera), nalazila se upravo u Bakarskom zaljevu. Visoka velebnih 18 metara, promatraču je omogućila odličan pregled na zaljev i tune. Nešto niže nalazi se mala izložba na otvorenom o povijesti tunolova u Bakarskom zaljevu.
Istraži stari dio grada Bakra
Vrati se natrag istim putem, no umjesto da skreneš ponovno u smjeru perila, svoj put nastavi ravno kako bi se uputio pitoresknim bakarskim uličicama sve do Kaštela. Ulicom Breg stižemo do nekadašnjih kamenih mjera iz 15. stoljeća.
Na gradskom trgu Vrata odvijala se nekoć bogata trgovina i razmjena dobara, a tamo se nalazi i skupina gradskih kamenih mjera za žito i sol koje je narod zvao “star”, a manju mjeru “starić”. Zahvaljujući trgovini soli, Bakar je postao jedan od najznačajnijih sjevernojadranskih pomorskih i trgovačkih središta.
Odmah preko puta mjerica napuni svoju bocu vode, bistrom i osvježavajućom vodom koja dolazi iz jednog od 100 izvora. Bakar u brojnim uličicama skriva nekadašnje špine, a dio njih je u sklopu projekta Oživljene Bakarske špine obnovljen, a dio će uskoro dobiti svoju obnovu.
Ulazimo blagim usponom u najstariji dio grada Bakra i stižemo do trga gdje se nalazi jedna od najljepših, ali i najneobičnijih građevina čija je povijest do dan danas obavijena velom tajne.
Legende o Turskoj kući
U pitanju je takozvana Turska kuća koja svojom arhitekturom na prvi pogled odskače od ostatka građevina. Brojne legende kruže oko ove zanimljive kuće.
Najpoznatija legenda o Turskoj kući kaže da je Tursku kuću sagradio bakarski pomorac koji se zaljubio u lijepu Turkinju, a i ona u njega. Doveo ju je sa sobom u Bakar, a on je nakon nekog vremena nastavio ploviti morima. No mlada je Turkinja tako osamljena počela tugovati za rodnim krajem. Smišljajući kako da smanji nostalgiju svoje voljene družice, bakarski pomorac je odlučio sagraditi kuću kakve su u njezinu kraju i tako je nastala Turska kuća.
Druga legenda kaže da je jedan bakarski mornar imao ženu zajedljivu, pomalo opaku koja ga je često kudila i znala mu govoriti kako su njena tri kuta u kući, a njegov samo jedan. Time mu je nastojala pokazati da je ona zapovjednik na kopnu tj. u kući. Nakon niza godina bakarskom mornaru dosadilo je slušati te provokacije te je pozvao prijatelje i zajednički su srušili kuću, da bi na tom mjestu ponovo sagradio kuću bez kutova.
No, nije ovo jedina “neobična” kuća u Bakru. Rimska kuća se uz Frankopanski kaštel smatra jednom od najljepših građevina u bakarskome Gornjem gradu. Graditelj i prvi vlasnik ove građevine nije poznat, ali se pretpostavlja da je izgrađena kao samostan časnih sestara u 18. stoljeću. Građevina je to, ukrašena voltama koje odlikuje renesansni izgled, a koja je dugi niz godina bila dom obitelji Carina.
Svoje razgledavanje nastavljamo ravno prema župnoj crkvi sv. Andrije Apostola. Izgrađena je u 18. stoljeću na mjestu stare crkve, a to je ujedno i najveća crkva u Bakru i Riječkoj nadbiskupiji. Zanimljivo je dodati kako je u vrijeme izgradnje bila treća po redu crkva u tadašnjoj Hrvatskoj, odmah iza zagrebačke i đakovačke katedrale. Zapravo je današnji izgled crkve nastao obnovom 1853. nakon velikog potresa koji se dogodio 1750. godine. Zanimljivo je da je zvonik ostao netaknut, a crkva je usred potresa bila porušena gotovo do temelja.
Zaviri u ovu crkvu u kojoj ćeš vidjeti da se uz klupe za vjernike nalazi i sat, netipični detalj za crkve kojeg su mještani nekoć postavili za tadašnjeg župnika koji se znao zanijeti s propovijedima. Ova crkva je poznata i po svojoj krpiti u kojoj se nalazi 85 grobnih mjesta iz 18. i 19. stoljeća.
Bakarski kaštel
I tako korak po korak, put nas dovodi do najviše točke u starom dijelu Bakra na kojem se nalazi stara Pučka škola i već spomenuti Kaštel.
Prema mnogima, najmarkantniji spomenik bakarske kulturne baštine je Frankopanski kaštel na vrhu stare gradske jezgre Bakra. Ponosno se uzdižući nad morem, bakarski Kaštel već stoljećima svjedoči povijesnim previranjima, pritom budno pazeći na svoj grad. Njime su kroz prošlost upravljale slavne velikaške obitelji Frankopan i Zrinski, dok je danas u funkciji prenošenja povijesnih zanimljivosti novim naraštajima. Naime, u „utrobi“ Kaštela čeka te mali interpretacijski centar koji je otvoren od četvrtka do nedjelje od 17 do 20 sati, a ostale dane uz najavu na broj 051 761 111.
Tvrđa je nepravilnog trokutastog tlocrta s unutarnjim dvorištem, a u njezinoj unutrašnjosti se nalazi cisterna s vodom, četiri kuhinje, prostrane dvorane i dvije tamnice. U jednoj je, kako kaže povijest, bio zatočen Ali paša Čengić koji je bio iskorišten kao dio pregovaranja između urotnika i dvora te je zamijenjen za austrijske časnike zarobljene u Bosni.
Osnovica Kaštela kakvog danas poznajemo nastaje početkom 16. stoljeća kada je ta frankopanska utvrda dodatno pojačana i utvrđena zbog realne opasnosti od turske najezde.
Možda čak sretneš i članove Bakarske straže. 1848. godina u njihovom nazivu nije slučajna. Naime 1848. godine je na sjevernoj strani ove utvrde ban Jelačić dao napraviti nova vrata. Po njemu se ona i danas zovu Banska vrata kroz koje kad prođeš dočekat će te Bakarske dame s baškotom i šnitom Bakarske torte. Poželiš li ih ponijeti kući kao suvenir, potraži je u pekari „Vrbnik“ na samoj rivi.
Mala povijest poznatog baškota
Priča o bakarskom baškotu povezuje se sa životom pomoraca koji je, kako se kaže, “kruh sa sedam kora”. Baškot je dvaput pečeno okruglo pecivo koje su donijeli ribari iz Chioggie. Zbog svoje je suhoće mogao trajati i preko šest mjeseci pa je bio vrlo pogodan za prehranu na dugim plovidbama. Nosio se umjesto kruha na duža ribolovna putovanja, a tradicionalno se umakao u crno vino, čaj ili bijelu kavu. Danas je baškot jedan od simbola i suvenira Bakra.
Šetnja Potoncem
“Izgubi” se pitoresknim bakarskim uličicama u Gornjem gradu i kroz njih ponovno nađi svoj put prema obali. Ovaj put svoju šetnju nastavljamo s druge strane zaljeva gdje je uređena takozvana potonska šetnica s koje se pruža predivan pogled na Bakar i zaljev.
Tu se nalazi i podvodni tunel nekadašnje koksare koji spaja dvije obale bakarskog zaljeva. Ovaj tunel bi se trebao obnoviti i pretvoriti interpretacijski centar koji će na neobičnoj lokaciji gostima otkriti sve o industrijskoj prošlosti Bakra.
Što istražiti u okolici Bakra?
Bakar skriva i brojne atrakcije u svojoj okolici, a obavezna destinacija je Gradina na Hreljinu. Najbliži pristup automobilom je kod groblja Hreljin gdje možeš ostaviti auto i za svega par minuta hoda stižeš do ostataka ove nekoć važne utvrde. Za one koji ipak vole malo više protegnuti noge, tu je uređena šetnica od centra Hreljina kojom se za oko 20-ak minuta stiže do Hreljinske gradine.
Kaštel Hreljin i vidikovac
Hreljinski stari grad predstavlja ruševne ostatke srednjovjekovnog grada Hreljina izgrađenog na zapadnom dijelu Vinodola, a koji se ponosito uzdiže na visokoj strmoj litici iznad Bakarca koji mu je služio kao luka. U srednjem vijeku stari grad Hreljin bio je istaknuto stambeno, trgovačko, obrambeno i upravno središte. Prvi spomen hreljinskog srednjovjekovnog grada seže u 1225.g. kada je hrvatsko-ugarski kralj Andrija II. Vinodolsku knežiju, u sklopu koje se nalazio i Hreljin, darovao Krčkim knezovima, kasnijim Frankopanima. Posljednji stanovnici starog Hreljina bila su trojica svećenika koji su konačno i zauvijek 1790. godine napustili prostor starog Hreljina i otišli živjeti u novi tj. današnji Hreljin.
Do danas, od vidljivih ostataka, osim ostataka gradskih bedema i raznih drugih objekata, sačuvala su se dva crkvena objekta: zvonik crkve sv. Jurja s razvalinama crkve i crkvica Blažene Djevice Marije (Majke Božje Snježne). Nemoj propustiti prošetati se do samog ruba litice, gdje je uređen vidikovac s kojeg se uistinu pruža nezaboravan pogled.
Bakarski prezidi i Stara Bakarska vodica
Svoj posjet ovom kraju zaokruži s Bakarskim prezidima koji su 1972. proglašeni spomenikom kulture te su i uvedeni u registar nepokretnih spomenika kulture.
Riječ je o posebnim vinogradima naziva „Takala“ koji prkose kamenom kršu, a koji daju grožđe od kojeg se radi dobro poznato pjenušavo vino Bakarska vodica. Za razliku od nekadašnjeg lošeg “šampanjca”, Poljoprivredna zadruga „Dolčina“ Praputnjak dala je život Bakarskim prezidima, lansirajući novu luksuzno zapakiranu „Staru Bakarsku vodicu“. U turističkoj sezoni, ova zadruga poziva turiste na okrjepu u zanimljivo dizajnirani vinski podrum s kojeg puca pogled na Bakar.
“Šta ćeš u Bakru, nema se tamo šta za vidjeti!” – nakon ovog aktivnog boravka u Bakru na ovu rečenicu ćeš se samo slatko nasmijati.
Bakar možda ima jaku konkurenciju na Kvarneru, no on ima štošta toga za ponuditi. Ovaj skriveni dragulj oduševit će te svojim pitoresknim uličicama na kojima još uvijek vlada duh malog mjesta, gdje se svatko poznaje i rado pozdravlja. Ovdje ćeš naučiti puno toga o bogatoj i burnoj povijesti ovog kvarnerskog zaljeva, ali ćeš uživati i u prirodnim ljepotama.
