Veliki sam ljubitelj hrvatskih otoka, ali izvan vrhunca ljetne sezone. Tada dani nekako traju duže, mir vlada u malim uličicama i cijelo bivanje je sporo i lagodno. Barem se tako čini nama gostima koji su odlučili istražiti sve ljepote otoka i izvan sezone. Jedno proljeće smo se tako uputili na produženi vikenda na Cres i Lošinj gdje smo kombinirali aktivni odmor, ali i lješkarenje i čisto lijeno uživanje. 

Bez obzira na to što ih danas povezuje tek maleni pokretni most, otok Cres i Lošinj su posve različiti. U samo desetak minuta vožnje autom imat ćeš doživljaj da si se odmaknuo na puno udaljenije destinacije. Inače, zanimljivo je da su Cres i Lošinj nekoć zapravo bili jedan otok koji se zvao Apsytrides (Osorski otok), a danas iz razdvaja morski tjesnac. Otoci su razdvojeni djelovanjem čovjeka koji je u antičko doba napravio prokop širine 11 metara kako bi omogućio prolaz brodovima. 

Cres je uz otok Krk najveći hrvatski otok koji ima bogatu povijest koja seže sve do neolitika. Legenda govori kako je Cres nastao od udova grčkog junaka Apsirta koje je u more bacila sestra Medeja u borbi za zlatno runo. 

tramuntana_cres

Cres se možda ubraja u najveće hrvatske otoke, no on je najrjeđe naseljen otok ne samo na Jadranu nego i u Mediteranu. 

Njegova izoliranost, manja naseljenost, dominacija prirodnih ljepota te mir i spokoj su glavni aduti ovog otoka. 

Na Cres ideš ako se želiš isključiti i odmoriti od užurbane gradske vreve. Ovo je otok na kojem ćeš lješkariti, udisati mirise njegove raznolike flore i faune, hodati uskim uličicama skoro pa zaboravljenih starih naselja i posve se opustiti. Cres mnogi nazivaju i kamenim carstvom ovaca. I to s razlogom – ovaj otok je poznat po stočarstvu, a prizor stada ovaca kako brste uz cestu je posve normalan i brzo se na njega navikneš.

cres

Mi smo, kao što sam rekla, posjetili otok Cres izvan ljetne sezone kada je većina konoba zatvorena te nije otvorena sezona kupanja. Stoga na ovom popisu nećeš naći predivne uvale i plaže otoka Cresa, no zato ćeš uživati u drugim outdoor aktivnostima. 

Cres

Nezaobilazna adresa na otoku je i najveće i najnaseljenije mjesto Cres. Koliko je ovo mjesto imalo stratešku važnost za nekadašnje stanovništvo, ukazuju zidine i kule koje su štitile grad. 

Cres ćeš najbolje otkriti šetajući se njegovim uličicama koje otkrivaju pitoresknu mrežu stare gradske jezgre. Mi smo se prošetali njegovim centrom, istražili brojne uličice i stare zgrade te smo uživali u gemištu u jednom od tada otvorenih kafića uz rivu. 

Osor

Osor je malo mjesto bogate povijesti koje se nalazi i na Cresu i na Lošinju, odnosno povezuje ova dva otoka. Inače je Osor sve do sredine 15. stoljeća bio glavni grad Cresa. Mnogi Osor nazivaju i muzejom na otvorenom. Dio Lošinjskog muzeja nalazi se i u tu pod nazivom Arheološka zbirka Osor, a predstavlja građu od prapovijesti, od antike pa do srednjeg vijeka. U Osoru možeš uživati i u takozvanom Osorskom vremeplovu. Naime, u muzeju možeš preuzeti VR naočale i s njima uploviti u jednu posve drugu dimenziju kroz 11 lokacija. 

osorscica_losinj_televrina

Valun

Malo ribarsko naselje Valun je i u 21. stoljeću zadržalo šarm i atmosferu davno zaboravljenih vremena. Valun nije poznat samo po ribarstvu nego i po Valunskoj ploči koja se ubraja u jedan od najstarijih epigrafskih spomenika koji datira iz 11. stoljeća.

Lubenice

Lubenice privlače posjetitelje zbog svog položaja. Ovo malo naselje, koje nema nazive ulica nego samo brojeve, smješteno je na litici s koje se pruža nezaboravan pogled. Bivša srednjovjekovna utvrda se nalazi na gotovo 400 metara nadmorske visine i dokaz je koliko je strateški položaj pojedinih naselja bio od izuzetne važnosti. 

Vransko jezero

Vransko jezero je prirodni fenomen koji Cresu i Lošinju pruža pitku vodu. To je tipičan primjer kriptodepresije čija je apsolutna dubina oko 75 metra. Kako je ovo vodozaštitno područje, pristup jezeru nije moguć, no može se vidjeti iz mjesta Vrana, a uz cestu prema Lošinju postoji skretanje koje vodi do vidikovca. 

beli_cres

Beli

Ako si mislio da je naselje Lubenice izolirano, uputi se u Beli. Već sama vožnja prema jednom od najstarijih naselja otoka Cresa je doživljaj za sebe. Uska cestica otkriva jedne od najljepših pogleda. I onda se odjednom ukaže Beli – prizor koji se tako lako ne zaboravlja. 

Ovo mjesto se nalazi na 130 metara visokom obronku iznad strmih litica. Nekoć se ovo mjesto zvalo Caput insulea, što na latinskom znači Glava otoka te ukazuje koliko važnu ulogu je nekoć igralo u povijesti Cresa. 

Šetnja kroz staro naselje je povratak u prošlost. Kada izbiješ do glavnog trga gdje se nalazi upečatljivo staro drvo i crkva, imaš osjećaj da se nalaziš u nekom fantasy filmu. I onda zakoračiš na “balkon” s kojeg se pruža pogled na more. Tu ćeš također vidjeti kako su stanovnici iskoristili svaki metar te su kaskadno sadili maslinike i vinograde. 

Prije nego napustiš mjesto, kod jedinog ugostiteljskog objekta skreni lijevo gdje ćeš u samo par metara doći do starog rimskog mosta. 

U mjestu Beli se nalazi i Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove. Početkom 20. stoljeća ova moćna ptica je živjela na skoro cijelom području Hrvatske – od Učke, Primorja, Velebita, Dalmacije pa sve do Dubrovačkog primorja. Danas, nažalost, se bjeloglavi supovi gnijezde samo na Cresu, Krku, Prviću i Plavniku stoga se njihova populacija naziva i kvarnerskom. Smatra se kako danas ima oko sto parova. 

Ovo su dugovječne ptice koje se, vjerovao ili ne, hrane isključivo strvinama velikih i srednjih sisavaca. To znači da nikad ne jedu živi plijen. Zbog toga je svojevrsni čistač jer sprječava potencijalno širenje zaraza. Bjeloglavi sup je jedna od najvećih ptica na svijetu s rasponom krila od 240 do 280 cm. Odrasla ptica može težiti i do 12 kilograma. Zanimljiva je činjenica da su naši kvarnerski bjeloglavi supovi jedini koji se gnijezde na liticama iznad mora. U drugim zemljama to čine pretežito u planinskim područjima. 

Na našim otocima supovima su glavna hrana nastradale mrtve ovce. Bjeloglavi supovi danas spadaju pod ugroženu vrstu. Brojni su razlozi za to. Prije svega im nedostaje hrane jer se na otocima stanovništvo manje bavi stočarstvom. Tijekom života znaju nastradati i zbog strujnog udara ili sudara s vjetroelektranama. Jedan od uzroka je i konzumacija zatrovanih meka. 

Tramuntana

Šumu Tramuntanu čine divovski hrastovi i kesteni koji su stari više od 100 godina, a među njima se nađu i višestoljetni divovi koji se protežu 30 metara u visinu. Tramuntana je svjedok neraskidive veze čovjeka s prirodom. Na ovom području se nalaze stari volovski putevi, gromače, pastirski stanovi i stara sela koja i dan danas prenose zaboravljene priče ovog kraja. Po ovom području sjevernog Cresa su uređene brojne pješačke staze koje povezuju upravu gradić Beli.

Vrh Sis

Sis nije najviši vrh Cresa, no s njega se pruža fantastičan pogled duž grebena Cresa prema jugu i prema Riječkom zaljevu s Gorskim kotarom u pozadini. Do vrha vodi jednostavna, ali strma staza s prijevoja Križić, a do cilja je potrebno oko 40 minuta uspona. 

Cres se ne ubraja među naše najpopularnije otočke destinacije, no upravo to je jedna od njegovih glavnih prednosti. Kada uz to spojiš dugu povijest i tradiciju, pitoreskna mjesta u kojima kao da je vrijeme stalo i predivnu prirodu dobivaš pravi odmor za dušu i tijelo. 

losinj_vodic
osorscica_losinj

Leave a Comment

Your email address will not be published.