Slovenija je nepresušni izvor planinarskih izleta. Među najpopularnije outdoor destinacije ubraja se Velika planina koja oduševljava ne samo zbog predivne prirode nego i zbog pastirskog sela i kravica. U svako doba godine izgleda magično, bilo zimi kada je prekrivena snijegom ili ljeti kada se posvuda čuje zvuk kravljih zvona. Ako ti se Velika planina svidjela, onda je planinarska staza na Pokljuki do Zajamnika tvoja iduća destinacija.
Zapravo sam za Zajamnike čula tijekom zime kada i ovaj dio Slovenije poprima svoj bajkoviti izgled pod snježnim pokrivačem. Koliko god volim snijeg i zimu, ipak sam ljubitelj zelenih pašnjaka i htjela sam Zajamnike doživjeti na onaj pravi način – kao pastirsku visoravan uz nezaobilazni zvuk kravljih zvona.
Za produženi vikend u Sloveniji odlučili smo se za Pokljuku kao lokaciju za smještaj. Zapravo smo svoj boravak organizirali upravo prema izletu na Zajamnike koji nam je bio vodeći povod za posjet ovom dijelu Slovenije. Naravno, Pokljuka je odlična početna točka za brojne planinarske izlete, stoga nećeš pogriješiti ako upravo tu odabereš svoj smještaj. Mi smo bili smješteni u hotelu Jelka koji je ujedno i dog-friendly. Odlična lokacija, prostrane sobe, pogled s terase za pamćenje, hrana izvrsna, a osoblje izuzetno ljubazno.
Pokljuka – visoravan smrekovih šuma, pašnjaka i pastirske tradicije
Pokljuka je jedna od najpoznatijih visokih krških visoravni Julijskih Alpa i velikim se dijelom nalazi unutar Triglavskog nacionalnog parka. Njezin zaštitni znak su prostrane i guste smrekove šume koje se povremeno otvaraju prema pašnjacima i planinama na kojima se tijekom ljeta još uvijek odvija ispaša stoke.
Današnji izgled Pokljuke snažno je povezan i s ledenjačkom prošlošću ovog prostora. Tragovi ledenjaka ostali su zapisani u reljefu i morenskim naslagama, dok krška podloga znači da je površinskih vodotoka malo. Posebnu prirodnu vrijednost predstavljaju i pokljuška tresetišta, rijetki i osjetljivi ekosustavi.
Pokljuka pritom nije samo prostor netaknute prirode. Stoljećima je povezana s čovjekom, prije svega kroz stočarstvo i dugu tradiciju sezonske ispaše na planinskim pašnjacima. Između šuma nalaze se brojne planine i pašnjaci s tradicionalnim pastirskim objektima, a upravo je taj spoj prirodnog krajolika i života ljudi jedan od razloga zbog kojih Pokljuka izgleda tako posebno. Pastirska tradicija u ovom dijelu Bohinja nije potpuno nestala, na pojedinim planinama stoka se i danas napasa tijekom ljetnih mjeseci.
Zajamniki – priča o pastirima, planinskim pašnjacima i dva koluta sira
Upravo je planina Zajamniki jedan od najprepoznatljivijih primjera kulturnog krajolika Pokljuke. Smještena je na sunčanom, panoramskom rubu visoravni, a ono po čemu se razlikuje od brojnih drugih bohinjskih planina jest njezin neobičan raspored. Pastirski stanovi i staje nisu razbacani po pašnjaku, nego su nanizani uz središnji put u blagom luku, zbog čega Zajamniki iz daljine izgledaju gotovo poput dugačkog planinskog sela.
Kućice koje danas čine toliko fotogeničan prizor zapravo su trag tradicionalnog načina života i gospodarenja ovim prostorom. Njihova arhitektura prilagođena je terenu i potrebama stočarstva.
U tradicionalnoj bohinjskoj gradnji koristili su se kamen i drvo, a objekti su često imali donji dio namijenjen stoci te prostor za boravak pastira. Zanimljivo je da Zajamniki nisu ostali potpuno zamrznuti u prošlosti. Dio nekadašnjih pastirskih objekata s vremenom je prenamijenjen u kuće za odmor, što Park navodi i kao jedan od izazova očuvanja izvornog kulturnog krajolika bohinjskih planina.
Prema lokalnoj predaji, Zajamniki kriju i jednu zanimljivu priču iz prošlosti. Planina je nekoć pripadala stanovnicima Srednje vasi, no zbog nedostatka vode nije bila osobito praktična za ispašu stoke. Navodno su je upravo zato prodali stanovnicima Češnjice, a cijena je bila gotovo nevjerojatna – svega dva koluta sira. Danas ta priča zvuči gotovo nestvarno, posebno kada stojiš na Zajamnikima i gledaš jedan od najprepoznatljivijih pastirskih krajolika Pokljuke.
Opis kružne staze Pokljuka – Zajamniki
Staza do planine i pastirskog naselja Zajamniki nije tehnički ni kondicijski zahtjevna te predstavlja izvrstan obiteljski izlet. Upravo zbog nezahtjevnosti terena mnogi Zajamnike posjećuju i zimi.
Na samom terenu možeš kombinirati više staza u jedan atraktivan izlet. Polazna točka za ovaj naš izlet je Rudno polje, odnosno biatlonski stadion Pokljuka kod hotela Center. Tu se nalazi veliko i prostrano parkiralište. Dio parkirališta prije hotela ne naplaćuje se, dok se jedan dio naplaćuje. To smo shvatili tek kasnije, no uvijek idemo za onom da je bolje platiti parking nego kaznu. Cijena parkinga iznosila je osam eura za cijeli dan.
Priključujemo se cesti koja ide uz stadion. Prvi dio je asfaltiran, da bismo kasnije prešli na široki makadamski put. Cijelim putem prate nas planinarske oznake te, čak i ako nisi siguran kojim putem krenuti, dovoljno je pratiti oznaku Zajamniki.
Stižemo do prvih upozorenja. Naime, kako je ovo područje prvenstveno rezervirano za kravice, potrebno je voditi računa da se, primjerice, pas uvijek drži na uzici kako ne bi uznemiravao životinje na ispaši. Oko kravica su i električni pastiri pa svakako treba biti oprezan.
Kod prve livade i raskrižja skrećemo lijevo (drugom stazom ćemo se vratiti) te slijedi lijepi dio dionice kroz predivnu i gustu šumu. Povremeno prolazimo pored kućica.
U jednom trenutku u šumi smo krivo skrenuli te smo izbili na širu makadamsku cestu koja vodi do naselja Zajamniki, a kojom smo se planirali vratiti. No nismo puno izgubili pa smo odlučili nastaviti svoj put tom stazom.
Put nas vodi do Zajamnika, no nemoj se odmah spustiti u selo, nego produži stazom kako bi odmah došao do poznatog vidikovca s kojeg se pruža najljepši pogled na pastirske kućice. Tu je idealno mjesto za pauzu uz nezaboravan pogled.
Za povratak se spusti puteljkom kroz selo. Ponovno dolazimo na gore spomenuti makadamski put te nastavljamo njime. Zapravo cijelim putem pratimo šljunčani put koji nas vodi kroz šumu i uz livade. Nemoj se iznenaditi ako na putu sretneš kravice. Ovaj put vodi nas do gore spomenutog raskrižja te uskoro stižemo do početne točke izleta.
Naša ruta bila je duga 11,6 kilometara, svladali smo 318 metara nadmorske visine te nam je uz lagani tempo i sve pauze bilo potrebno malo manje od tri i pol sata.
Zajamniki su nas na prvu podsjetili na Veliku planinu, no zapravo nude posve drugačiji doživljaj. Pastirsko naselje je manje, nema turističke infrastrukture ni mjesta na kojem možeš sjesti i nešto pojesti, ali upravo je u tome velik dio njegova šarma. Ovdje je vladala osjetno manja gužva, što vjerojatno ima veze i s činjenicom da do Zajamnika nema žičare, do njih ipak treba doći pješice.
A kada nakon hodanja kroz guste šume Pokljuke konačno izađeš na otvoreni pašnjak i ugledaš niz pastirskih kućica s planinama koje se uzdižu u pozadini, postaje jasno zbog čega vrijedi doći. Zajamniki možda nemaju veličinu ni sadržaje Velike planine, ali imaju mir, jednostavnost i pogled zbog kojeg ćeš poželjeti još dugo ostati sjediti na travi.
Korisne informacije za stazu Pokljuka – Zajamniki:
- Početak staze: Rudno polje, biatlonski stadion Pokljuka kod hotela Center
- Parking: službeni parking u Rudnom polju
- Naplaćuje li se ulaz? Ne
- Dužina i trajanje staze: staza je duga 11,58 kilometra, a na njoj se prolazi 318 metara nadmorske visine. Nama je bilo potrebno 3.24 h. Trag možeš pogledati ovdje
- Za koga je prikladna? Staza je prikladna i za planinarske početnike te za obiteljski izlet
- Postoji li mjesto za hranu i piće? Da, hotel Center
