Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj smeđi medvjedi i dalje žive u relativno velikom broju, a njihova prisutnost važan je dio prirodne baštine naših šuma. No, kako izgleda suživot ljudi i ovih velikih zvijeri, koliko medvjeda živi u Hrvatskoj i što je potrebno kako bi se njihova populacija dugoročno očuvala? Upravo će se o tim pitanjima govoriti na zanimljivom predavanju koje se ovog četvrtka održava na Učki.
U četvrtak, 29. listopada 2026. godine, s početkom u 18 sati, u Centru za posjetitelje Poklon održat će se predavanje „Medvjedi i ljudi u Hrvatskoj: europski primjer suživota”, koje će voditi jedan od naših najpoznatijih stručnjaka za velike zvijeri, profesor emeritus Đuro Huber.
Predavanje se održava u sklopu ciklusa popularno-znanstvenih predavanja „Znanost na Poklonu”, a posjetitelji će imati priliku doznati više o životu smeđih medvjeda, njihovoj zaštiti i izazovima koje donosi dijeljenje životnog prostora s ljudima.
U Hrvatskoj živi gotovo tisuću medvjeda
Đuro Huber, profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, veterinar je i znanstvenik koji je velik dio svoje karijere posvetio istraživanju biologije i ekologije velikih zvijeri, osobito medvjeda, vukova i risova. Sudjelovao je u brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim projektima te svojim radom značajno pridonio njihovoj zaštiti.
Prema podacima predstavljenima u najavi predavanja, populacija smeđih medvjeda u Hrvatskoj kontinuirano raste još od 1950-ih godina, kada ih je bilo manje od stotinu. Danas se njihov broj procjenjuje na gotovo tisuću jedinki, što znači da se populacija vjerojatno približila kapacitetu prirodnog staništa.
Medvjedi u šumi
No, broj medvjeda koje određeno područje može podržati nije nužno jednak broju medvjeda s kojima su ljudi spremni živjeti.
Profesor Huber pritom razlikuje dva važna pojma: ekološki i socijalni kapacitet. Dok prvi označava broj medvjeda koji određeno stanište može prirodno podržati, drugi se odnosi na broj jedinki čiju su prisutnost ljudi spremni prihvatiti. Upravo je usklađivanje tih dvaju kapaciteta jedan od najvećih izazova u zaštiti medvjeda.
Zašto je Hrvatska pozitivan europski primjer?
Suživot ljudi i medvjeda nije uvijek jednostavan. Medvjedi mogu prouzročiti štetu na poljoprivrednim gospodarstvima i imovini, ali istodobno imaju važnu ulogu u prirodnim ekosustavima te predstavljaju dio identiteta krajeva u kojima obitavaju.
Prema profesoru Huberu, jedan od ključnih preduvjeta njihova dugoročnog opstanka upravo je način na koji lokalno stanovništvo doživljava medvjede. Kada ih ljudi prihvaćaju kao prirodan dio svojeg okoliša, stvaraju se bolji uvjeti za njihov opstanak.
Hrvatska se pritom ističe kao pozitivan primjer jer je pažljivim upravljanjem populacijom gotovo uspjela uskladiti ekološki i socijalni kapacitet staništa.
Na predavanju će biti predstavljen i međunarodni projekt LIFE DinPin Bear (2026. – 2031.), čiji je cilj poboljšati suživot medvjeda i ljudi u devet zemalja koje dijele dinarsko-pindsku populaciju smeđeg medvjeda.
Ako te zanima život naših najvećih zvijeri, njihova uloga u prirodi ili želiš bolje razumjeti izazove njihova očuvanja, ovo je prilika da o toj temi doznaš više iz prve ruke, od znanstvenika koji se njihovim istraživanjem bavi desetljećima.
Naslovna fotka: Unsplash
