Jesen ima neku posebnu čaroliju. Šume koje su još prije nekoliko tjedana bile potpuno zelene odjednom se pretvaraju u raskošnu paletu žutih, narančastih, crvenih i smeđih nijansi. Planinarske staze prekrivaju šareni tepisi lišća, a prizori koje svakodnevno susrećemo izgledaju kao da ih je netko obojio kistom. No jesi li se ikada zapitao zašto lišće zapravo mijenja boju? I zašto neka stabla postaju intenzivno crvena, dok druga poprimaju zlatnožute nijanse?
Iza jednog od najljepših prirodnih prizora krije se zanimljiv biološki proces. Promjena boje lišća nije samo znak dolaska hladnijih dana, nego dio pažljivo usklađenog mehanizma kojim se listopadno drveće priprema za zimu.
Zašto je lišće tijekom proljeća i ljeta zeleno?
Da bismo razumjeli jesenske boje, prvo moramo znati zašto je lišće uopće zeleno. Za to je zaslužan klorofil, pigment koji biljkama omogućuje fotosintezu, proces tijekom kojeg uz pomoć Sunčeve svjetlosti proizvode šećere potrebne za rast i razvoj.
Klorofil apsorbira prvenstveno crvenu i plavu svjetlost, dok se zelena svjetlost većim dijelom odbija. Upravo zato lišće tijekom proljeća i ljeta vidimo kao zeleno.
Međutim, klorofil nije jedini pigment prisutan u lišću. U njemu se nalaze i drugi pigmenti, poput karotenoida, koji stvaraju žute i narančaste nijanse. Tijekom vegetacijske sezone zelena boja klorofila toliko je dominantna da ostale pigmente uglavnom ne primjećujemo. A onda dolazi jesen.
Što se događa s lišćem kada dani postaju kraći?
Iako često mislimo da promjenu boje lišća uzrokuju niske temperature, glavni signal drveću zapravo je skraćivanje dana.
Kako se približava jesen, količina dnevne svjetlosti postupno se smanjuje. Drveće prepoznaje tu promjenu i započinje pripreme za zimsko mirovanje. Budući da tijekom zime nema dovoljno svjetlosti za učinkovitu fotosintezu, a niske temperature dodatno otežavaju normalno funkcioniranje biljke, održavanje lišća postaje energetski neisplativo.
jesensko lišće
Stablo zato postupno prestaje proizvoditi klorofil, dok se postojeći pigment počinje razgrađivati. Kako zelena boja nestaje, do izražaja dolaze žuti i narančasti pigmenti koji su u lišću bili prisutni cijelo vrijeme. Drugim riječima, dio jesenskih boja zapravo se skrivao u lišću tijekom cijelog ljeta.
Zašto je neko lišće žuto, a drugo crveno?
Ako si ikada šetao jesenskom šumom, vjerojatno si primijetio da sva stabla ne mijenjaju boju na jednak način. Dok breze često postaju zlatnožute, pojedini javori mogu poprimiti intenzivne crvene i narančaste nijanse. Razlog se krije u različitim pigmentima.
Žuta boja dolazi prvenstveno od ksantofila, skupine pigmenata koji pripadaju karotenoidima. Oni su u lišću prisutni i tijekom ljeta, ali postaju vidljivi tek kada se klorofil razgradi.
Narančaste nijanse povezane su s karotenoidima, među kojima je i beta-karoten, pigment koji nalazimo i u mrkvi.
Crvena i ljubičasta boja nastaju zahvaljujući antocijanima. Za razliku od žutih i narančastih pigmenata, antocijani se kod mnogih vrsta stvaraju upravo tijekom jeseni, kada se u lišću nakupljaju šećeri.
Smeđa boja najčešće se pojavljuje kada se ostali pigmenti razgrade, a do izražaja dolaze oksidirani spojevi i tanini.
Zanimljivo je da intenzitet pojedinih boja ne ovisi samo o vrsti stabla. Na njega utječu i vremenski uvjeti, količina svjetlosti te dostupnost vode.
Zašto su neke jeseni šarenije od drugih?
Sigurno si primijetio da jesenske boje nisu svake godine jednako intenzivne. Ponekad šume izgledaju gotovo nestvarno, dok druge godine lišće relativno brzo poprimi smeđe nijanse i otpadne.
Za posebno izražene crvene boje često je zaslužna kombinacija sunčanih jesenskih dana i hladnih, ali ne previše hladnih noći.
Sunčeva svjetlost potiče proizvodnju šećera, dok hladnije noći mogu usporiti njihov transport iz lišća prema ostatku stabla. Takvi uvjeti kod određenih vrsta pogoduju stvaranju antocijana, zbog čega crvene nijanse postaju intenzivnije.
S druge strane, dugotrajna suša može uzrokovati prerano opadanje lišća, a jaki mraz ili olujno vrijeme mogu skratiti razdoblje u kojem uživamo u jesenskim bojama.
Zato je teško unaprijed predvidjeti kada će neka šuma izgledati najljepše. Na konačan prizor utječe čitav niz čimbenika, od vremenskih prilika tijekom ljeta do temperatura u ranoj jeseni.
Zašto lišće na kraju otpada?
Promjena boje samo je jedan dio pripreme drveća za zimu. Sljedeći korak je odbacivanje lišća.
Listopadno drveće tijekom zime mora smanjiti gubitak vode i zaštititi se od nepovoljnih uvjeta. Budući da lišće kroz svoje površine neprestano gubi vodu, njegovo zadržavanje tijekom hladnih mjeseci za mnoge bi vrste predstavljalo velik izazov.
Prije nego što list otpadne, stablo iz njega povlači dio vrijednih hranjivih tvari, poput dušika i fosfora, te ih pohranjuje u druge dijelove biljke.
Istovremeno se na mjestu gdje je lisna peteljka povezana s granom razvija poseban sloj stanica koji postupno prekida njihovu vezu. Kada taj proces završi, dovoljan je lagani vjetar ili težina samog lista da on padne na tlo.
No priča tu ne završava. Otpalo lišće postupno se razgrađuje, vraća hranjive tvari u tlo i postaje važan dio šumskog ekosustava. Osim toga, sloj lišća pruža zaklon brojnim kukcima i drugim sitnim životinjama te pomaže u očuvanju vlage u tlu.
Gdje u Hrvatskoj možeš uživati u najljepšim jesenskim bojama?
Ako voliš jesenske šetnje i planinarenje, Hrvatska nudi brojne lokacije na kojima ovaj prirodni fenomen dolazi do punog izražaja.
Gorski kotar posebno je čaroban tijekom listopada, kada bukove šume poprimaju zlatne i bakrene nijanse. Područje Nacionalnog parka Risnjak, šume oko Fužina, Lokava i Delnica te brojne planinarske staze pružaju izvrsne prilike za uživanje u jesenskim prizorima.
Jednako impresivna može biti i jesen na Plitvičkim jezerima, gdje se šareno lišće odražava na površini jezera, dok su šume Medvednice, Žumberka i Papuka odličan izbor za jednodnevni izlet.
Vrijeme vrhunca jesenskih boja razlikuje se ovisno o nadmorskoj visini, vremenskim uvjetima i vrstama drveća. U višim predjelima promjene često počinju ranije, dok se u nižim područjima šareni prizori mogu zadržati i tijekom studenoga.
Jesen je puno više od promjene godišnjeg doba
Sljedeći put kada budeš hodao šumskom stazom prekrivenom žutim i crvenim lišćem, sjeti se da promatraš mnogo više od lijepog prizora. Svaka promjena boje rezultat je složenih bioloških procesa kojima se drveće prilagođava dolasku zime. Ono što nama izgleda kao spektakularna predstava prirode, za biljke je važan dio godišnjeg životnog ciklusa.
Možda je upravo u tome najveća ljepota jeseni. Dok priroda usporava i priprema se za hladnije mjesece, pruža nam neke od najljepših prizora u godini.
Naslovna fotka: Pexels
