Klimatske promjene uzrokuju sve više problema diljem svijeta, a prirodne katastrofe ukazuju kako je već odavno upaljen crveni alarm. Ako se ne trgnemo, pitanje je što naš Planet u budućnosti čeka. Jer bez budućnosti Zemlje nema ni naše budućnosti. 

Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports ukazuje da sve brže topljenje ledenjaka na Himalaji. Ledenjaci se tope brže nego u bilo kojoj drugoj regiji zbog čega milijardama ljudi prijeti nestašica vode. Jedino Antarktika i Arktik imaju više leda.

“Otkrili smo da se led na Himalaji topi barem 10 puta brže od prosječne brzine zabilježene tijekom proteklih stoljeća. Led se počeo topiti povećanom brzinom tek u zadnjih nekoliko desetljeća te se podudara s pojavom klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnošću”, objasnio je Jonathan Carrivick, glavni autor znanstvenog rada i profesor na Sveučilištu u Leedsu.

Dotično istraživanje je ukazalo na zastrašujuću činjenicu koja govori kako je dosad nestalo čak 40% površine himalajskih ledenjaka. Veliki dio topljenja dogodio se nakon 70-ih godina prošlog stoljeća, što ukazuje na razorne posljedice klimatskih promjena. 

Znanstvenici su pokazali kako se ledenjaci tope ekstremnom brzinom, odnosno 10 puta brže u zadnjih 40 godina nego tijekom sedam prethodnih stoljeća. 

himalaja_ledenjaci

Autor je naglasio kako ljudskoj rasi ponestaje vremena za djelovanje. Ako se ne poduzmu učinkoviti koraci, prijeti nam katastrofa.  

Lavine, poplave i druge posljedice topljenja ledenjaka izravno utječu na stanovnike Indije, Nepala i Butana jer dolazi do uništavanja agrikulture. Uz to topljenje ledenjaka izravno pridonosi podizanju razine mora, što utječe na obalne države diljem svijeta. 

“Ovo je istraživanje samo još jedna potvrda da se klimatske promjene ubrzavaju te da će znatno utjecati na čitave nacije i regije”, rekao je koautor rada Simon Cook sa Sveučilišta u Dundeeju.

Znanstvenici su pratili ledenjake i na Novom Zelandu, Grenlandu, Patagoniji i u drugim dijelovima svijeta, no oni na Himalaji se ističu zbog svog rapidnog topljenja. Autori studije nisu naveli konkretni razlog, no ističu klimatske promjene, poput promjene u kretanju monsuna koji igraju jednu od uloga. 

U periodu od 1994. do 2017. Zemlja je izgubila leda veličine države Michigan koja je velika 250.941 km², a otopljeni led bi bio čak 100 metara debeo. 

Izvor: The Wall Street Journal

Foto: Unsplash

Nastavi čitati:

  1. gume_ucka
  2. greta thunberg
  3. Wilderness_Hotel-Inari_Igloos-min-scaled

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *