Postoje oni prizori koji su sami po sebi dovoljni da te potaknu da posjetiš pojedinu destinaciju. Kada sam prilikom svog putovanja u Zapadnu Srbiju kupila planinarski vodič kroz zemlju, ugledala sam jedan prizor – u pitanju je bio pogled koji se pruža s vrha Veliki Štrbac na Dunav i njegove velebne tjesnace. Odmah sam istražila kako, gdje i kada i odlučila da zbog te planinarske staze u sklopu Nacionalnog parka Đerdap želim posjetiti istočnu Srbiju. 

Pogled s vrha Veliki Štrbac ne ubraja se samo među najljepše poglede u Srbiji. On se smatra jednim od najljepših pogleda na Dunav, a svi znamo da ta rijeka nije kratka – duga je čak 2.850 metara, a đerdapski dio se smatra najdramatičnijim i ujedno najljepšim. 

Nacionalni park Đerdap je jedinstven iz više razloga

Đerdap je poznat i kao Željezna vrata Dunava, odnosno “Iron Gate” na engleskom. Nacionalni park Đerdap ubraja se među vodeće turističke atrakcije Srbije, a on obuhvaća upravo “željezni” dio Dunava. 

Park se proteže od mjesta Golubac gdje je Dunav u isto vrijeme i najširi i najuži. Naime, u jednom trenutku se proteže u širinu od šest kilometra i sužava na jedan kilometar, a to ujedno označava i “službeni” ulazak u Đerdapsku klisuru. Zamisli samo tu ogromnu količinu vode koja pokušava nastaviti svoj put kroz tako uski prolaz. Posve je jasno zbog čega se đerdapski dio Dunava i dan danas smatra najdinamičnijim i najdramatičnijim. Nekoć je bio i izuzetno opasan…

derdap_vidikovac_ploce_srbija3-min

Granice Nacionalnog parka Đerdap protežu se sve do Đerdapske brane. U sklopu tih 100 kilometara protežu se Gornja klisura, Gospođin vir, Veliki i Mali kazana i Sipska klisura. 

Ovaj dio Dunava je poseban iz više razloga. Kod klanca Gospođin vir izmjerena je dubina od nevjerojatnih 90 metara, što se ne ubraja samo u najveću dubinu Dunava nego u najveće dubine jedne rijeke na svijetu. 

Najbolji pogled na Mali i Veliki kazan doživjet ćeš upravo na planinarskoj stazi do vidikovca Ploče i vrha Veliki Štrbac. Korito Malog kazana je široko između 180 do 300 metara, dok je korito Velikog kazana široko između 150 do 170 metara. Na tom dijelu stijene dosežu visinu od 300 metara. 

dunav_krstarenje_srbija3-min

Dok uživaš u pogledu na te velebne tjesnace, trebaš se sjetiti kako to zapravo nije njihova “stvarna” visina. Naime, prije nego je 1972. godine izgrađena brana, koja je ujedno omogućila sigurniju i lakšu plovidbu, vodostaj Dunava je bio znatno niži.

Ti zastrašujući tjesnaci su nekoć plovidbu ovim dijelom Dunava pretvarali u opasnu avanturu. Samo pravi riječni vukovi su poznavali Đerdapsku klisuru poput svog džepa. Ti kapetani, pretežito iz Donjeg Milanovca, su imali poseban, tražen i cijenjen posao – oni su navigirali brodove kroz opasne dijelove Dunava. U pomoć je uskakala i lokomotiva koja je za sobom vukla brodove kako bi mogli sigurno stići do svog cilja. U mjestu Donji Milanovac možeš vidjeti originalnu lokomotivu koja je nekoć služila za te svrhe. 

dunav_krstarenje_srbija2-min

Ti “demonski” tjesnaci su “pripitomljeni” i prilagođeni čovjekovim potrebama puštanjem u pogon Đerdapske brane. U tom trenutku se vodostaj Dunava podiže za čak 35 metara, potapaju se i pojedina naselja, no plovidba postaje sigurna, a vodostaj sporiji, što je omogućilo prolazak brodova do čak 5.000 tona težine. 

Vremena se mijenjaju, nekadašnji riječni heroji su mogli samo pričati o svojim pothvatima, lokomotiva prestaje voziti, no Dunav ipak nije posve pritom. 

dunav_krstarenje_srbija11-min

Mali i Veliki kazan i dalje “ključaju” ispod površine, stvaraju virove i vrtloge koji su i dan danas opasni. U ranim jutarnjim satima uzdižu gustu maglu koja plovi iznad površine Dunava, a rijeka se kao u ogromnom kotlu poigrava i vrti, vrije i pjeni, stvarajući jedinstveni prirodni fenomen koji je vidljiv samo u Kazanu.

Planinarska staza do vrha Veliki Štrbac u Nacionalnom parku Đerdap

Posjetiti ovaj dio Srbije, a ne popeti se na najviši vrh planine Mioč je šteta. Kao što sam rekla, nama je upravo taj uspon bio glavni povodom za posjetiti istočnu Srbiju. 

Početak staze nalazi se oko 20-ak minuta vožnje od mjesta Donji Milanovac. Nakon sela Golubinje uočit ćeš uređeni izvor vode gdje možeš parkirati automobil u slučaju velike gužve. Oko 500-tinjak metara s desne strane je službeni početak staze. Pored njega se nalazi i ploča za izlete brodom na Dunav. Tu se nalazi i kućica Nacionalnog parka Đerdap gdje je potrebno kupiti ulaznicu, a možeš ujedno dobiti i korisne informacije od rangera. Ulaznica iznosi 250 dinara po osobi (oko 15 kuna). 

Je li potrebno najaviti svoj dolazak u Nacionalni park Đerdap?

Prilikom istraživanja ove staze, na službenim stranicama Parka pročitala sam informaciju da je dolazak, odnosno planinarenje, potrebno najaviti jer s tobom treba ići ranger. Ta informacija mi je bila neobična, no svejedno sam poslala mail oko tri tjedna ranije, no nikad nisam dobila odgovor na njega. 

derdap_veliki_strbac_srbija-min

Prilikom kupnje ulaznice upitala sam za tu praksu. Ona se pretežito odnosi za veće skupine kojima dodijele rangera (koji se plaća), no pojedinci bez dodatnih troškova koriste planinarske staze u sklopu Parka. Moj savjet je da za svaki slučaj pošalješ mail, zlu ne trebalo. 

Odmah na početku staze nalazi se velika ploča koja pokazuje stazu. Mi smo u vodiču pronašli kružnu stazu koju smo bili i ucrtali, no službena staza Parka vodi do vrha Veliki Štrbac i natrag istim putem. 

derdap_vidikovac_ploce_srbija2-min

Druga staza postoji, označena je, no kako se ne koristi često zna biti zarasla. Mi smo planirali proći kružnu stazu, no zbog lošijeg i promjenjivog vremena i vidno zarasle staze, vratili smo se istim putem do početne točke. Iskreno, na tom putu se prođu vodeći vidikovci, tako da mislim da nismo ništa propustili.

Prvi dio ove staze je prostrani šumski put na kojem ćeš vidjeti i brojne izletnike. Naime, tim istim putem se ide i do vidikovca Ploče.

Za negdje oko 45 minuta stiže se do drugog raskrižja. Desno vodi staza prema vrhovima Mali i Veliki Štrbac, a lijevo se za 600 metara stiže do vidikovca. Obavezno skreni s puta i uživaj u nezaboravnom pogledu. Ovo je ujedno najprometniji dio staze kojeg posjećuju izletnici i turisti jer je put lagan, a pogled nevjerojatan. 

derdap_vidikovac_ploce_srbija1-min

Vraćamo se istim putem, kod raskrižja srećemo lijevo i uskoro stižemo do službenih prostorija Nacionalnog parka Đerdap. Kako smo mi planinarili tijekom radnog dana, sve je bilo zatvoreno. Tu smo bili prisiljeni napraviti pauzu jer je iznenadno krenulo grmljavinsko nevrijeme. Nakon kratke kiše, vrijeme se smirilo i mi smo nastavili svoj put. 

derdap_veliki_strbac_srbija17-min

Kod službenih prostorija je novo raskrižje. Staza prema vrhu Mali Štrbac ide lijevo, dok se naša nastavlja uz objekte i blago skreće desno kada starta uspon kroz gustu šumu. Moguće je kombinirati uspon na oba vrha (na jednom kasnijem raskrižju smo vidjeli putokaz prema vrhu Mali Štrbac iz drugog smjera, tako da pretpostavljam da se može djelomično kružnu stazu napraviti), no kako mi nismo bili u naponu naše planinarske snage, odlučili smo se samo za jedan vrh. 

Markacije su cijelim putem odlično postavljene, put utaban, na vodećim raskrižjima su postavljene dodatno ploče. Staza nije nimalo tehnički zahtjevna, no imaj na umu da se na njoj prijeđe oko 700 metara nadmorske visine. Naime, ona starta uz sam Dunav, a vrh Veliki Štrbac se nalazi na 768 m, dok Mali Štrbac na 626 m.

derdap_veliki_strbac_srbija15-min

Nakon malo više znoja, reda sparine, reda kiše i grmljavine koja nas je srećom posve zaobišla i radila buku na rumunjskoj strani, izbijamo na sami vrh. Kako staza skoro cijelim putem ide kroz šumu bez pogleda na Dunav, konačni pogled s vrha doslovno šokira svojom ljepotom. 

Nakon što smo se nadivili pogledu, sjeli smo i izvadili svoj ručak, no nažalost je nevrijeme s rumunjske strane tjesnaca počelo pristizati ka nama te smo zbog straha od gromova skupili svoje stvari i pohitali natrag istim putem. 

derdap_veliki_strbac_srbija13-min

Ne znam je li zbog ljeta, radnog dana ili nečeg trećeg, no na cijeloj stazi smo sreli svega 15-ak ljudi, a većina je išla samo do gore spomenutog vidikovca. Prema vrhu Veliki Štrbac sreli smo samo jednog planinara i tri izletnika od kojih se jedna osoba uputila na 15 kilometarski hike u teškim Martama bez ruksaka (popraćeno kolutanjem čiju)…

Na ulasku na stazu, kao što sam spomenula, nalazi se ploča s detaljima o stazi. Međutim na njoj piše da je do vrha Veliki Štrbac potrebno čak četiri sata i da se prođe 7,6 kilometra. Dok je kilometraža još točna (naš sat pokazao da smo prošli 14.54 kilometra), trajanje nije. Sveukupno je potrebno okvirno oko pet sati bez uračunatih pauza. Nama je bilo potrebno 4.40 h, s uračunatim stajanjem zbog grmljavine i kiše. 

derdap_veliki_strbac_srbija9-min

Je li uspon na vrh Veliki Štrbac ispunio naša očekivanja? Pogled s vidikovca Ploče kao i sa samog vrha definitivno ubrajam među ljepše poglede. Uistinu je jedinstven i oduzima dah. Sama staza možda nije najzanimljivija, no zato pogledi na Mali i Veliki kazan sve to nadoknađuju.

Korisne informacije za stazu Veliki Štrbac

  • Početak staze: 500 metara od uređenog izvora na glavnoj cesti uz korito Dunava, 20-ak minuta vožnje od mjesta Donji Milanovac u smjeru Kladova, istočna Srbija
  • Parking: kod izvora ili kod službenog početka staze
  • Naplaćuje li se ulaz?: Da, ulaznica za Nacionalni park Đerdap iznosi 250 dinara po osobi, odnosno 15-ak kuna
  • Dužina i trajanje staze: Opisana staza je duga 14,54 km, a za nju nam je bilo potrebno 4.30 h. Službeno se računa oko pet sati. Staza spada pod K2 (kondicijski umjereno zahtjevna), T1 (tehnički nezahtjevna) i V3 (visinska razlika umjereno zahtjevna). Cijelu rutu možeš pogledati ovdje
  • Za koga je prikladna staza: Opisana staza je prikladna za planinare s kondicijom zbog duže kilometraže iste. Sama staza nije tehnički zahtjevna.
  • Postoji li mjesto za hranu i piće?: Ne (doduše ne znam je li tijekom vikend rade gore spomenuti objekti i nude li piće)
zapadna_srbija

Otkrij još zanimljivih priča iz Srbije:

  1. sirogojno_srbija
  2. stopica_pecina_srbija
  3. sarganska_osmica1

Leave a Comment

Your email address will not be published.