Zamisli da iz vreve moderne civilizacije zakoračiš u jedno posve zaboravljeno vrijeme u kojem je trajanje dana određivalo sunce, spavalo se na slami, a ognjište je bilo središte života? Ako si u potrazi za pravim vremeplovom, uputi se u Sirogojno u Srbiji gdje se nalazi jedinstveni muzej na otvorenom Staro selo gdje te čekaju bakice koje uz ognjište pričaju priče iz davnina. 

Neizostavna destinacija u Zapadnoj Srbiji je muzej Staro selo koje je posve jedinstveno po svom konceptu u cijeloj državi. On predstavlja tipično tradicionalno graditeljstvo, način života i stanovanja na prostoru zlatiborskog kraja. Izgradnja muzeja je započeta 1980. kada su preneseni prvi objekti na lokaciju u blizini crkve posvećene svetim apostolima Petru i Pavlu. Danas se ovaj jedinstveni muzej proteže na pet hektara i obuhvaća čak 47 objekata. 

sirogojno_srbija

Objekti se dijele na one koji su zadržali svoju prvobitnu funkciju i one koji danas služe u, primjerice, izložbene svrhe ili se u njima održavaju razna predavanja i radionice. 

Sirogojno muzej Staro selo pruža nezaboravan i jedinstven doživljaj

Kada smo se nakon obilnog i fantastičnog ručka (ali se dobro jede u ovom dijelu Srbije) uputili u Sirogojno, vrijeme i nije baš obećavalo. 

Muzej na otvorenom je udaljen 26 kilometra od samog turističkog centra Zlatibora, a vožnja do njega pokazuje predivnu prirodu ovog kraja. No, odjednom su se otvorili oblaci, na nas se sručilo sve što se može sručiti, od kiše do tuče. Vrijeme nije obećavalo. 

sirogojno_srbija

No, lokalci se nisu pretjerano uzrujavali. “To je kod nas posve normalno. Brzo se mijenja”, bile su njihove utješne riječi. Gledala sam kroz prozor i nekako u to nisam bila pretjerano uvjerena.

I, uistinu, u trenutku kada smo stigli u Sirogojno, kiša je stala, dramatični oblaci su se povukli i dopustili suncu da proviri. A mi smo zakoračili u neko drugo vrijeme. 

sirogojno_srbija

Muzej na otvorenom je smješten između visokih stabala, na padini s pogledom na zlatiborski kraj. Okružju nas stari objekti koji su imali stambenu i poljoprivrednu svrhu, a svi redom potječu ih druge polovine 19. stoljeća i početka 20. stoljeća. Staro selo ih je ujedinilo, restauriralo i tako spasilo od propadanja. 

Ulazimo u jednu od glavnih kuća u kojoj nas čekaju posebni gosti. U pitanju su bakice koje nas posjedaju oko ognjišta i započinju priču svog kraja, odrastanja, života i svih promjena koje su se dogodile u njihovom kraju.

Sirogojno je poznato i po svojim džemperima

Sirogojno nije poznato samo po ovom jedinstvenom muzeju, njegova svjetska slava se krije upravo u vrijednim i spretnim prstima dama koje su, svojim trudom i radom, pletiva ovog kraja postavile na svjetsku modnu pozornicu. 

Priča započinje davne 1962. godine kada je Zemljoradnička zadruga u Sirogojnu odlučila osnovati pogon ženske domaće radinosti u cilju očuvanja stoljetne tradicije obrade vune koja se u ovom kraju prenosi s koljena na koljeno. Već 1969. godine Inex pokazuje interes za ovo kvalitetno i posebno pletivo te se izdvaja pogon Zlatiborka i nastaje Inex Zlatiborka. 

sirogojno_srbija

Da nije bilo poznate modne dizajnerice Dobrile Vasiljević Smiljanić, ne bi bilo ni ovog muzeja”, s ponosom govori naša domaćica. 

Upravo je ona dala smjer vrijedim damama, a po njenim idejama počinju se raditi prepoznatljiva pletiva s uzorkom zlatiborskih livada i pašnjaka. Početkom 80-ih pletiva stižu u Beograd, Zagreb i Ljubljanu, a prodavala su se čak i u Parizu, Berlinu i New Yorku

sirogojno_srbija

Džempere sa zlatiborskim motivima nosile su Jovanka Broz, kraljica Elizabeta ll., prve dame Nancy Reagan i Barbara Bush i glumica Liv Ullmann. Pletiva su zapela za oko i poznatom dizajneru Pierreu Cardinu koji je svojedobno naručio 18 modela, bio oduševljen kvalitetom i dizajnom, no imao je jedan uvjet suradnje – da se pletiva potpisuju pod njegovim imenom. Dobrila to nije mogla ni željela dopustiti te do suradnje nije nikad došlo. 90-e su učinile svoje te se danas, nažalost, pletiva mogu kupiti tek u jednom butiku u Beogradu te, naravno, u Sirogojnu.

sirogojno_srbija

Muzej na otvorenom Staro selo tako čuva ne samo tradiciju pletiva nego i duh zaboravljenog doba o kojem naše starije dame pričaju s puno sentimenta i emocija. Život je možda u zlatiborskom kraju nekoć bio surov i težak, no iz njihovih priča se čini da je bio jednostavniji, smireniji i ispunjeniji. 

Malo se imalo, i za to malo se trebalo dobrano potruditi. Po tri generacije su živjele u objektima, a brojale su i po 50 članova. Svi su imali svoju ulogu jer je suživot ovisio o svakom pojedinom članu. Svi su se podržavali i poštivali. U protivnom je život bio samo teži. 

sirogojno_srbija1

Na koji način se odvijao njihov svakodnevni život, upravo oživljava ovaj muzej na otvorenom. Tu ćeš zaviriti u autentični stambeni prostor, ali se upoznati i s načinom na koji su se čuvale namirnice, a predstavljene su i tri zanatske radionice. 

Za vrijeme ljetnih mjeseci goste nestrpljivo čekaju ove vrijedne domaćice. U svakoj kući ćeš čuti novu priču iz davnina, mnogo šala, ali i životne mudrosti koje vrijede i dan danas. 

sirogojno_srbija

U muzeju Staro selo zakorači u povijest, otkrij kako je nekoć život bio težak, no kako je bilo i mnogo ljepote u toj jednostavnosti bivanja. Tko zna, možda sa sobom u vrevu gradskog asfalta poneseš i dio poniznosti i smjelosti o kojima zbore ove vrijedne čuvarice zlatiborske prošlosti.

Sve što trebaš znati prije posjeta muzeju na otvorenom Staro Selo Sirogojno

  • Do ovog muzeja na otvorenom možeš doći vlastitim automobilom, a udaljeno je od turističkog centra Zlatibora 26 kilometara. 
  • Muzej je otvoren tijekom cijele godine od 9 do 19 sati, no imaj na umu da od studenog do travnja svoja vrata zatvara u 16 sati. 
  • Cijena za odrasle iznosi 150 dinara (oko 10 kuna), djeca do sedam godina ne plaćaju ulaz, dok cijena obiteljske ulaznice iznosi 400 dinara (oko 25 kuna). 
stopica_pecina
sarganska_osmica

Otkrij još zanimljivih priča iz regije:

  1. kravice_vodopad
  2. skywalk_mostar
  3. derdap_veliki_strbac_srbija14-min
  4. lukomir
  5. vodopad_bukov_slap
  6. mostar_stari_most
  7. vrelo_bune_tekija

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *