Rijeka u veljači ima poseban ritam. Grad tada živi drukčije: opuštenije, glasnije i vedrije. Završni vikend 43. Riječkog karnevala još je jednom potvrdio zašto se ovo razdoblje u Rijeci naziva petim godišnjim dobom. Nakon gotovo mjesec dana ispunjenih maskama, koncertima, druženjima i humanitarnim programima, veliko finale kulminiralo je Međunarodnom karnevalskom povorkom koja je u središte grada dovela više od 11.000 sudionika iz Hrvatske i inozemstva.
Kao netko tko je bio ondje, u gužvi Korza, među šarenilom kostima, zvukom bubnjeva i mirisima karnevalske kuhinje, teško je ostati ravnodušan. Riječki karneval nije samo manifestacija, on je dio identiteta grada, njegovog mentaliteta i načina življenja.
Riječki karneval kroz povijest: od narodnih običaja do europske manifestacije
Korijeni riječkog karnevala sežu duboko u prošlost, u stare narodne običaje Kvarnera i okolice. Maskiranje, zvonjava, povorke i rituali tjeranja zime povezani su s vjerovanjima o obnovi, plodnosti i zaštiti zajednice. Posebno mjesto u toj tradiciji zauzimaju zvončari, čiji su običaji danas zaštićeni i na UNESCO-voj listi nematerijalne kulturne baštine.
Suvremeni Riječki karneval utemeljen je početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, a od tada do danas neprestano raste – po broju sudionika, po kvaliteti programa i po međunarodnoj prepoznatljivosti. Tijekom četiri desetljeća izrastao je u jednu od najznačajnijih karnevalskih manifestacija u ovom dijelu Europe, okupljajući skupine iz brojnih zemalja i privlačeći sve veći broj posjetitelja. Upravo spoj tradicije, suvremenog izraza, satire i kreativnosti čini njegovu posebnost.
Međunarodna karnevalska povorka: više od 11.000 sudionika u srcu Rijeke
Središnji događaj završnice bila je 43. Međunarodna karnevalska povorka, u kojoj je sudjelovalo 100 karnevalskih grupa s više od 11.000 sudionika. Među njima se istaknula najveća pojedinačna skupina, zamaskirana u Pittbulla, karnevalska grupa Kampus s čak 793 sudionika.
U povorci su sudjelovale skupine iz različitih dijelova Hrvatske: Kaštel Kambelovca, Vrbovskog, Pule, Zagreba, Biograda na Moru, ali i gosti iz Italije, Slovenije, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Sjeverne Makedonije. Alegorijska kola, bogato izrađeni kostimi i satirične poruke stvarali su dinamičnu sliku grada koji na jedan dan postaje velika otvorena pozornica.
Gradonačelnica Rijeke Iva Rinčić istaknula je kako je Riječki karneval već 43 godine neizostavan dio identiteta grada, naglašavajući njegovu ulogu u očuvanju tradicije, razvoju turizma i jačanju zajedništva, uz zahvalu svim udrugama, volonterima, gradskim službama, partnerima i građanima koji sudjeluju u organizaciji.
Program koji traje cijeli vikend: glazba, tradicija i humanitarna dimenzija
Završni vikend karnevala ponudio je bogat i raznolik program. U petak su održani Čiket retro party u Buffetu Iskra, koncert grupe Silente u Exportdrvu te tradicionalni Maškarani tanci va Pašcu u Domu Pašac. Subota je bila obilježena humanitarnim aktivnostima. U Bazarigovom prolazu pripremala se karnevalska maneštra, a prikupljeni prilozi bili su namijenjeni Azilu za pse „Društvo za zaštitu životinja Rijeka“. Na Trgu Republike Hrvatske organizirana je maškarana jota, čiji su prihodi donirani Udruzi Jako srce za opremanje prostora medicinskom opremom za prevenciju i praćenje kardiovaskularnih bolesti.
Večernji dio programa obilježio je Humanitarni karnevalski gala party, jedan od prepoznatljivih događaja karnevalskog kalendara. Ove godine prikupljena sredstva namijenjena su Udruzi SOS Rijeka, centru za nenasilje i ljudska prava, koja pruža pomoć žrtvama obiteljskog, partnerskog i seksualnog nasilja.
Karneval kao snažan turistički proizvod Rijeke
Riječki karneval već godinama ima važnu ulogu u turističkoj ponudi grada. Brojni posjetitelji planiraju svoj dolazak unaprijed, rezerviraju smještaj i vikende kako bi doživjeli središnja događanja. Osim povorke, posebnu pažnju privukli su programi Masquerade Open Air na Kontu te večernji party program Taking the Trash Out (KPP) u Exportdrvu, koji je završen koncertom grupe Koktelsi.
Direktor Turističke zajednice grada Rijeke Petar Škarpa naglasio je kako karneval, uz zabavnu dimenziju, nosi i snažnu poruku kroz alegoriju i satiru, ističući kreativnost gotovo 11.000 sudionika. Najavio je i premijerno prikazivanje filma o Riječkom karnevalu u produkciji Turističke zajednice, koji će biti emitiran 16. veljače na HTV-u 3.
Grand Hotel Bonavia: simbol Korza u novoj fazi razvoja
Ovogodišnji karneval obilježen je i najavom značajne promjene na riječkoj hotelskoj sceni. Grand Hotel Bonavia, u kojem sam bila smještena, povijesni je simbol Korza i jedan od najprepoznatljivijih hotela u gradu, ulazi u novu razvojnu fazu i postaje AC by Marriott.
Hotel, osnovan 1876. godine, uskoro će dobiti 120 modernih soba, minimalistički dizajn i premium usluge za poslovne i leisure goste. Otvorenje je planirano za jesen 2026., pod vodstvom arhitekta Marina Hajdukovića i dizajnerice Saar Zafrir. U sklopu hotela djeluje i à la carte restoran Kamov, posvećen Janku Poliću Kamovu, u kojem chef Ante Štorić reinterpretira kvarnersku kuhinju kroz lokalne i sezonske namirnice. Upravo je gastronomija jedan od važnih aduta Rijeke u godini kada nosi titulu Europske regije gastronomije 2026.
Riječki karneval kao ogledalo grada
Riječki karneval uspijeva zadržati ravnotežu između tradicije i suvremenosti, zabave i društvene odgovornosti, lokalnog identiteta i međunarodne otvorenosti. Upravo u toj kombinaciji leži njegova dugovječnost i snaga. Boravak u Rijeci tijekom karnevalskog vikenda nije samo praćenje programa, nego doživljaj grada u njegovom najživljem i najiskrenijem izdanju. Grad tada pokazuje koliko zna slaviti, ali i koliko ozbiljno shvaća zajedništvo, solidarnost i kulturu.
FOTO: Nikola Zoko
