Premužićeva staza na Velebitu ubraja se u najljepše planinarske staze u Hrvatskoj. Ona se smatra pravim remek-djelom graditeljstva, jedinstvena planinarska atrakcija u europskim razmjerima koja se proteže vršnim dijelom sjevernog i srednjeg Velebita. Premužićeva staza, posebno njena prva dionica od Zavižana do Alana, ubraja se među najpopularnije planinarske izlete u Hrvatskoj. 

Gradnja ove nevjerojatne planinarske staze bila je pravi pothvat koji oduševljava i dan danas. Kako bi se bolje upoznao s Premužićevom stazom, ali i naučio brojne činjenice o Velebitu, donosim popis raznih zanimljivosti, a neke od njih će te i iznenaditi. 

Premužićeva staza je možda dobila naziv po Anti Premužiću, no idejni začetnik je dr. Ivan Krajač (1877.-1945.), alpinist, političar, pravnik i istinski zaljubljenik u Velebit. 

premuziveca_staza

Dr. Ivan Krajač je bio ministar trgovine i industrije za vrijeme Kraljevine Jugoslavije te je uspio osigurati sredstva za realizaciju Premužićeve staze. 

Stazu je projektirao i gradio inženjer šumarstva Ante Premužić, strastveni planinar i zaljubljenik u ljepote Velebita. Inače je Premužić podrijetlom ravničar, odnosno Slavonac iz Kobaša (1889.-1979.).

Krajač i Premužić su zajedno istraživali Rožanske kukove te se spuštali čak u njihovo podzemlje u jamu Vranjaču. 

premuziveca_staza

Poznati planinarski dom na Zavižanu, od kuda najčešće kreće pohod Premužićevom stazom, izgrađen je na temelju planinarske kuće koju je zamislio i čiju gradnju financirao upravo Krajač. Zvala se Krajačeva kuća. 

Krajač je tragično stradao u svibnju 1945. godine na nekom križarskom putu te se do dan danas ne zna gdje je njegov grob. 

Izgradnja Premužićeve staze trajala je od 1930.-1933. godine. 

1932. ponestalo je novca za posljednju kratku dionicu te je ona donacijama završena iduće godine. 

premuziveca_staza

Hajdučki i Rožanski kukovi upisani su na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. 

Strogi rezervat Hajdučkih i Rožanskih kukova je zbog velikog broja dubokih jama uvršteno u najzanimljivije speleološke lokalitete svijeta. Tu je otkrivena i velebitska pijavica, endemska vrsta sjevernog Velebita.

Kako su Rožanski kukovi proglašeni strogim rezervatom, danas bi izgradnja Premužićeve staze bila nemoguća jer je zakonom zabranjena takva vrsta djelatnosti.

Premužićeva staza je 2009. uvrštena u Registar kulturnih dobara.

Premužićeva staza prolazi kroz najdivljiji i najnedostupniji velebitski krš, a trasirana je tako da nema velikih uspona. 

Premužićeva staza je u potpunosti izgrađena prirodnim materijalom. Za njenu izgradnju primijenjena je tehnika suhozida.

U gradnji Premužićeve staze sudjelovali su brojni radnici i majstori iz Podgorja vični umijeću obrade kamena. U doba krize, 30-ih godina prošlost stoljeća, upravo je gradnja ove staze predstavljala važan izvor prihoda brojnim podgorskim obiteljima. 

Staza je namjerno široka samo 1,20 metara kako bi od samog početka bila nepristupačna vozilima. 

16 kilometara Premužićeve staze, upravo ona najpopularnija dionica, nalazi se unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit. 

premuziveca_staza

Najviša točka Premužićeve staze je 1.620 m te se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, a najniža od 920 m na njenom kraju, na Baškim Oštarijama u sklopu Parka prirode Velebit. 

Prosječni nagib je 10%, a najveć iznosi 20%. Kako je Premužićeva zapravo ravna staza bez velikih uspona prikladna je i za planinare početnike.

Područje sjevernog Velebita ubraja se u jedno od najhladnijih i najvlažnijih područja u Hrvatskoj. Zavižan je najsnježnija, najmaglovitija i najvjetrovitija meteorološka postaja s najnižom prosječnom temperaturom u Hrvatskoj. Prosječna snježna zima traje dulje od sedam mjeseci. Ovaj dio je poznat i po jakim naletima bure, a najjači udar je izmjeren na Zavižanu i to čak 185 km/h. Tijekom toplog dijela godine česte su grmljavine, a jedan od najviših vrhova na sjevernom Velebitu zbog čestih udara gromova dobio je ime Gromovača. Ovo je veoma važno imati na umu prilikom organizacije izleta. Provjeri prognozu i pripremi se na sve vremenske uvjete. 

premuziveca_staza

Premužićeva staza službeno je duga 57 kilometara. Naši pametni satovi su doduše izmjerili 50-ak kilometara. No, ako ideš prema planinarskoj kući Alana silaziš sa službene Premužićeve staze, stoga se tu sigurno izgubio pokoji kilometar.

Travnjaci koje možeš vidjeti hodajući Premužićevom stazom su isključivo djelo ljudskih ruku te se ubrajaju u važan dio kulturne baštine. Tadašnji stanovnici Velebita su krčili šume, a danas se upravo travnjaci ubrajaju u najugroženiji tip staništa. 

premuziveca_staza

Najpoznatiji stanovnik kamenjara je poskok koja se ubraja u najotrovniju europsku zmiju. 

Hodajući Premužićevom stazom uočit ćeš nekadašnje pastirske stanove, a dio njih je obnovljen te u njima možeš prenoćiti. 

U srednjem vijeku se za Velebit u Hrvatskoj upotrebljavao izraz velebić

Rossijeva koliba je izgrađena 1929., a dobila je ime po Ljudevitu Rossiju (1850.-1932.) koji je istraživao velebitsku floru. 

premuziveca_staza
Pogled na Rossijevu kolibu

Planinarska kuća na Alanu je preuređena bivša lugarnica. 

U blizini Alana nalazi se Mirovo, nekad ljetno planinsko naselje, a danas tu možeš vidjeti tek travnjak, ostatke suhozida i starih ljetnih stanova. Nekoć je Mirovo bilo jedno od najvećih naselja na Velebitu. 

U knjizi Željka Poljaka „50 najljepših planinarskih izleta u Hrvatskoj“ jedino je Premužićeva staza dobila najvišu ocjenu.

Brojni su razlozi zbog kojih bi barem jednom trebao doživjeti ljepote Premužićeve staze. Jednom kada je posjetiš, uvijek ćeš joj se vraćati.

Izvori: Hrvatski planinar, brošura Nacionalnog parka Sjeverni Velebit

premuziceva_staza
premuziceva_zavizan_alan
premuziceva_alan_skorpovac