Ponekad stvarno ne trebaš otići daleko da bi imao osjećaj da si negdje potpuno drugdje. Dovoljno je nekoliko sati vožnje od Zagreba da se krajolik potpuno promijeni i da se pred tobom otvori onaj dio Austrije zbog kojeg vrlo brzo zaboraviš koliko si puta usput posegnuo za mobitelom. Južna Štajerska već godinama slovi kao jedna od najpoznatijih vinskih regija u Europi, ali tek kada se nađeš među njezinim brežuljcima postane jasno zašto ljudi ovdje ne dolaze samo zbog vina.
Valoviti vinogradi, tradicionalne štajerske kuće, uredno složeni redovi loze i pejzaži koji djeluju gotovo neprirodno skladno lako privuku pažnju, ali ono što ostaje puno duže od pogleda zapravo su ljudi i filozofija mjesta. Jedno od takvih mjesta je imanje Kögl. Smješteno u srcu Južne Štajerske, ovo imanje spaja vinarstvo, smještaj i način života koji se ne pokušava prilagoditi trendovima nego prirodi. Ovdje se ne dolazi samo na degustaciju vina niti na još jedan eno-gastro izlet koji završi s nekoliko fotografija i kupljenom bocom za doma. Dolazi se zbog iskustva, zbog razgovora, zbog toga da vidiš kako izgleda kada netko vrlo ozbiljno shvaća odnos između zemlje, vinograda i onoga što na kraju završi u čaši. Iza cijele priče stoji Tamara Kögl, vinarka čiji pristup posljednjih godina privlači ljubitelje vina iz cijelog svijeta.
Tko je Tamara Kögl i zašto njezin pristup proizvodnji vina izgleda drugačije?
Već nakon prvog razgovora postaje jasno da Tamara Kögl ne pripada onoj skupini vinara koji će ti sat vremena pričati o tržištu, nagradama i prodajnim brojkama. Naravno da poznaje tehnologiju i procese, ali način na koji govori o vinu dosta brzo odvede razgovor u drugom smjeru. Prema prirodi, mikroorganizmima, ciklusima i ideji da vino nije proizvod koji nastaje u podrumu nego puno ranije.
Njezina filozofija temelji se na uvjerenju da vino nije samo poljoprivredni proizvod nego izraz mjesta, vremena i osobe koja ga stvara. Tijekom obilaska podruma nekoliko puta se vraćala na istu misao: vino nikada ne nastaje samo od sebe. I zvuči logično, ali dok slušaš koliko odluka stoji iza jedne berbe, shvatiš da većina nas vino i dalje promatra dosta pojednostavljeno. Od trenutka kada loza počne rasti, preko odluka u vinogradu, načina fermentacije pa sve do odležavanja, svaki korak ostavlja trag na konačnom rezultatu.
Tamara proizvodnju vina opisuje gotovo kao kreativni proces. Kao što slikar bira boje ili glazbenik slaže kompoziciju, tako i vinar radi s prirodom kao osnovnim medijem, samo uz puno manje kontrole nego što bismo možda očekivali.
Biodinamička vinarija u Južnoj Štajerskoj: kako je Tamara odlučila raditi ono što su joj govorili da neće uspjeti
Jedna od najzanimljivijih stvari na imanju Kögl je biodinamički pristup uzgoju. Tamara se ekološkom proizvodnjom bavi od 2013. godine, a biodinamičke metode počela je primjenjivati 2018. godine. To samo po sebi možda ne zvuči revolucionarno dok ne čuješ kontekst. Tijekom studija govorili su joj da je biodinamički uzgoj u Južnoj Štajerskoj gotovo nemoguća misija. Razlog je vrlo konkretan: klima. Na ovom području godišnje padne između 800 i čak 1800 milimetara kiše, što stvara idealne uvjete za razvoj gljivičnih bolesti vinove loze. Za velik broj proizvođača to znači dodatne izazove i često odustajanje od metoda koje traže veću osjetljivost prema prirodnim procesima.
Tamara je odlučila pokušati unatoč tome. Ono što je posebno zanimljivo jest da tijekom obilaska ni u jednom trenutku biodinamiku ne predstavlja kao ideološku poziciju ni kao marketinšku prednost. Kod nje to djeluje puno jednostavnije. Kao način promatranja vinograda i razumijevanja da priroda nije nešto što treba nadmudriti nego sustav s kojim treba surađivati.
Kako mikroorganizmi i bioraznolikost oblikuju vina na imanju Kögl
Jedan od dijelova obilaska koji mi je ostao najviše u glavi nije bio vezan uz degustaciju nego uz razgovor o nečemu što većina nas nikada ne povezuje s vinom, mikroorganizmima. Dok većina ljudi tijekom kušanja traži note citrusa, cvijeća ili mineralnosti, Tamara je fokus stalno vraćala na ono što ne možemo vidjeti. Na imanju Kögl ne koriste industrijske kvasce. Sva vina fermentiraju uz pomoć prirodnih kvasaca koji dolaze iz samog vinograda. Da bi to bilo moguće, potrebno je održavati zdrav ekosustav. Zato se među lozama redovito sade različite vrste cvijeća i bilja koje privlače insekte i druge korisne organizme.
Posebno zanimljiv detalj dolazi iz istraživanja Sveučilišta u Grazu koje je pokazalo da divlji kvasci tijekom zime preživljavaju upravo u probavnom sustavu insekata. Drugim riječima, bez bioraznolikosti nema ni spontanih fermentacija koje vinu daju autentičan karakter. To je jedna od onih informacija zbog kojih odjednom potpuno drugačije pogledaš vinograd koji ti je pet minuta ranije izgledao samo kao lijepo uređena parcela.
Obilazak podruma i degustacija vina: gdje se vidi koliko detalji mijenjaju konačni rezultat
Podrum na imanju Kögl nije mjesto koje pokušava impresionirati veličinom ili spektakularnim efektima. U njemu vlada ona vrsta tihe preciznosti koja dosta govori o načinu rada. Između drvenih bačava i inox spremnika odvija se proces koji traži strpljenje, iskustvo i puno odluka koje posjetitelji na kraju nikada ne vide. Tamara svoja vina ostavlja dugo na punom talogu kako bi razvila dodatnu teksturu i kompleksnost.
Vina prolaze malolaktičnu fermentaciju tijekom same alkoholne fermentacije, što rezultira zaokruženošću i elegancijom bez izraženih teških mliječnih aroma koje se mogu pojaviti kod nekih drugih stilova vina. Tijekom degustacije lako je primijetiti koliko pažnje posvećuje svakom detalju i koliko se ovdje vino ne promatra kao serijski proizvod nego kao rezultat vrlo osobnog pristupa.
Smještaj na vinskom imanju Kögl: 300 godina povijesti i jedan od najljepših pogleda u Južnoj Štajerskoj
Osim vina, velik dio dojma ostavlja i samo imanje. Dio kuće u kojoj danas borave gosti star je čak 300 godina. Umjesto rušenja i gradnje nečeg novog, obitelj Kögl odlučila je obnoviti postojeće objekte i sačuvati njihov karakter. Čak ni žuta boja fasade nije slučajna. Budući da se imanje nalazi unutar zaštićenog prirodnog područja, postoje stroga pravila očuvanja tradicionalne arhitekture. Ravni krovovi i moderne fasade ovdje nisu dopušteni kako bi krajolik zadržao svoj izvorni izgled.
I upravo zbog toga cijelo mjesto djeluje prirodno i skladno. Smještajne jedinice uređene su jednostavno, elegantno i bez potrebe da se luksuz dokazuje detaljima koji odvlače pažnju. Naglasak je na prostoru, miru i odnosu prema okolini. Jutra ovdje počinju pogledom na vinograde pod laganom maglom, a večeri završavaju čašom vina na terasi i zalaskom sunca koji izgleda kao da ga je netko namjerno pojačao za dvije nijanse. To je i jedan od razloga zašto vrlo brzo postane jasno da jedan dan ovdje nije dovoljan.
Vina imanja Kögl danas putuju svijetom, ali ostaju vjerna mjestu na kojem nastaju
Iako je riječ o relativno maloj vinariji, vina s imanja Kögl danas se izvoze na brojna međunarodna tržišta. Oko četvrtine proizvodnje odlazi u Švedsku, Nizozemsku, Japan, Sjedinjene Američke Države i Hrvatsku. Ovisno o berbi, godišnje se proizvede između 40.000 i 60.000 boca. Unatoč tome, filozofija ostaje ista. Kako kaže Tamara, najvažnije nije je li vino organsko, biodinamičko ili konvencionalno. Najvažnije je da ljudi u njemu uživaju.
U vrijeme kada sve više tražimo autentična iskustva i mjesta koja imaju karakter, imanje Kögl nudi upravo to. Ovdje upoznaješ osobu koja proizvodi vino koje piješ, prolaziš kroz vinograde u kojima ono nastaje i dobivaš puno konkretniju sliku koliko priroda zapravo sudjeluje u svakoj čaši. Kögl nije samo vinarija. To je mjesto koje pokazuje da održivost ne mora biti glasna da bi bila ozbiljna i da neka iskustva ne ostaju u sjećanju zato što su spektakularna, nego zato što su iskrena.
Foto: Nikola Zoko
