Postoje one destinacije na kojima ćeš se uvijek osjećati kao turist, bez obzira na to koliko si “uronio” u lokalnu kulturu. Nekako se čini da si ipak samo gost koji je tu u proputovanju. No, postoje i one destinacije na kojima se osjećaš kao doma, bez obzira na to što si tamo prvi put i možda nisi toliko upoznat s poviješću zemlje. Takva destinacija je Škotska! Od glavnog grada Edinburgha pa preko Highlandsa – kamo god smo se u Škotskoj uputili, svugdje smo se osjećali kao da smo kod kuće. Kada se spomene Škotska, najčešće pričamo o zelenim livadama, (dobro ugojenim) ovčicama, kiltovima i viskiju. Rijetko se toliko priča o škotskoj gostoljubljivosti – ali nakon što u Škotskoj provedeš deset dana, prvo što ćeš se sjetiti će biti upravo Škoti.
Jedan od vodećih razloga zbog kojeg smo se odlučili na putovanje u Škotsku je bila priroda – htjeli smo uživo vidjeti područje Highlandsa. Dovoljno je samo par fotografija kako bi svakom ljubitelju prirode srce zatitralo na tu ljepotu. Kako Škotska izgleda uživo? Još ljepše! Ni jedna fotografija zapravo ne može dočarati (ne)realnu ljepotu zelene bajke zvane Škotska.

No, nije samo priroda bajkovita. Škotska je prigrlila svoju magiju i učinila ju glavnom turističkom atrakcijom. Tako u Edinburghu možeš ići na izradu magičnih napitaka, hodati putevima Harryja Pottera, upoznati vještice, istražiti podzemlje i slušati priče o duhovima. Možeš pokušati uhvatiti najpoznatije podvodno čudovište na svijetu – Nessie, čiji mit i danas živi na području Loch Nessa. Vile i divovi također vladaju Škotskom, a drevni krugovi od kamenja još nisu otkrili svoju tajnu. Da, Škotska je prava bajka!

No, glavni akteri škotske bajke zapravo nisu (izmišljeni) duhovi, vile i divovi nego stvarni ljudi. Iskreno, ne pamtim kada sam zadnji put putovala kroz jednu zemlju, a da apsolutno nigdje, pa čak ni u zračnoj luci usred gužve na kontroli prtljage, nisam osjetila nervozu. Čini se kao da nitko u Škotskoj nije živčan. Čak i kada te u gužvi na glavnoj ulici u Edinburghu netko u prolazu okrzne, zastane i ispriča se. Čak i u malom oronulom pubu u Invernessu, lokalni pijanci su srdačni i otvoreni, a konobarice nasmijane.
Nekako je uvriježeno mišljenje da su Škoti prije svega grubi, hrabri, hladni i, pristojno rečeno, skloni alkoholu. Jesmo li stekli taj dojam zbog popularnih filmova i serija ili je za sve kriva njihova klima, teško je procijeniti. No, nakon 10 dana Škotske, mogu reći da su me Škoti očarali. I to bez pomoći magičnih napitaka ili nekih drugih vradžbina.

Škoti su prije svega izuzetno srdačni, otvoreni, topli, znatiželjni, u svojoj suštini izuzetno jednostavni i prije svega dobri. Na ovom putu smo susreli razne ljude, od umjetnika u coffee shopu u Edinburghu, lokalnih pijanaca u Invernessu (da, vole alkohol), do mehaničara (na putu su nam pukle dvije gume, no to je za neku drugu priču..) na Isle of Skye – svi su redom bili toliko gostoljubljivi, ali ne na onaj umjetni i napadni način. U Škotskoj se naprosto osjećaš dobrodošao kamo god se uputiš.
Škoti su izuzetni storytelleri – moram priznati da ne pamtim kad su vođene ture bile toliko zabavne. Gdje god smo došli, od Edinburgha, Loch Nessa, destilerija preko dvoraca – svi su bili redom zanimljivi, ali u isto vrijeme i toliko šaljivi. Njihov sarkazam i izuzetno istančan osjećaj za humor su maestralni.

Ako me pitate zašto da odaberete Škotsku za svoju iduću avanturu, neću vam lagati i reći da idete zbog livada, planina, viskija i da otkrijete tajnu što se nosi ispod kilta (moram razočarati, odgovor nismo dobili, samo savjet da posjetimo škotsku svadbu na vjetrovit dan…). Sve to te čeka, bez brige i puno ljepše nego što tvoja mašta može zamisliti.
No, vodeći razlog zbog kojeg trebaš posjetiti Škotsku su ljudi – prepusti se njihovoj lakoći postojanja, odbaci nervozu i budi otvorena srca. Primijetit ćeš kako se osmijeh teško skida s tvog lica…

















