Beč sam posjetila u više navrata – iskreno, prestala sam i brojati. Povodi su bili razni – od adventa preko koncerata do raznih nastupa. I koliko god puta bila u Beču, uvijek pronađem nešto novo, no volim se vratiti i nekim dobrim, starim klasicima. Na prvu ti se Beč možda čini uštogljen i monoton zbog svog uglancanog i profinjenog izgleda, no dovoljno je pogledati malo dalje od klasičnih turističkih atrakcija da otkriješ i onu modernu, užurbanu i dinamičnu stranu austrijske prijestolnice.
Rijetki su gradovi u kojima ujutro možeš hodati kroz raskošne palače koje pričaju bogatu i burnu povijest Austrije, popodne otići u shopping u centru grada gdje ćeš pronaći sve što ti srce poželi, a navečer guštati u gastro delicijama – kako austrijske autohtone kuhinje, tako i kuhinja iz svih krajeva svijeta. U Beču istovremeno možeš sjediti u staroj kavani, piti kavu i listati novine koje se još uvijek drže na drvenim nosačima ili pak uz čašu dobrog piva uživati u nastupu nekog alternativnog benda. Jednu večer možeš u glamuroznom izdanju otići u Bečku operu, a drugu, u ležernom outfitu, jesti ćevape i Karađorđevu šniclu.
Ovaj vodič koncipiran je tako da te vodi kroz vodeće kulturno-povijesne atrakcije koje možeš međusobno kombinirati – ili, ako dolaziš samo na primjerice koncert, posjetiti tek jednu. Na taj način svaki put imaš nešto atraktivno na “must see” popisu.
Popis je podijeljen po skupinama atrakcija. Tako ćeš pronaći dio s najljepšim palačama, ulicama kojima se moraš prošetati ili mjestima gdje se vrijedi zaustaviti na kavi i torti.
Carske palače – Beč u svom najsjajnijem izdanju
Ako postoji nešto što Beč ne skriva, to je njegova carska prošlost – raskoš, moć i estetika koja i danas oblikuje lice grada. Od Hofburga u samom centru, preko ljetne rezidencije Schönbrunn, pa sve do Belvederea s pogledom koji nosi ime, carske palače su srce bečkog identiteta.
No ovdje nije riječ samo o zlatnim stropovima i kristalnim lusterima. U svakom hodniku, salonu i vrtu osjetiš slojeve povijesti – od političkih odluka do privatnih drama, od velikih ljubavi do povijesnih trenutaka koji su oblikovali Europu. Bilo da istražuješ apartmane Franje Josipa, promatraš Klimtov “Poljubac” u Belvedereu ili se gubiš među labirintima Schönbrunna, svaka palača priča svoju priču – i svaka ti daje drugačiji pogled na grad koji je nekoć bio centar jednog od najmoćnijih carstava.
Kompleks Hofburg
U samom središtu Beča nalazi se Hofburg, koji nije samo palača – on je grad unutar grada, monumentalni kompleks koji stoljećima utjelovljuje moć, glamur i političku važnost Habsburške Monarhije. Od carske rezidencije i političkog središta do muzejske riznice prošlosti, Hofburg je danas jedno od najvažnijih kulturno-povijesnih mjesta u Austriji.
Njegovi temelji sežu u 13. stoljeće, a kroz stoljeća se širio i dograđivao u impozantan kompleks sa stotinama soba, dvorana, dvorišta i krila. Bio je dom moćnih vladara poput Marije Terezije i cara Franje Josipa, a danas je službena rezidencija austrijskog predsjednika. Unutar Hofburga nalazi se nekoliko ključnih atrakcija:
Sisi muzej i Carski apartmani – iza kulisa života carice Elizabete
Ulaskom u Sisi muzej, koji se nalazi u sklopu Hofburga, ulaziš u jedan od najintimnijih i najzanimljivijih dijelova carske palače. Ulaznica za ovaj muzej omogućuje ti i obilazak autentičnih carskih apartmana – prostora u kojima su živjeli car Franjo Josip i njegova supruga Elizabeta, svijetu poznatija kao Sisi.
Muzej je posvećen složenoj i često kontradiktornoj ličnosti carice Elizabete – od njezina mladenačkog dolaska na dvor, preko života pod pritiskom protokola i dvorske hladnoće, do njezine tragične smrti. Među više od 300 izložaka nalaze se njezini osobni predmeti, rukopisi, kozmetika, tajna vježbališta i originalni odjevni komadi koji otkrivaju njezinu opsesiju ljepotom i slobodom.
Nakon toga, koraci te vode kroz carske apartmane, u kojima je sve ostalo onako kako je bilo – radni stol cara Franje Josipa, njegova jednostavna spavaća soba i raskošni saloni. Svaki detalj – od svilenih tapeta do pažljivo uređenih prostorija – nosi priču o svakodnevici jedne od najpoznatijih kraljevskih obitelji Europe.
Carska riznica (Schatzkammer)
Ako želiš vidjeti što znači “bogatstvo” u imperijalnom smislu riječi, carska riznica je nezaobilazna. Ovdje se čuvaju dragocjenosti Svetog Rimskog Carstva, uključujući krunu, plašt i carski mač, ali i brojni relikvijari, krstionice, dragulji i ukrasi vrijedni čitavih kraljevstava.
Španjolska škola jahanja (Spanische Hofreitschule)
Još od 16. stoljeća ovdje se treniraju lipicaneri – elegantni bijeli konji koji pod vodstvom jahača u uniformama izvode koreografije nalik baletu. Trening se može promatrati ujutro, a predstave vikendom su pravi spektakl bečke tradicije i elegancije.
Nacionalna knjižnica (Österreichische Nationalbibliothek)
Iako se često previdi, dvorana Prunksaal jedna je od najljepših baroknih knjižnica na svijetu – s freskama, globusima i više od 200.000 starih knjiga. Ovo je mjesto gdje povijest, znanje i estetika čine savršenu harmoniju.
Belvedere – umjetnost, povijest i najljepši pogled na Beč
Ako tražiš mjesto gdje se susreću barokna raskoš, povijest i umjetnost na najvišoj razini, onda je Belvedere nezaobilazna stanica na tvojoj bečkoj ruti. Ova veličanstvena palača zapravo se sastoji od Gornjeg i Donjeg Belvederea, povezanih savršeno uređenim vrtovima, a sve skupa izvorno je bila ljetna rezidencija princa Eugena Savojskog, jednog od najuspješnijih vojskovođa Habsburške Monarhije.
Gornji Belvedere danas je dom jedne od najvažnijih zbirki austrijske umjetnosti – uključujući i najpoznatije djelo Gustava Klimta, legendarnu “Poljubac”, koje se ovdje nalazi u stalnom postavu. Osim Klimta, tu su i djela Schielea, Kokoschke, Moneta, Van Gogha i mnogih drugih. I da – prostorije palače su same po sebi spektakularne koliko i umjetnine na zidovima.
Donji Belvedere nudi privremene izložbe i uvid u život princa Eugena, dok su vrtovi između njih idealni za šetnju, fotkanje i predah od gradskog tempa – pogotovo u proljeće i ljeto, kad sve cvjeta.
Belvedere u prijevodu znači “lijep pogled”, i to nije slučajno. S terasa palače zaista se pruža jedan od najljepših pogleda na Beč – pa makar došao samo zbog toga, nećeš pogriješiti.
Schönbrunn – ljetna rezidencija i zelena oaza Beča
Ako postoji mjesto koje ti može pokazati kako su živjeli Habsburgovci u punom sjaju, onda je to Schönbrunn. Ova barokna palača, s više od 1400 prostorija i vrtovima koji se protežu do horizonta, bila je carska ljetna rezidencija, ali i poprište svakodnevice carice Marije Terezije, Franje Josipa i legendarne Sisi.
Šetnja unutrašnjošću vodi te kroz raskošne salone, dvorane za prijeme, privatne apartmane i sobe koje pričaju priče o moći, navikama i obiteljskim ritualima dinastije koja je oblikovala povijest Europe. Uz klasične ture, možeš birati i Sisi ticket koji uključuje i druge lokacije vezane uz caricu Elizabetu, ili Grand Tour za potpuni doživljaj.
Ali Schönbrunn nije samo palača – tu su i vrtovi u francuskom stilu, labirint, paviljon Gloriette s kojeg puca pogled na cijeli kompleks, kao i jedan od najstarijih zooloških vrtova na svijetu – Tiergarten Schönbrunn.
Dođi ranije ujutro ako želiš izbjeći gužve i uživati u tišini vrtova. I svakako ostavi vremena za šetnju – Schönbrunn nije mjesto kroz koje se prolazi brzo. To je kutak Beča gdje vrijeme usporava, a povijest diše na svakom koraku.
Crkve – čuvarice bečke povijesti
U Beču, crkve nisu samo mjesta molitve – one su čuvarice povijesti, umjetnosti i identiteta grada. Od monumentalne katedrale sv. Stjepana koja te dočeka čim zakoračiš u centar, preko barokne elegancije Karlskirche, pa sve do skromne Kapucinske crkve s carskom grobnicom u podrumu – svaka od njih ima svoj ritam, ton i atmosferu.
Ovdje se religija i arhitektura isprepliću s pričama o carevima, glazbenicima, svecima i svakodnevnim ljudima. Neke će te zadiviti veličinom, druge ti pružiti trenutak tišine i introspekcije usred gradskog ritma. U mnogima ćeš čuti zvuk orgulja ili koncert koji ti iznenadi dan, a nerijetko i pogled koji te ostavi bez riječi.
Bilo da ih promatraš izvana ili ulaziš unutra, bečke crkve su prostori u kojima grad pokazuje svoju duhovnu, povučenu i često vrlo intimnu stranu. Vrijedi ih posjetiti – ne samo zbog vjere, već zbog priče koju nose u svakom kamenu, freski i svijeći.
Stephansdom – gotičko srce Beča
Kada zakoračiš u središte Beča, gotovo da ne možeš ne pogledati prema nebu – tamo te dočeka veličanstveni Stephansdom, gotička katedrala čiji toranj para oblake i stoljećima bdije nad gradom. Ovo nije samo najvažnija crkva u Austriji, već i simbol Beča, mjesto koje su domaći s ponosom zvali Steffl.
Gradnja je započela još u 12. stoljeću, no izgled koji danas prepoznajemo oblikovao se kroz stoljeća – uz brojne preinake, požare i ratne štete. Posebno se ističe južni toranj visok 136 metara – nekoć najviša građevina u Europi – s kojeg se pruža panoramski pogled koji oduzima dah. A da bi stigao do njega, čeka te 343 stepenice.
Stephansdom je mjesto gdje je Mozart rekao sudbonosno “da”, ali i gdje je njegov lijes bio izložen prije pogreba. Ispod same katedrale nalaze se katakombe koje kriju kosti više od 11 tisuća ljudi – uključujući i unutarnje organe Habsburgovaca koji su ovdje simbolično ostavljeni kao znak odanosti Beču.
Poseban pečat daje šarena glazirana krovna konstrukcija od čak 230.000 pločica, na kojoj se ponosno ističu grbovi Beča i nekadašnje Austro-Ugarske Monarhije. Taj krov nije samo estetski detalj – njegova restauracija i održavanje prava su znanost i tradicija u jednom.
Ulaz u samu katedralu je slobodan, no za katakombe, toranj i pogled s visine trebat ćeš kupiti ulaznicu.
Kapuzinerkirche i carska grobnica – posljednje počivalište Habsburgovaca
Ako te zanima gdje su završili neki od najpoznatijih članova Habsburške dinastije, onda svakako svrati do Kapuzinerkirche i Kapuzinergruft – carskog grobnog mjesta koje se nalazi odmah pored trga Neuer Markt, u samom centru Beča.
Crkva sv. Marije od Anđela, poznatija kao Kapucinska crkva, izgrađena je u 17. stoljeću, a njezina podzemna grobnica stoljećima je služila kao posljednje počivalište habsburških vladara. Danas ovdje počiva više od 140 članova dinastije, među kojima su i najpoznatiji – car Franjo Josip, njegova supruga Elizabeta (Sisi) i sin princ Rudolf, kao i carica Marija Terezija sa suprugom Franjom Lotarinškim.
Sarkofazi su različitih stilova i veličina – od jednostavnih do raskošnih baroknih. Svaki od njih nosi dio povijesti, a informacije o pokopanima možeš pratiti uz objašnjenja na licu mjesta. Posebno je zanimljivo vidjeti kako se kroz stoljeća mijenjao način na koji su vladari birali biti predstavljeni čak i nakon smrti.
Ulaz u crkvu je slobodan, ali za obilazak grobnice trebaš kupiti ulaznicu. Cijeli posjet traje otprilike 30–45 minuta, a svakako je dobra prilika da vidiš jednu manje turističku, ali vrlo važnu stranu Beča.
Karlskirche – barokna ljepotica s kupolom za pogledati izbliza
Kad zakoračiš na Karlsplatz, prvo što će ti privući pogled je monumentalna silueta Karlskirche – crkve koja izgleda kao da pripada i Rimu i Beču istovremeno. Riječ je o jednom od najljepših primjera barokne arhitekture u gradu, a i šire.
Crkvu je naručio car Karlo VI. kao zavjet nakon što je Beč 1713. pogodila velika epidemija kuge. Posvetili su je sv. Karlu Boromejskom, zaštitniku oboljelih i siromašnih. Arhitekt Johann Bernhard Fischer von Erlach i njegov sin osmislili su crkvu koja kombinira rimske elemente (poput stupova inspiriranih Trajanovim), kupolu u stilu istočne Europe i austrijski barok – rezultat je jednako grandiozan koliko i originalan.
Unutrašnjost crkve jednako je impresivna – freske na stropu, mramorni detalji, zlatni ukrasi. A ono što je posebno zanimljivo: možeš se dizalom popeti visoko pod samu kupolu, gotovo do freski, i promatrati ih izbliza – pogled koji rijetko gdje možeš doživjeti.
Ispred crkve nalazi se miran trg s vodenom površinom u kojoj se zrcali njezina fasada – idealno mjesto za predah, fotku ili jednostavno uživanje u tišini usred grada.
Poznati trgovi i ulice
Beč živi na svojim trgovima i ulicama, u šetnji, razgovoru, kavi na terasi ili jednostavno u pogledu koji ti otkrije još jedan detalj fasade koji prije nisi primijetio. Ovdje je svakodnevica elegantna, a povijest se skriva u kaldrmi, natpisima i izlozima.
Bilo da se zatekneš na impozantnom Michaelerplatzu ispred Hofburga, na otmjenoj Kärntner Straße ili u labirintu uličica oko Spittelberga – Beč ti kroz svoje ulice pokazuje sve svoje lice. Klasično i urbano, povijesno i moderno, tiho i živo.
Svaki kutak ima svoj ritam – negdje ćeš zastati na kavu, drugdje na kolač, ponekad samo zato da upiješ atmosferu. Bečki trgovi i ulice nisu scenografija – oni su živo tkivo grada koje ti najbolje pokaže kako Bečani zaista žive, dišu i uživaju u svom gradu.
Michaelerplatz
Ako kreneš u šetnju bečkim Prvim districtom, gotovo sigurno ćeš se zateći na Michaelerplatzu – jednom od onih trgova koji te natjera da zastaneš, podigneš pogled i na trenutak zaboraviš sve oko sebe. I to s razlogom. Ovdje se susreću različita stoljeća, stilovi i slojevi povijesti – doslovno.
Michaelerplatz stoji tik ispred impozantnog ulaza u Hofburg, točnije ispred njegova raskošnog Michaelertrakta, koji će te očarati baroknom fasadom, skulpturama i monumentalnom kupolom. Ali ovaj trg nije samo kulisa – on je prava povijesna pozornica. Na sredini ćeš primijetiti arheološke iskopine rimskog naselja Vindobona, koje su otkrivene krajem 20. stoljeća.
Ako pogledaš lijevo, vidjet ćeš crkvu sv. Mihaela – jednu od najstarijih u gradu. Iza njezine tihe fasade skriva se kripta s mumificiranim tijelima i fascinantna glazbena prošlost – upravo su ovdje svirali Haydn i Schubert. A ako ti pogled krene udesno, naići ćeš na Looshaus, modernističku zgradu koja je početkom 20. stoljeća sablaznila bečku elitu – jer nema ukrasa. Danas je to ikona.
Na Michaelerplatzu ćeš vjerojatno čuti klopot fijakera, možda vidjeti koju uličnu izvedbu, a vrlo vjerojatno i osjetiti onaj poseban trenutak kad shvatiš da si upravo stao na mjestu gdje se Beč zaista osjeća – u svakom kamenu, pogledu i koraku.
Freyung
Ako se zaželiš Beča koji diše mirnijim ritmom, ali i dalje odiše elegancijom i poviješću, zaviri na Freyung. Ovaj pomalo skriveni trg u središtu grada, udaljen tek nekoliko koraka od užurbanih ulica oko Hofburga, pružit će ti sasvim drugačiji doživljaj – autentičan, uglađen i gotovo romantičan.
Naziv “Freyung” potječe iz vremena kada su crkvena imanja uživala poseban status – ovdje si nekoć mogao zatražiti utočište i zaštitu, budući da je prostor pripadao benediktinskoj opatiji Schottenstift, koja se i danas uzdiže na rubu trga. Ova crkva i samostan osnovani su još u 12. stoljeću, a kroz stoljeća su bili jedno od važnijih duhovnih i kulturnih središta Beča.
No Freyung je bio i aristokratski kutak – ovdje su svoje palače gradile neke od najutjecajnijih plemićkih obitelji, poput obitelji Kinsky, Harrach i Ferstel. Njihove palače i danas krase trg, pretvorene u kulturne centre, kavane i elegantne dućane.
A možda ćeš Freyung pamtiti i po jednom od najljepših bečkih sajmova. U vrijeme Uskrsa i Adventa, ovaj trg postaje prava bajka – štandovi s rukotvorinama, miris kuhanog vina, lampice koje bacaju toplo svjetlo na barokne fasade. Ovdje se sve odvija u intimnijem tonu nego na većim trgovima – i baš zato osvaja na prvu.
Kärntner Straße
Ako se pitaš gdje u Beču svi putevi vode – vrlo vjerojatno ćeš se naći na Kärntner Straße, jednoj od najpoznatijih i najživljih ulica u gradu. Proteže se od Stephansplatza sve do Opernringa i u svakom trenutku vrvi životom – šetači, turisti, ulični svirači, izlozi, povijesne fasade i mirisi iz slastičarni miješaju se u pravi gradski koktel.
Ova ulica ima dugu povijest – još u rimsko doba bila je važna prometnica koja je povezivala centar s južnim dijelovima tadašnje Vindobone. Danas je pješačka zona i prava bečka špica, idealna ako voliš promatrati grad u pokretu, zastati na kavi ili malo zaviriti u izloge.
Na Kärntner Straße pronaći ćeš sve – od luksuznih trgovina poput Swarovskog i Montblanca, do high street brendova, restorana i klasičnih kavana. A ako ti se spontano jede Sachertorte, legendarni Hotel Sacher nalazi se tik uz Operu, na samom kraju ulice.
Spittelberg
Ako želiš nakratko pobjeći od širokih bulevara i monumentalnih zgrada, prošeći do Spittelberga – malog kvarta skrivenog iza MuseumsQuartiera. Ovdje te ne čekaju palače, već uske popločane ulice, niske kuće iz 18. i 19. stoljeća, kafići s drvenim stolicama, galerije i neodoljiv lokalni šarm.
Nekad ozloglašena četvrt, danas je Spittelberg jedno od najdražih okupljališta umjetnika, kreativaca i svih onih koji vole Beč s karakterom. Danju je idealan za šetnju i zavirivanje u male dizajnerske dućane ili antikvarijate, a navečer se pretvara u živahnu zonu s restoranima i barovima koji odišu atmosferom lokalnog kvarta, a ne turističke razglednice.
Ako Beč posjećuješ u prosincu, Spittelberg postaje jedan od najljepših adventskih sajmova u gradu – sve je toplo, mirisno, rustikalno i potpuno drugačije od glamura većih božićnih tržnica.
Mariahilfer Straße – bečka svakodnevica na najdužoj shopping ulici
Ako ti nakon muzeja i palača zatreba doza moderne bečke svakodnevice, Mariahilfer Straße je pravo mjesto za to. Ovo je najduža i najpoznatija trgovačka ulica u Beču, koja se proteže od MuseumsQuartiera sve do Westbahnhofa i usput spaja gotovo sve – shopping, mirise i ukuse kave, lokalni život i ulični ritam grada.
Na “Mahü”, kako je lokalci zovu, pronaći ćeš sve – od velikih brendova poput Zare, H&M-a, Mangoa i COS-a, do manjih butika, knjižara, vintage dućana i dizajnerskih trgovina u bočnim uličicama. No nije ovo samo zona kupovine – tu su i brojni kafići i bistroi, street art, parkovne klupe i povremeni ulično-glazbeni performansi koji daju cijelom prostoru dodatni život.
Dio ulice pretvoren je u pješačku zonu, pa možeš šetati bez žurbe, zastati na kavu ili sladoled i samo promatrati kako Beč diše iz jedne druge, svakodnevnije perspektive.
Muzeji – bečki vremeplov kroz umjetnost
U Beču, muzeji nisu rezervirani samo za kišne dane. Oni su pravi vremeplovi – kroz carsku prošlost, avangardnu umjetnost, znanstvena otkrića i osobne svjetove pojedinaca koji su obilježili povijest. Od grandioznih dvorana Kunsthistorisches Museuma do intimnog prostora Freuda – svaki muzej u Beču ima drugačiji glas.
Ovdje ne ideš samo vidjeti sliku ili artefakt – ideš u šetnju kroz povijest i ideje, s mogućnošću da zastaneš, razmisliš i možda izvučeš nešto za sebe. Neki će te oduševiti veličinom i kolekcijama, drugi svojim pričama, a neki jednostavno prostorom koji te obuzme.
Bez obzira tražiš li Klimta, Schielea, rimsku kacigu, Freudovu lulu ili samo novi pogled na svijet – bečki muzeji nude ti više od znanja. Nude ti iskustvo.
Albertina
Smještena tik uz Hofburg, Albertina nije samo jedan od najvažnijih muzeja u Beču, već i savršen spoj povijesti, umjetnosti i arhitekture. Ime je dobila po nadvojvodi Albertu Saskom, koji je u 18. stoljeću ovdje smjestio svoju kolekciju grafika – danas jednu od najvažnijih na svijetu. No Albertina je puno više od zbirke crteža.
U njezinim raskošnim dvoranama – nekadašnjim carskim odajama – danas možeš vidjeti djela velikana poput Da Vincija, Rembrandta, Dürera, Klimta, Moneta, Picassa i mnogih drugih. Posebno je dojmljiva stalna postava “Monet do Picassa”, koja vodi kroz modernu umjetnost na najljepši mogući način.
Zgrada sama po sebi odiše aristokratskom elegancijom – od mramornih stubišta do terase s koje se pruža pogled na Operu i unutrašnji grad. Osim glavnog muzeja, tu je i Albertina Modern, nova galerija suvremene umjetnosti koja se nalazi nekoliko minuta šetnje dalje.
Albertina je savršen izbor ako želiš pauzu od bečke klasike i uroniti u šareniji, eksperimentalan, ali jednako veličanstven svijet umjetnosti.
MuseumsQuartier
Ako ti je doza suvremene umjetnosti, kreativnosti i opuštene atmosfere ono što tražiš nakon šetnje kroz imperijalni Beč, onda je MuseumsQuartier (ili MQ, kako ga lokalci zovu) mjesto na kojem ćeš lako provesti cijelo poslijepodne. Ili cijeli dan.
Smješten odmah iza Maria-Theresien-Platza, MQ je jedan od najvećih kulturnih kompleksa na svijetu, ali ne brini – ovdje nitko ne žuri, nema gužve kakvu bi očekivao, a sve miriše na kavu, knjige i inspiraciju. Kombinacija barokne arhitekture i modernih, minimalističkih zgrada stvara prostor koji je podjednako pozornica i dnevni boravak.
U MQ-u se nalazi nekoliko važnih muzeja – među njima Leopold Museum (dom jedne od najvažnijih kolekcija djela Egona Schielea i Klimta), mumok (muzej moderne i suvremene umjetnosti) te Kunsthalle Wien za nešto eksperimentalnije izložbe. No jednako je popularan i prostor između muzeja – s ležaljkama, kafićima, knjigarnicama i uličnim događanjima.
Kunsthistorisches Museum
Već sama zgrada Kunsthistorisches Museuma tjera te da zastaneš – monumentalna fasada, kupola koja dominira trgom i pogled na Mariju Tereziju u sredini sve govore jedno: ovdje ulaziš u jedan od najvažnijih muzeja umjetnosti na svijetu.
Otvoren 1891. godine kako bi dostojno smjestio zbirke Habsburške dinastije, ovaj muzej nije samo bogat sadržajem, već i sam po sebi pravo umjetničko djelo. Kada zakoračiš unutra, očekuju te mramorna stubišta, freske na stropovima i raskošni detalji koji odražavaju carski duh Beča.
Unutra te čekaju remek-djela Titiana, Rubensa, Rembrandta, Vermeera, Bruegela i još mnogih – uključujući jednu od najvažnijih zbirki djela Petera Bruegela Starijeg na svijetu. A ako voliš antičku umjetnost, egipatske mumije i blago iz rimskog i grčkog razdoblja, naći ćeš ih u donjim dvoranama.
Odvoji barem nekoliko sati za obilazak, a ako ti zatreba predah, kavana u muzeju jedna je od najljepših u Beču – s pogledom na kupolu i atmosferom iz nekog prošlog, elegantnijeg vremena.
Sigmund Freud Museum
Ako te zanima gdje je sve počelo – ne samo Freudova karijera, već i cijela psihoanalitička revolucija – onda svakako svrati na adresu Berggasse 19. U ovom stanu u bečkom 9. okrugu, Sigmund Freud je živio i radio više od četiri desetljeća, sve do 1938. kada je zbog nacističkog progona bio prisiljen emigrirati u London.
Danas je ovdje muzej posvećen njegovu životu i radu, a prostor, iako minimalistički uređen, itekako nosi težinu ideja koje su ovdje nastajale. Proći ćeš kroz njegove nekadašnje ordinacije, vidjeti originalni namještaj, osobne predmete, rukopise, obiteljsku arhivu i fotografije koje prikazuju i javnu i privatnu stranu Freuda. Tu je i njegova osobna knjižnica, kao i zbirka antikviteta koje je strastveno skupljao.
Ono što je zanimljivo – Freudov slavni kauč nije ovdje (nalazi se u Londonu), ali prostor svejedno ostavlja jak dojam. Nije to “veliki muzej” po klasičnim mjerilima, ali ako voliš psihologiju, filozofiju ili te jednostavno zanima tko je zapravo bio čovjek iza slavnog brka, ovo je adresa za tebe.
Nezaobilazne kulturne atrakcije
Od raskošne Državne opere do povijesnog Burgtheatera, Beč već stoljećima njeguje scenski izraz s jednakom strašću kao što njeguje svoje vrtove i fasade.
Ako nikad nisi bio u operi, Beč je mjesto gdje to možeš prvi put. Ako ti kazalište nije na listi prioriteta, samo zaviri u Burgtheater i možda te uvjeri sama arhitektura.
Wiener Staatsoper
I ako nisi veliki fan opere, teško je ostati ravnodušan pred zgradom Bečke državne opere. Smještena na početku Ringstraße, tik uz Hotel Sacher i Kärntner Straße, ova raskošna građevina jedna je od najvažnijih opernih kuća na svijetu – i simbol svega onog otmjenog što vežeš uz Beč.
Otvorena je 1869. godine predstavom Don Giovannija, a do danas je ugostila najveća imena operne i baletne scene. Arhitektura kombinira neorenesansne linije izvana i luksuz iznutra – od mramornih stubišta do pozlaćenih loža, sve izgleda kao da si ušao u neki povijesni film.
Ako ti opera nije na popisu, možeš se pridružiti vođenoj turi, koje se održavaju gotovo svakodnevno i pružaju sjajan uvid u prostor iza kulisa – garderobe, pozornica, dvorana koja prima više od 1700 gledatelja.
Posebna priča je Opernball, prestižni godišnji bal koji se svake veljače održava upravo ovdje – kada se cijela zgrada pretvara u plesnu dvoranu. A ako želiš doživjeti predstavu bez velikog troška, postoji i opcija jeftinih stajaćih ulaznica koje možeš kupiti sat vremena prije početka – prava prilika da osjetiš vrhunsku glazbu iznutra, za tek nekoliko eura.
Burgtheater
Čak i ako ti kazalište nije prvi odabir, Burgtheater će te natjerati da zastaneš i barem na trenutak poželiš ući. Smješten tik uz Rathausplatz, ovaj impozantan neorenesansni teatar nije samo jedna od najvažnijih kulturnih institucija u Austriji – to je mjesto gdje se već više od dva stoljeća piše kazališna povijest.
Otvoren 1741. godine kao carsko kazalište, Burgtheater je 1888. preselio u sadašnju zgradu, koju je projektirao Gottfried Semper, isti arhitekt zaslužan za bečku Operu. Unutrašnjost je jednako impresivna – raskošna stubišta, pozlaćeni stropovi i freske koje su oslikali Gustav i Ernst Klimt, te Franz Matsch.
Ovdje su premijerno izvođena djela najvažnijih austrijskih i njemačkih autora, a današnji repertoar obuhvaća sve – od klasike do suvremenih drama. Predstave su uglavnom na njemačkom, ali vrijedi provjeriti nude li se titlovi ili vođene ture, jer zgrada je prava umjetnička atrakcija sama po sebi.
Kultna ugostiteljska mjesta
Beč nije samo grad muzeja, glazbe i palača – on je i grad koji zna jesti, piti i uživati. I to s mnogo stila. Od kavana koje su bile dnevni boravci umjetnika i filozofa, do restorana u kojima šnicl izlazi iz tanjura, pa sve do kolača koji imaju status legende – bečka gastro scena itekako zna ostaviti dojam.
Kultne kavane poput Landtmanna i Hawelke nisu tu samo zbog kave – one su mali svjetovi sa svojim pravilima, ritmom i publikom. Hotel Sacher možda je luksuzan, ali njegova torta priča priču koja je postala dio identiteta grada. A Figlmüller? Tamo ideš na šnicl – ne zato što moraš, već zato što želiš znati kako to izgleda kad jednostavno jelo postane institucija.
Ova mjesta nisu trendi mada uvijek vrve gostima – ona su tradicija koja i dalje živi. Neka elegantna, neka skromna, neka prepuna turista, neka s dušom koju osjetiš tek kad sjedneš. Ali svako od njih je dio bečkog doživljaja – onog koji se ne pamti samo po pogledima, već i po okusima.
Café Landtmann
Ako želiš popiti kavu ondje gdje su to radili Freud, Marlene Dietrich ili Paul McCartney, onda sjedni u Café Landtmann. Smješten uz Ringstraße, preko puta Burgtheatera i tik do Rathausa, Landtmann je pravi primjer bečke kavanske tradicije – one gdje vrijeme ne juri, gdje konobari nose prsluke, a kolači dolaze na srebrnim pladnjevima.
Otvoren još 1873. godine, ovaj elegantni kafić godinama je bio okupljalište intelektualaca, umjetnika, političara i svih koji su voljeli dobru raspravu uz Melange. Danas je jednako popularan među turistima i lokalcima, ali zadržava onaj šarm stare škole – s drvenim oblogama, tapeciranim stolicama i novinama na držačima.
U Landtmannu ne moraš nužno naručiti cijeli meni – dovoljno je uzeti kavu i komad klasične torte, poput Sacherice ili Landtmannove vlastite verzije jabuke u lisnatom tijestu. Ako ti se ipak ostaje dulje, poslužuju i doručke, lagani ručak ili večeru.
Café Hawelka
Ako tražiš kavanu koja nije savršeno ispolirana, ali u sebi nosi dušu Beča, onda moraš sjesti u Café Hawelka. Skrivena u sporednoj ulici nedaleko od Stephansplatza, Hawelka nije samo kafić – to je institucija, jedan od posljednjih bastiona starobečke kavanske boemije.
Otvorili su je Leopold i Josefine Hawelka 1939. godine, a pravi procvat doživjela je nakon Drugog svjetskog rata kada su je otkrili umjetnici, pisci i slobodnjaci. Tu se pušilo, raspravljalo, pisalo, zaljubljivalo – i sve to uz crnu kavu i čuvene Buchteln – tople germknedle punjene pekmezom koje se i danas poslužuju po receptu gospođe Hawelka.
Interijer je taman, drven, pomalo otrcan – ali u onom najšarmantnijem smislu. Stolci škripe, zidovi šute, a konobari su onakvi kakve očekuješ u autentičnoj bečkoj kavani: tihi, učinkoviti i potpuno nezainteresirani za moderne trendove.
U Hawelki nećeš naći latte s bademovim mlijekom, ali ćeš dobiti osjećaj da si na mjestu gdje je vrijeme stalo – i to na najbolji mogući način. Ako ti se sviđa Beč s patinom, neurednom karizmom i mirisom prošlosti, Hawelka je tvoja adresa.
Hotel Sacher
Smješten odmah pokraj Bečke opere, Hotel Sacher nije samo luksuzni hotel – on je institucija, simbol elegancije i dom najpoznatije čokoladne torte na svijetu. Čak i ako ovdje ne odsjedneš, vrijedi svratiti u Café Sacher, sjesti među crvene plišane jastuke i naručiti originalnu Sacher tortu, uz obaveznu kuglicu šlaga sa strane.
Hotel je osnovan 1876. godine, a pokrenuo ga je sin Franza Sachera, koji je još kao šesnaestogodišnjak osmislio slasticu za jednog od bečkih princa. Danas je torta zaštićeni recept, a u Café Sacher dolaze i lokalci i turisti iz cijelog svijeta – samo kako bi okusili tu kombinaciju čokolade, marelice i povijesti na tanjuru.
Unutrašnjost hotela odiše klasičnim bečkim luksuzom – kristalni lusteri, antikni namještaj, slike starih majstora. Sve je dotjerano, ali bez pretencioznosti. Ako se odlučiš na piće u baru, ili čak noćenje, čeka te pravi old-school glamur u centru grada.
Loos American Bar
U moru bečkih kavana, dvoraca i muzeja, jedan mali bar skriva sasvim drugačiju priču. Smješten tik uz Kärntner Straße, Loos American Bar ili jednostavno American Bar, jedno je od najpoznatijih mjesta u Beču za popiti dobro piće.
Otvorio ga je davne 1908. godine slavni arhitekt Adolf Loos, a iako prostor zauzima tek 27 kvadrata, svojom unutrašnjosti i atmosferom ostavlja dojam daleko veće važnosti. Sve je pažljivo osmišljeno – mramor, ogledala, drvo, mesing – s ciljem da se svaki gost osjeća kao dio sofisticirane, ali intimne scene.
Bar je preživio više od sto godina povijesti i i dalje slovi kao jedno od najposebnijih mjesta za koktel u Beču. Klasični recepti, ugodna polumračna atmosfera i osjećaj da sjediš u dijelu arhitektonske povijesti grada – sve to čini Loosov bar nezaobilaznim ako voliš dobar dizajn i još bolji Manhattan ili Negroni.
Naschmarkt
Ako želiš upoznati Beč iz neke druge perspektive – one koja miriše na začine, humus, svježu ribu i voće koje nisi ni znao da postoji – onda moraš prošetati kroz Naschmarkt. Ova legendarna gradska tržnica, smještena između Karlsplatza i Kettenbrückengasse, već više od 100 godina hrani grad, doslovno i simbolično.
Na Naschmarktu ćeš pronaći sve – od svježih namirnica, sireva, maslina, suhog voća i vina, do gotovih jela iz svih krajeva svijeta. Ovo nije samo mjesto za kupnju, već i za uživanje u hrani na licu mjesta – u nekoj od brojnih malih zalogajnica, bistroa i restorana s terasama. Kuhinje su raznolike: austrijska, talijanska, turska, vijetnamska, izraelska, grčka… izbor je ogroman.
Subotom je posebno živo – uz uobičajenu tržnicu održava se i buvljak (Flohmarkt) na kojem možeš pronaći sve od antikviteta do čistog kaosa.
Restoran Figlmüller
Ako ti netko spomene bečki šnicl, velika je šansa da će odmah za tim doći i ime Figlmüller. Ova legendarna gostionica, smještena u blizini Stephansplatza, već više od 100 godina poslužuje ono što mnogi smatraju najpoznatijim šniclom u Beču – i ne bez razloga.
Tanak, hrskav, nježno ispohani komad mesa koji prelazi rub tanjura – to je njihov zaštitni znak. Iako tehnički nije od teletine (već od svinjetine, u “klasičnoj” Figlmüller verziji), okus, tekstura i prezentacija pretvorili su ovaj restoran u nezaobilaznu postaju za svakoga tko želi isprobati autentičan bečki obrok.
Osim šnicla, u ponudi su i domaći prilozi poput krumpir salate s bučinim uljem, tradicionalne juhe, te pokoji desert, ali jasno je što ovdje svi naručuju. Porcije su velike, atmosfera opuštena, a osoblje uigrano u ritmu stalno punog restorana.
Rezervacija je gotovo obavezna, pogotovo za večeru, a često ju je potrebno napraviti i do mjesec dana unaprijed. Ako ne stigneš u glavni restoran u Wollzeile, postoji i nova lokacija u Bäckerstraße – jednako dobra i nešto prostranija. Figlmüller je možda turistički hit, ali nije turistička zamka.
Atrakcije izvan centra Beča
Kad malo pobjegneš od blještavila Ringstraße i gužve oko Stephansplatza, otkrivaš drugi Beč – opušteniji, zeleniji, lokalniji. Bilo da se penješ na Kahlenberg, šetaš među vinogradima Grinzinga, istražuješ Hundertwasserovu arhitekturu ili se zavrtiš na starinskom kotaču u Prateru, upravo izvan centra Beč pokazuje koliko je raznolik i živ.
Hundertwasserhaus
Kad ti dosade ravne linije, simetrija i klasične fasade, napravi mali zaokret prema Hundertwasserhausu – najšarenijoj i najotkačenijoj stambenoj zgradi u Beču. Ovo je mjesto gdje nema pravih kutova, gdje prozori “plešu” po fasadi, a biljke rastu iz svakog slobodnog zakutka zgrade. Ukratko – ovdje Beč pokazuje svoju razigraniju, umjetničku stranu.
Zgradu je dizajnirao Friedensreich Hundertwasser, bečki umjetnik poznat po svom buntovnom pristupu arhitekturi i životu. Projekt je dovršen 1985., a cilj je bio stvoriti prostor koji izgleda kao da je narastao iz zemlje – organski, nepravilan i u potpunom neskladu s uobičajenim urbanizmom.
Danas je to i dalje stambena zgrada, pa ne možeš ući unutra, ali izvana je pravi magnet za pogled, fotoaparat i maštu. Odmah preko puta nalazi se i Hundertwasser Village – kompleks s kafićima, galerijama i suvenirnicama uređen u istom stilu, gdje možeš malo sjesti, popiti kavu i upiti tu šarenu, pomalo nadrealnu atmosferu.
Kahlenberg
Ako želiš vidjeti Beč iz ptičje perspektive, bez da se penješ na toranj, kreni prema Kahlenbergu – brežuljku smještenom u bečkom Wienerwaldu, s kojeg puca jedan od najljepših pogleda na cijeli grad, Dunav i okolna vinorodna brda. Ovo je mjesto gdje Bečani dolaze na izlet, na zrak, na šetnju – ili jednostavno na predah od gradske vreve.
Na visini od oko 480 metara, Kahlenberg nudi brojne pješačke i biciklističke staze, ali i povijesni kontekst – upravo s ovog mjesta je poljski kralj Jan III. Sobieski 1683. godine poveo vojsku koja je oslobodila Beč od osmanske opsade. Danas ćeš na tom mjestu pronaći crkvu sv. Josipa i spomen-ploče koje podsjećaju na tu ključnu bitku.
Do Kahlenberga možeš doći autom, biciklom ili javnim prijevozom – najčešće kombinacijom U4 do Heiligenstadta pa autobusom 38A. A kad stigneš, očekuju te vidikovci, mala kavana, vinske kuće i puno prirode. Ako voliš duže šetnje, možeš produžiti stazom do susjednog Leopoldsberga ili se spustiti kroz vinograde prema Grinzingu.
Grinzing
Ako ti se Beč već lagano uvukao pod kožu, ali sad želiš nešto malo opuštenije i lokalnije, zaputi se u Grinzing – slikovitu vinsku četvrt smještenu na padinama Wienerwalda, gdje Beč zaboravlja da je veliki grad i pretvara se u selo s dušom.
Ovdje dominiraju heurigeri – tradicionalne gostionice u kojima se poslužuje domaće vino, jednostavna hrana i dobra atmosfera. Sjediš za drvenim stolom, jedeš nešto nareska, piješ vino iz okolnih vinograda i slušaš tiho brujanje razgovora, često uz živu glazbu. Nema stresa, nema žurbe – samo uživanje.
Grinzing je mjesto gdje su nekoć navraćali Beethoven i Schubert, a danas se ovdje dolazi po autentičan bečki ugođaj bez turizma na prvu loptu. Doći možeš javnim prijevozom – kombinacija tramvaja i autobusa, ili čak pješice ako si avanturistički nastrojen i dolaziš s Kahlenberga ili Leopoldsberga. Najljepše je u kasno proljeće, ljeto i ranu jesen, kada sve zeleni i kad se vino toči svježe, direktno iz bačve.
Prater
Ako ti treba predah od muzeja, kavana i carskih palača, Prater je savršen odabir. Ovaj ogromni gradski park i zabavni prostor smješten je u 2. okrugu, i jedno je od onih mjesta gdje Beč pokazuje svoju razigranu stranu.
Najpoznatiji simbol Pratera je svakako Riesenrad, golemi panoramski kotač iz 1897. godine koji se i danas vrti polako, ali sigurno, pružajući ti jedan od najposebnijih pogleda na grad. Ako ti je poznat iz filmova – vjerojatno si ga vidio u “Trećem čovjeku”.
Ali Prater je puno više od samog kotača. Tu je Wurstelprater, zabavni park s retro duhom – pun vrtuljaka, ringišpila, kuća strave i štandova s langošima i sladoledom. Nema ništa luksuzno, ali ima šarma – pogotovo ako si raspoložen/a za nostalgiju ili malo bezbrižnog uživanja.
A ako ti više pašu mir i priroda, samo zakorači dublje u Grüner Prater – veliki zeleni dio parka sa stazama za šetanje, trčanje ili vožnju biciklom. Bečani ovdje piknikiraju, čitaju knjige ili jednostavno sjede na klupi i gledaju kako prolazi dan.
Kada pričamo o gradovima u našoj blizini, često Beč uzimamo zdravo za gotovo te ga posjetimo “onako usput”. Mnogi mu se ne vrate jer su tamo bili na maturalcu, posjete ga samo zbog dobrog koncerta ili je samo jedna od atrakcija na putu prema Pragu i/ili Bratislavi. No, Beč nudi toliko toga da zaslužuje da ga posjetiš barem jedno ciljano i planirano. Nakon toga ćeš mu se uvijek rado vraćati – i to ne samo zbog shoppinga ili koncerta omiljenog benda.
