Ako si veliki ljubitelj podzemnog svijeta te obožavaš istraživati jame i špilje, prilikom putovanja u Istru trebaš jednu destinaciju staviti na svoju must visit listu – jamu Baredine. Ova jama je prvi speleološki lokalitet Istre koji je 1995. osposobljen za turističku namjenu, a u međuvremenu je godišnje posjeti oko 90.000 posjetitelja. Brojni su razlozi zbog čega je jama Baredine toliko popularna, a definitivno jedan od vodećih jest činjenica što upravo u njoj možeš vidjeti čovječju ribicu. Jama Baredine je jedino mjesto u Hrvatskoj gdje je možeš vidjeti u njenom prirodnom staništu. 

Jama Baredine se od 1986. ubraja u geomorfološki spomenik prirode, a nalazi se u zapadnom dijelu Istre, između Poreča, Višnjana i Tara, nedaleko mjesta Nova Vas. 

Jama je duboka 132 metra, no to je zapravo dubina do koje je dospio čovjek kroz speleološko istraživanje. Podzemni svijet jame je nastao djelovanjem vode prije otprilike 3 i pol milijuna godina. 

jama_baredine
Ulaz u jamu

Za posjetitelje je uređenja staza duljine 300 metara koja prolazi kroz pet bogato ukrašenih dvorana, a tura završava kod podzemnog jezera na dubini od 60 metara gdje se nalazi čovječja ribica. Sve dvorane su ukrašene posve nerealnim i predivnim kalcitnim naslagama, stalaktitima, stalagmitima i sigama. 

Ime jame veže se uz naziv terena koji je okružuje. Smatra se kako ime jame potječe od riječi “bared”, lokalnog naziva za neobrađeno tlo. Danas je to područje sve samo ne neobrađeno te se u blizini nalazi speleo galerija s tematskom izložbom, kafić gdje možeš predahnuti, mjesto za kupnju suvenira, veliko igralište za djecu te prostor za piknik. U blizini se nalazi i izložba povijesnih traktora koji su se koristili u brojne poljoprivredne svrhe ovog kraja. 

Jama Baredine – mjesto gdje ćeš uživo vidjeti čovječju ribicu

Jedna od glavnih atrakcija ove jame jest čovječja ribica, jedini pravi podzemni kralježnjak u Europi. Ovaj endemski vodozemac živi na području Dinarida, točnije područje Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne gore. Možeš ga naći i u drugim državama, poput Francuske i Njemačke, no u podzemni svijet drugih zemalja unio ga je čovjek.

jama_baredine
Pogled prema prolazu koji vodi do najdublje istražene točke

Na latinskom se ovo uistinu posebno biće naziva proteus anguinus. Ime je dobilo prema grčkom bogu Proteusu, zaštitniku organizama koji žive u vodi i latinskoj riječi za zmiju. 

Ovo malo bijelo stvorenje doseže prosječno dužinu do oko 25 centimetara, no pronađeni su primjerci koji su izrasli do 40 centimetara. Čovječja ribica može živjeti do oko 100 godina, a bez hrane može izdržati, vjerovao ili ne, čak osam godina. Ova endemska vrsta se razmnožava svakih 12 godina. 

Hrani se račićima i kukcima koje pronalazi u svom mračnom podzemnom svijetu. Diše plućima i kroz kožu, no ima i tri vanjske škrge sa svake strane. Oči čovječe ribice su zakržljale te prekrivene kožicom, a njena prepoznatljiva bijela boja nastala je zbog manjka pigmenta. Zbog toga kroz njenu kožu pomnim promatranjem možemo vidjeti i unutrašnjost njenog organizma. 

jama_baredine

Čovječja ribica te u jami očekuje na samom kraju, odnosno u posljednjoj dvorani gdje je smještena u malom bazenčiću. Inače, čovječju ribicu možeš vidjeti i u zagrebačkom zoološkom vrtu gdje je pristigla akcijom spašavanja. Naime, uslijed jakih kiša i poplava, čovječje ribice se izbacuju iz prirodnih staništa, što je prirodni fenomen. Nažalost, čovječja ribica se teško vraća u svoje prirodno stanište te pogiba na otvorenom. 

No, nije jama Baredine privlačna samo zbog čovječe ribice. Svaka njena dvorana oduševljavala svojom velebnošću, a podno ukrasa koji se stvarao stoljećima, osjećaš se maleno, pa čak i nedostojno. 

Jama Baredine skriva i legendu

Teško ovako mistična mjesta prolaze bez legendi. Ona o jami Baredini potječe iz 13. stoljeća kada se porečki plemić Gabrijel zaljubio u lijepu pastiricu iz Nove Vasi po imenu Milka. 

jama_baredine7
Pogled na podzemno jezero

Kao što uvijek biva u ljubavnim pričama između princa i “obične” djevojke, postoji netko tko se protivio njihovoj ljubavi. Ovaj put je to bila zla Gabrijelova majka, no što god je učinila, njen sin je i dalje volio lijepu Milku. 

Zločesta majka je odlučila stati na kraj toj ljubavnoj vezi te je razbojnicima platila tri zlatnika da potajno ubiju Milku. Oni je nisu ubili, no bacili su je u jamu. Gabrijel je uzjahao svog konja i nestao. Konj je kasnije pronađen kod obližnje jame, a plemiću nije bilo ni traga. 

jama_baredine

Legenda govori kako okamenjeno tijelo nesretne Milke iz stoljeća u stoljeće klizi prema dnu jame tražeći svog dragog. Današnji speleolozi pretpostavljaju da se manjim prekapanjem može doći do susjedne jame, što zapravo znači da su se tijela ovih ljubavnika susrela u podzemnom svijetu.

Otkuda kamenje u jami?

Jama Baredine je čovjeku poznata od davnina, a istraživanja su u njoj pronašla ostatke pretpovijesne keramike. Smatra se kako je naš predak vjerojatno za vrijeme sušnih ljeta u jamu stavljao svoje posude kako si sakupljao vodu. 

jama_baredine

Svaki posjetitelj će prilikom ulaska primijetiti veliki broj kamenja. Bez brige, ono nije uneseno kako bi se za turiste ukrasila jama. Naime, u rimsko doba je čovjek na ovom području započeo s formiranjem parcela. U tom periodu je Baredine korištena za odbacivanje kamenja prilikom čišćenja i obrađivanja okolnih polja. Zbog toga su gornji dijelovi jame bili skoro pa potpuno zatrpani. Danas dotično kamenje možeš vidjeti unutar jame, a iskorišteno je za ukrašavanje staze. 

Jama Baredine i Snješko lučonoša

Među najpopularniji ukras unutar jame ubraja se stalaktit koji je dobio ime Snješko. Kako je vodič istaknuo, tijekom višegodišnjeg istraživanja jame, speleolozi su uočili da on izuzetno brzo raste. Proces su dokumentirali fotoaparatom te su uhvatili trenutak spajanja Snješka sa stalaktitom iznad njega. 

jama_baredine

Snješko se nalazi u posljednjoj dvorani, uz podzemno jezero koje je uistinu čaroban prizor. Istraživanja su pokazala da je jezero nekoć bilo puno više, a tomu svjedoči i horizontalna linija na Snješku. Jezero za vrijeme velikih količina kiše u kratkom periodu može dosegnuti i visinu od jednog metra. 

Brojni su razlozi zbog čega bi trebao posjetiti jamu Baredine. Čak i ako ostavimo čovječju ribicu, legendu i podzemno jezero sa strane, jama privlači posjetitelje svojom veličanstvenom ljepotom.

Jama Baredine korisne informacije:

  • Adresa: Gedići 55, Nova Vas, Istra, Hrvatska
  • Radno vrijeme: od početka siječnja do kraja listopada otvorena svaki dan (ostatak mjeseci uz prethodnu najavu). Travanj radni dan od 10-13 h, vikendom od 10-16 h; svibanj  radni dan 10-15 h, vikend 10-17 h, lipanj i rujan svaki dan od 10-17 h, srpanj i kolovoz od 10-18 h, listopad 10-13 h; ulaz svakih pola sata
  • Cijena ulaznica: odrasli 75 kn, djeca (5-15 godina) 45 kn, djeca (0-4) besplatan ulaz, studenti 60 kn i seniori 65 kn
  • Napomena: tijekom turističke sezone jama bilježi puno posjetitelja, stoga računaj da ćeš možda čekati na ulazak

Izvor: Jama Baredine, zoološki vrt Zagreb

Nastavi čitati još zanimljivih priča iz Istre:

  1. dvigrad_istra
  2. kastel_svetvincenat
  3. cingarela_slap
  4. spilja_mramornica

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *