Pivo, to prekrasno ukusno piće koje utaži žeđ, ohladi te za vrelih ljetnih dana i ugrije za zimskih. Da, može se odmah prepoznati da sam veliki ljubitelj piva, a obiteljska legenda kaže kako sam s tri godine uzela tati kriglu i zalila se koliko sam bila dugačka i široka.

Očito već od tada žari i pali moja ljubav prema pivu i koju god zemlju ili grad posjetim, moram isprobati lokalno pivo. A s godinama sam razvila specifičnu ljubav prema određenim stilovima. Tako su moji favoriti IPA i ostali pale aleovi, ali jednako ću s guštom popiti dobar stout. I lager. Ok, neću komplicirati, volim (skoro) svako pivo, ali kako je ovo piće uopće nastalo i što ga čini tako posebnim?

U potrazi za odgovorima krenula sam kod prave profesionalke i jednake uživalice ovog nektara, Matee Benzan. Matea i njezin suprug Andrea pravi su pivoljupci koji itekako poznaju pivsku craft scenu, a svoje znanje su pretočili u posao i pokrenuli Brewtigu. Bave se distribucijom i maloprodajom isključivo domaćeg craft piva, a također imaju i svoj online beer shop. I baš zato je moje prvo pitanje za Mateu bilo – što je uopće pivo?

Prvo pivo potječe iz Mezopotamije

Pivo je pjenušavo slabo alkoholno piće dobiveno fermentacijom žitarica. Fermentacija je proces alkoholnog vrenja. Za fermentaciju alkohola su potrebni: voda, kvasac, odgovarajuća temperatura i šećer. Za proizvodnju piva su bitna četiri osnovna sastojka – slad, hmelj, voda i kvasac, a kvasac ima najvažniju ulogu od svih sastojaka. Pivski kvasac je živi mikroorganizam-gljivica, koji svojim djelovanjem pretvara šećer i sladovinu u etilni alkohol i ugljični dioksid – alkoholizira i gazira pivo“, započinje stručno Matea te mi pojašnjava povijesni segment nastanka piva.

Naime, pivska povijest počinje upravo s kvascem, u Mezopotamiji. Najstariji dokaz postojanja piva je sumerska ploča stara preko 6000 godina u koju je upisan prikaz ljudi kako piju kroz slamke od trske iz zajedničke zdjele. Do te prve pojave piva dovelo je spontano miješanje ubranih žitarica s divljim kvascem u zraku koja je rezultirala fermentacijom. Fermentacija piva tako se zove spontana fermentacija, a kvasac kojim je nastala ta fermentacija se naziva divlji kvasac.

Kvasac kao najbitniji sastojak

Često je svakome prva asocijacija pri spomenu piva – hmelj, ali za proizvodnju piva su bitna četiri osnovna sastojkaslad tj. proklijala žitarica koja se melje i prži, hmelj tj. aromatična biljka penjačica iz obitelji konopljarki, meka ili tvrda voda tretirana vapnom ili ionskim izmjenjivačima i… milijuni sojeva kvasaca.

Kvasac je najvjerojatnije najvažniji sastojak u pripremi piva. Koristimo otprilike dvije vrste kvasaca – ale i lager kvasce. Ale kvasci fermentiraju pri sobnoj temperaturi od 15 do 20°C, a lager kvasci na 6 – 8°C, stoga ale fermentaciju nazivamo gornjim vrenjem, a lager fermentaciju donjim“, pojašnjava Matea i kaže kako profesionalne pivovare tretiraju vodu raznim procesima i za razne stilove piva koriste prikladnu tvrdoću i karakter vode. Voda sadrži šest glavnih sastavnih soli: bikarbonat, natrij, klorid, kalcij, magnezij i sulfat čiji omjer uvelike utječe na finalni rezultat.

Kad već govorimo o sastojcima za pivo, Reinheitsgebot, tj. njemački zakon o čistoći piva iz 1516. godine pravilnik je kojem je sastav piva koja smiju izaći na tržište ograničen na vodu, slad i hmelj. Pivari tog doba nisu još najbolje razumjeli ulogu kvasca i stoga ga nisu uključili, ali je kasnije dodan u odluku“, nastavlja Matea.

U modernom pivarstvu koriste se još mnogi brojni sastojci van osnovna četiri, poput zobenih pahuljica, rižinih ljusaka, laktoza, sušeno ili svježe voće, začini, čokolada, vanilija, kokos i još mnogo mnogi drugi koji pivu daju specifične arome.

Stilovi i podstilovi piva

U razgovoru s Mateom moram primijetiti kako većina ljudi pod pojmom pivo automatski pomisli na lager, ali on je samo kap u moru stilova. Koliko ih ima i po čemu se razlikuju?

Nabrajati sve pojedine stilove i podstilove piva bi bio Sizifov posao, jer u trenutku dok tipkam nastaje još barem jedan!“, kroz smijeh odgovara te kaže kako se osnovna podjela stilova svodi na lager i ale piva, dakle po tipu vrenja (gornje ili donje) tj. po tipu kvasca koji se koristi. A dalje se pivsko obiteljsko stablo grana na pravo bogatstvo stilova i podstilova.

Foto: Unsplash

Pale Lager je u svijetu najpopularniji stil piva iz par jednostavna razloga: proizvodnja lagera u industrijskim količinama je dosta jednostavna i jeftina, čiste je, svježe i nenametljive arome, zbog čega ga je jednostavno promovirati otprilike svima“, pojašnjava Matea.

Neki od stilova koji spadaju pod lager dio obiteljskog stabla stilova:

  • Pale Lager, Light Lager
  • Pilsner
  • Helles Lager
  • Oktoberfest Lager
  • Vienna Lager
  • Bock
  • DoppelBock
  • Dunkel
  • SchwarzbierKölsch

Neki od stilova koji spadaju pod aleove:

  • Blonde Ale
  • Pale Ale
  • American Pale Ale
  • India Pale Ale
  • Amber Ale
  • Brown Ale
  • Porter
  • Stout

Koja je idealna temperatura piva?

Nerijetko mi se dogodilo da nakon narudžbe dobijem prehladno ili pak mlako pivo, a iskreno ne znam koja mi je gora opcija. Kada je u pitanju temperatura koja je savršena za ispijanje piva, Matea pojašnjava kako bi u idealnom svijetu, svaki lokal koji drži do piva imao nekoliko hladnjaka podešenih na različite temperature za nekoliko raznih stilova.

Foto: Unsplash

Otprilike ovako:

  • (2–4°C): Industrijski lageri
  • (4–7°C): Češki i njemački pilsneri, Munich Hellesi, pšenična piva, i Kölsch (hibridni lager/ale stil piva)
  • (7–10°C): IPA, American pale ale, porteri, i većina stoutova
  • (10–13°C): Belgian ale, sour ale, Bock, English bitteri, Scottish aleovi
  • (13–16°C): Barleywine, imperial stoutovi, Belgian strong ale, i Doppelbock

Ali, budući da ne živimo u idealnom svijetu i industrijski lageri su pivo koje u većini lokala nastanjuje oko 90% svih hladnjaka koji su namješteni na najnižu moguću temperaturu, po defaultu se sva piva poslužuju na apsolutno preniskim temperaturama. Za većinom nekvalitetne industrijske lagere posluživanje na preniskoj temperaturi fantastičan je alat za prikrivanje vrlo niske kvalitete samog piva jer se pri višim temperaturama puno lakše otkriju greške u proizvodnji ili infekcije, loše arome i, recimo to direktno, dokazi jednostavno lošeg piva. Zato je za svakog ljubitelja piva uvijek pametno pronaći dobar pivski lokal čije osoblje zna ispravno rukovati pivom“, zaključila je Matea.

Prehrambeni proizvod ili ipak samo piće?

Za sam kraj, zanimao me odgovor na pitanje koje se uvijek postavi nakon par rundi, a to je zašto pivo spada pod prehrambeni proizvod? Matea smatra kako se u Hrvatskoj na pivo gleda kao prehrambeni proizvod, što vjerojatno nije točno za ostatak svijeta, stoga nije univerzalna istina. Ali, vjerojatno ima veze s činjenicom da energetska vrijednost litre piva odgovara energetskoj vrijednosti litre punomasnog mlijeka.

Bez obzira na to bilo pivo prehrambeni proizvod ili ne, nadam se da ćeš uživati u ovom sjajnom napitku, a uskoro slijedi još zanimljivosti iz svijeta hmelja i kvasca. A do tada – živjeli!

Nastavi čitati:

  1. lepi_decki_pivovara
  2. craft_pivo_dostava

Leave a Comment

Your email address will not be published.