Vodice su ime dobile po pitkoj vodi rijeke koja se i danas na određenim mjestima ulijeva u more, a status jedne od najboljih ljetnih destinacija po brojnim dnevnim i noćnim sadržajima u kojima uživaju sve generacije. Što misliš kako izgledaju Vodice u hladnijem dijelu godine? Ulicama se čuje domaća ćakula, miriši peka, zveckaju čaše pune maraštine, a domaćini se jako trude pokazati ti ‘svoje selo’ u najboljem svjetlu. A i Advent u Vodicama kažu, bit će bolji nego ikad…
Na ‘pola’ puta između Zadra i Splita,a na korak do Šibenika i čak dva nacionalna parka Krke i Kornata, smjestile smjestile su se Vodice, jedno od najpopularnijih turističkih mjesta u Hrvatskoj koje svojom bogatom ponudom sadržaja, ali i geografskim položajem oduševljavaju brojne turiste. Turistička im sezona traje više od šest mjeseci, no i kad se glavnina turista, punih baterija vrati kući, Vodice kao destinacija i dalje žive svojim posebnim ritmom postajući itekako zanimljive za odmor brojnim kontinentalcima. Za razliku od ljeta, kad ćeš njezinim malim kamenim ulicama čuti većinom strance, u hladnijem dijelu godine upoznati ćeš domaćine koji će se na poseban način potruditi da ovu destinaciju doživiš u potpunosti.
Jedan od njih svakako je turistički vodič Ivan Cukrov koji već u prvom trenutku upoznavanja neće sakriti ljubav prema gradu u kojem živi. Vodice će po domaći nazvati ‘selom’ pa te vrlo brzo provesti u đir. Priča o Vodicama počinje na glavnom gradskom trgu, na kojem se nalaze replike bunara koji su nekad Vodičanima bili izvor pitke vode. Prvi je sa staklenim stijenama, a drugi od bijelog kamena. Danas ne služe kao mjesto gdje ćete se napiti vode, već po praznovjerju je to mjesto za baciti koji novčić za sreću i krenuti dublje u staru jezgru. Zastaneš li na ovom mjestu, dobiti ćeš i zanimljive informacije o povijesti ovog grada kako bi lakše doživio povijest koju oblikuje stara jezgra grada. Naime, Vodice se prvi put spominju u pisanim dokumentima 1402. godine u dokumentu Velikog vijeća grada Šibenika u kojem je zapovjeđeno vodičkim kmetovima i težacima plaćanje gradnje šibenske katedrale. U to doba na mjestu današnjeg grada bila je tek pokoja kuća, a obalom su pristajali brodovi kako bi se moglo razmjenjivati proizvodi – domaći za one koje su donosili pomorci. Tako su vrlo brzo Vodice postale vrlo važno trgovačko čvorište,a stanovništvo se s vremenom s plodnih polja zaleđa počelo naseljavati uz obalu, a ime su dobile po izvorima vode koji su se nalazili uz svaku kuću. Danas kad se govori o Vodicama na poseban se način spaja prošlost i sadašnjost, ruralno i urbano. Zaleđe je bogato maslinicima i vinogradima što rezultira višestruko nagrađivanim maslinovim uljima, vinom (posebno su zastupljene sorte maraština i babić) ali i jedinstvenim sirom.
Koje sve posebnosti Vodice kriju u hladnijem dijelu godine? Kako bi ih što bolje istražio, prouči ovaj turistički vodič i dopusti da te destinacija oduševi bez da si s ručnikom potražio mjesto na nekoj od plaža.
Kreni u istraživanje stare gradske jezgre putem koji će te prirodno voditi s gradskog trga. Prođi kraj, trenutno zatvorenih, bunara, baci oko na sunčani sat koji se nalazi na jednoj od starijih zgrada u centru. U toj zgradi se nalazi i istoimeni kafić, otvoren cijele godine, u kojem ćeš čuti domaću ‘ćakulu’ , ali i popiti finu kavu. Stepenicama ćeš ući u najstariji dio Vodica, prolazeći kraj stare barokne crkve Svetog Križa koja je ujedno i jedna od najpoznatijih baroknih građevina u Dalmaciji. Majstorski ju je napravio Ivan Skoko 1746. godine kad je od male kapelice nad glavnim oltarom u potpunosti proširio crkvu. Zbog načina gradnje ova crkva nema klasičan zvonik. Uskim kamenim ulicama doći ćeš do izlaza na Poljanu, a zidić koji dijeli stare gradske ulice od gradskog parka ostaci su nekadašnje gradske utvrde.
Vodice imaju najljepši pogled i mjesto za brojne kongrese! Nalazi se u hotelu Olympia koji radi čitave godine, a svojim kapacitetima omogućava brojnim urbanim putnicima da se s pogledom na more educiraju ali i odmore od napornog radnog dana. Na samom vrhu hotela nalazi se restoran s jedinstvenim doživljajem uživanja u eno gastro specijalitetima, a na samom vrhu je bazen koji u ljetnim mjesecima omogućava pogled na prekrasan arhipelag – pogled seže na Vodice, obližnje otoke sve do Kornata. U ovom se hotelu već tradicionalno održavaju i dočeci Nove godine (koji uvijek imaju i uvertiru i reprizu) što omogućava Vodicama kao destinaciji da na prelasku iz jedne u drugu godinu pokažu turistima svoj potencijal zimske destinacije. Tada se u staroj gradskoj jezgri otvaraju mali butici, zlatarne u kojima se pronađu komadi nakita napravljenih od koralja. Za one koji borave dulje u Vodicama a vole ovakav nakit, svakako je preporuka i posjeta Hrvatskog centra koralja koji se nalazi, u blizini, na otoku Zlarinu.
Znate li što vas čeka na Poljani? Osim po dočeku Nove godine, Vodice su poznate i po vrlo posebnom Adventu. Poput čarolije, uoči prve nedjelje Adventa, novootvoreni gradski park Poljana pretvara se u bajku. Ono što oduševljava je to da se u ukrašavanju grada za najljepših 40 dana u godini poštovala okolina ali i običaji te da se plastika zamijenila prirodnim materijalima. Tako su štandovi s tržnice pretvoreni u adventske kućice, parkom dominira kuća Djeda Božićnjaka u kojoj se svakog vikenda održavaju brojne zanimljive radionice za najmlađe. Na ovom adventu svoju kulinarsku vještinu pokazat će lokalni ugostitelji, u pripremi je fešta od bakalara i roštiljada, a kako bi se svi dobro zabavili osmišljen je odličan program. Advent u Vodicama počinje 15. prosinca, a Vodičane i brojne turiste rasplesat će Psihomodo Pop, Mladen Grdović, Neno Belan, Big Band Vodice s gostima, The Expendables i brojni drugi izvođači.
Zimi se u Vodicama jede peka, što će ti potvrditi Vodičani pozivajući te da im se pridružiš za stolom. U peki se nalaze najčešće tri različite kombinacije mesa – teletina, janjetina i ‘pivac’ koji se na ovom mjestu smatra specijalitetom. Ako ne pripremaju sami, Vodičani će ti preporučiti peku u Makini, jednom od kultnih mjesta u Vodicama. Ljeti je to mjesto za ples, zabavu i izlaske, a u hladnijem dijelu godine mjesto koje će te zagrijati kaminom i nahraniti domaćom spizom. Otvoreni su čitave godine, a hranu poslužuju ‘po domaći’ kako se to radi i u Vodičkim kućama. Ono što je posebno kod ovog mjesta je to da će nakon slatkog doći red na slatko. Isprobaj rožatu na Vodički koju u Makini rade po receptu starom više desetaka godina.
Otočić kojeg vidiš s rive skriva jedinstven doživljaj! Njega ćeš primijetiti kad s rive pogledaš prema moru. Naziva se Prvić i do njega se dolazi jednom od svakodnevnih brodskih linija ili taxi boatom. Što je toliko posebno na Prviću? Pješački je to otok, s dva naselja Prvić Luka i Prvić Šepurine (s jasnom granicom po sredini otoka), nekad nastanjen s preko 3000 ljudi, a danas živopisno mjesto koje obožavaju turisti. Čuva ga svega 300-jak ‘duša’ koje ćeš vidjeti na kamenim ulicama. Jedna od glavnih ‘duša’ svakako je Ivana Skočić, ravnateljica Memorijalnog centra Faust Vrančić koji se nalazi u Prvić Luci.
Ovaj memorijalni centar godišnje posjete brojni domaći i strani turisti slušajući priču o poznatom hrvatskom književniku, duhovniku i izumitelju čiji su radovi uz bok onima koje su osmislili najznačajnije izumitelje poput Leonarda da Vincija. Jedno od njegovih najpoznatijih djela, “Machinae Novae” prikazuje tehnička rješenja različitih uređaja među kojima su padobran, viseći most,preša za grožđe, vjetroturbine…
Kad se zaželiš tradicije, kreni put vinarija! Jedna od tipičnih Vodičkih vinarija je vinarija Birin. Nalazi se na ulazu u Vodice, a osim podruma ima i modernu kušaonu. U vlasništvu je mladog vinara Nikole Birina, a zapravo je lijepa obiteljska priča o kojoj ćeš više čuti dok s čašom Debita kreneš u obilazak. Njezina povijest stara je 15 godina kad je klasičan način proizvodnje oplemenjen novim tehnologijama, te se uz gradnju vinarije zapravo osmislila i lijepa priča o tradiciji i vinskim sortama ovog podneblja (Debit i Maraština od bijelih, Plavina, Lasin i Babić od crnih sorti).
Obitelj je zasadila nove vinograde, ‘nikla’ je i nova vinarija, a s potpisom ove vinarije dolazi 6 etiketa. Ukupno proizvode 20 tisuća litara godišnje iz kojih izlazi oko 25.000 butelji. Degustacijski meniji dostupni su svima – vinoljupcima ali i onima koji samo žele okusiti tradiciju u čaši i rado će vas ugostiti cijele godine.
Foto: Nikola Zoko
