Svjetski poznati vodič Fodor’s objavio je svoj pregled destinacija koje bi trebalo izbjegavati u 2024. godini. Možda bi se moglo činiti neprikladnim da jedna takva publikacija, čiji je cilj inspirirati putovanja, objavljuje takav popis, koji zapravo obeshrabruje putovanja. Ali kako navode, to nije popis loših destinacija, već upravo suprotno. Poanta je da neprestana i nezasitna potreba da te destinacije iskusimo jednostavno nije održiva.
Popis poznatog vodiča se usredotočuje na tri glavna područja turističkog utjecaja, a to su prekomjerni turizam, proizvodnja otpada te kvaliteta i dostatnost vode. Iz poznatog vodiča se nadaju da će ovaj popis potaknuti putnike da pronađu nove načine interakcije s nekim od najpoznatijih svjetskih atrakcija, umjesto da ih u potpunosti izbjegavaju. Usprkos svim svojim negativnostima, turizam je također iznimno pozitivan – premošćuje kulture, gradi svijest, unapređuje gospodarstva i povezuje nas s svijetom.
Venecija, Italija
Veneciji nije strano biti na ovakvim listama. Nakon višestrukih odgoda, grad je konačno pristao uvesti boravišnu pristojbu od 5 eura za jednodnevne posjetitelje 2024. godine. Bit će isprobana 30 neuzastopnih dana tijekom odabranih proljetnih i ljetnih vikenda. Posjetitelji će morati unaprijed rezervirati ulaznice, a bit će i nekih izuzeća, poput putnika mlađih od 14 godina i stanovnika regije Veneto koji posjećuju članove obitelji u gradu. Mnogi su Venecijanci mjere za suzbijanje mase smatrali nedovoljnima, što je dovelo do masovnih prosvjeda.
Dnevni izletnici, koji ne daju značajan doprinos gospodarstvu, nisu jedini izvor problema Venecije. Naime, posljednjih godina došlo je do izgradnje tisuća novih smještajnih kapaciteta u obližnjem Mestreu, koji je tehnički dio grada Venecije.
Situacija u Veneciji potaknula je UNESCO da djeluje. Predložili su dodavanje Venecije na popis svjetske baštine u opasnosti 2021. i ponovno 2023. zbog “nepovratne” štete uzrokovane klimatskim promjenama i masovnim turizmom. U srpnju je nacrt rezolucije iznio nekoliko zabrinutosti za Veneciju i njezinu lagunu. Na kraju, tijekom 45. sastanka Odbora za svjetsku baštinu UNESCO-a u rujnu, glasovanje panela isključilo je Veneciju s popisa. Reagirajući na presudu, venecijanski gradonačelnik Luigi Brugnaro nazvao ju je “velikom pobjedom”. Iako je zadržavanje statusa moglo biti privremeno olakšanje, nitko ne bi trebao smatrati neprestano propadanje Venecije pobjedom, zaključuje Fodor’s.
Atena, Grčka
Nakon ekonomske krize, političkih nemira i pandemije, grčki turistički djelatnici bacili su se u agresivni marketing, dovodeći putnike koji su preplavili Atenu. Ali postoji strah da će većina atenskih četvrti kulturno erodirati i fizički nestati, ako se val posjetitelja nastavi nekontrolirano. Glavna turistička atrakcija Atene, Akropola, i njeni kultni spomenici, Partenon, Erehtejon i ulaz u Propileje, zabilježili su rekordan porast posjetitelja – oko 17 000 ljudi dnevno. Ali taj je broj daleko prevelik za UNESCO-ov popis svjetske baštine. Prema World Heritage Watchu, nevladinoj organizaciji koja podržava UNESCO, Akropola nema planove kontrole turizma koje zahtijeva UN-ova Konvencija o svjetskoj baštini, iako je Grčka potpisnica. Kako bi se borila protiv količine turista, grčka vlada izdala je novi sustav vremenskog ulaska za posjete koji je započeo ovog rujna.
Dok povjesničari pokušavaju zaštititi drevni hram, stanovnici središnje Atene pokušavaju zaštititi druge popularne turističke atrakcije: svoje domove. Smještena ispod Akropole, šarmantna stara četvrt Plaka, puca pod pritiskom ogromne gužve. Iako novi hoteli nisu dopušteni, mnoge povijesne zgrade postaju prostor za smještaj turista, a vlada je zažmirila na druge “namjene zemljišta”, poput korištenja krovova za nove restorane i barove.
Atenjani napominju da treba shvatiti da je povijesno središte Atene prilično malo, a preplavljeno je hotelima, restoranima, barovima i restoranima. I dok nema ništa loše u otvaranju novih mjesta, jer mnoga su vrlo zanimljivi dodaci urbanom tkivu, kada ta nova mjesta potisnu svakodnevni lokalni život iz grada i više ne koegzistiraju s tradicionalnim aspektima atenskog života, grad gubi svoj šarm i naposljetku će prestati privlačiti turiste.
Mount Fuji, Japan
Najviši vrh Japana stoljećima je mjesto hodočašća. Planinu Fuji zvali su “Fujisan, sveto mjesto i izvor umjetničkog nadahnuća”, a u novije vrijeme nadahnjuje horde planinara koji se nadaju doseći njezin vrh. Na njihovom tragu ostavljene su lavine smeća koje volonteri moraju očistiti, uključujući plastične boce napunjene urinom. Mnogi penjači odlučuju ne platiti dobrovoljnu naknadu od 1000 jena koja pomaže financirati sigurnost i očuvanje.
Brojke koje je objavilo japansko Ministarstvo okoliša pokazuju da se tijekom ovogodišnje penjačke sezone 221.322 ljudi popelo na četiri pješačke staze Fujisana. Problem je što je preko polovine planinara, njih 137.236, išlo pretrpanom stazom Yoshida u Yamanashiju, jednoj od dvije prefekture preko kojih se nalazi planina Fuji.
Kako bi zaštitili svoje nasljeđe, nekoliko zajednica oko svete planine poslalo je vladi prefekture Yamanashi službeni zahtjev, moleći ih da uvedu dodatne sigurnosne mjere i ograniče broj planinara dopuštenih na stazama. Predloženo je ograničenje od 4000 posjetitelja dnevno, ali provedba se čini neizvjesnom. Kako stvari trenutno stoje, sama planina Fuji nije mjesto za pronalazak tišine i svetosti koji su inspirirali bezbrojne pjesme i slike iz japanskog folklora.
Ha Long Bay, Vijetnam
Vijetnamsko popularno odredište Ha Long Bay, u zaljevu Tonkin u pokrajini Quảng Ninh, proglašeno mjestom svjetske baštine UNESCO-a 1994. godine, privlači milijune putnika. Ovaj prekrasan morski krajolik, koji se sastoji od 1600 otoka i otočića udaljen je tri sata vožnje autobusom od Hanoia. Međutim, prekomjerni turizam i onečišćenje mora desetljećima vrše pritisak na ekosustav. Broj posjetitelja zaljeva Ha Long u 2022. bio je veći od sedam milijuna, a očekuje se da će 2023. biti oko osam i pol milijuna.
Na krstarenjima u zaljevu nije neuobičajeno da posjetitelji vide boce, plastične vrećice i otpatke od ribolova kako plutaju u vodi zajedno s tragovima ulja i masti u duginim bojama. Unatoč zabrani plastike za jednokratnu upotrebu na brodovima od 2019., mnogi pružatelji usluga krstarenja se tog pravila ne pridržavaju.
Još jedan problem koji pogoršava pitanje smeća su sve veće ribarske zajednice oko zaljeva. Plutajuće tržnice na bazi polistirena koje se koriste s vremenom se mrve i stvaraju prah koji ispire na plažu. Ta se mikroplastika sada nalazi u ribljim vrstama, stvarajući prijetnju sigurnosti hrane. Zagađenju pridonosi i količina brodova. Dok neke tvrtke za krstarenje upravljaju dobro dizajniranim i dobro održavanim brodovima, druge koriste dizelsko gorivo koje istječe u zaljev.
Koh Samui, Tajland
Ovaj otok u Tajlandskom zaljevu jedna je od najpopularnijih destinacija u Tajlandu. Samo ovog srpnja, zračna luka koja opslužuje otok od 88 četvornih milja imala je u prosjeku 74 leta dnevno i više od 140.000 putnika. Istog mjeseca otok je pretrpio veliku nestašicu vode, a vlasti su savjetovale građanima da vodu koriste s oprezom. Problem je što je u posljednjih 12 mjeseci na otoku bilo neuobičajeno malo oborina zbog El Niña i lokalnih vremenskih prilika, dok se potrošnja vode povećala s porastom turizma nakon COVID-a.
Pitanje vode na Koh Samuiju je složeno. Naime, Koh Samui dobiva vodu iz svojih prirodnih rezervoara, kao i podmorskim cjevovodom s kopna. Taj podmorski cjevovod počeo je s radom u veljači 2019. u nadi da će popraviti vodu pitanje na otoku, ali u stvarnosti nije ostvario ono što je trebao. Uzroci neuspjeha su podcjenjivanje potrošnje vode u odnosu na dizajn cjevovoda i veliki rast potražnje od strane turista i uslužnih radnika plus dodatna opterećenja na opskrbu vodom uzrokovana klimatskim promjenama.
Koh Samui treba 30.000 kubnih metara vode svaki dan, a gotovo 70% koriste hoteli i restorani. Međutim, turizam je glavni ekonomski pokretač na otoku. Manje turista pomoglo bi regeneraciji okoliša, ali bi moglo naštetiti lokalnim gospodarstvima koja su usredotočena na turizam.
Osim ovih destinacija, na listi mjesta koje bi trebalo izbjegavati, prema vodiču Fodor’s, nalaze se i Lake Superior u Sjevernoj Americi, područje rijeke Ganges u Indiji i pustinja Atacama u Čileu.
I mi u Hrvatskoj sve više doživljavamo negativne utjecaje prekomjernog turizma, a to kakvu budućnost industrija putovanja donosi, možemo sami odlučiti – ulaganjem u infrastrukturu, pravilnim informiranjem gostiju i pametnim politikama koje će biti usredotočene na održivost i očuvanje resursa. Jer u konačnici svaka destinacija mora biti mjesto harmonije lokalnog stanovništva i posjetitelja.
Izvor: Fodor’s
Naslovna fotka: Unsplash
