Dinara – moćna, velebna, predivna i nepredvidiva! Uspon na najviši vrh Hrvatske, Dinaru iliti Sinjal, nešto je što svaki hrvatski planinar treba ostvariti barem jednom. Meni je Dinara već dugo na mojoj planinarskoj listi. Napokon su se u lipnju poklopili svi planovi, te sam se u fantastičnom društvu planinara i ljubitelja prirodne ljepota, u organizaciji prirodne izvorske vode Cetina, uputila istražiti staze ovog Parka prirode.
Dinara nije samo naša najviša planina, ona je ujedno i jedna od najslikovitijih u Dalmaciji i dalmatinskom zaleđu. Njen planinski masiv je glomazan – dugačak je 20, a širok gotovo 10 kilometara te predstavlja granicu između mediteranskog i kontinentalnog svijeta.
Što Dinaru čini tako posebnom?
Dinara nije samo najviša hrvatska planina, ona je i dom za više od 1.000 biljnih vrsta. Proglašena je parkom prirode 2021. godine, a prostor zaštite obuhvaća 62.944 hektara i dijelove oko Kijeva, Civljana, Vrlike, Hrvaca, Sinja, Trilja, Otoka te, naravno, Sinjal, najviši vrh Hrvatske i još nekoliko vrhova viših od 1.700 metara. Park je dobio ime po Dinari, no zapravo obuhvaća planinski prostor Dinare te Troglav i Kamešnicu. Dinara je zapravo drugi park po veličini, odmah nakon Parka prirode Velebit.
Smatra se kako ime Dinara potječe od ilirskog plemena Dindari, no za to nema čvrstih dokaza. Ovo pleme je obitavalo na njenoj istočnoj strani i koristilo ju za ispašu stoke. Ono što se zna je da je Dinara dala ime cijelom planinskom prostoru od slovenskih Alpa do Šar-planine u Makedoniji.
Možda je do prije par godina područje Dinare bilo rezervirano samo za one koji dobro poznaju taj prostor, no zadnjih 15-ak godina je izgrađeno više planinarskih skloništa, a obilježeno je stotine planinarskih staza te su napravljeni zemljovidi. Zbog toga je Dinara postala omiljena planinarska destinacija.
Dinara je već dugo bila na mojoj planinarskoj listi. No, nekako je do sada uvijek nešto pomrsilo planove. Stoga sam bila presretna kada se napokon ukazala prilika da u sklopu studijskog putovanja organiziranog od strane prirodne izvorske vode Cetina (čija je punionica tvrtke Naturalis d.o.o. ujedno smještena u samom srcu Parka) posjetimo Dinaru i uputimo se na jednu od mnogobrojnih staza.
Plan je bio organiziranim prijevozom stići do planinarske kuće Brezovac te od tamo ostvariti uspon na Sinjal iliti Dinaru, najviši vrh Hrvatske. Inače, planinarska kuća Brezovac se nalazi na 1.050 metara nadmorske visine i do nje se može doći iz Suvog polja pješice za oko dva sata ili terenskim vozilom. Parkirno mjesto se nalazi na mjestu Markov grob gdje je proširenje pogodno za ostaviti osobni automobil. Ako planiraš ići vozilom, možeš kontaktirati gospodina Vladu na broj 098/9708 916 koji vozi kombi za prijevoz sedam putnika, a ako on nije slobodan, uputit će te kolegi. U planinarskoj kući, koju vodi HPD Dinara iz Knina, mogu spavati 42 planinara, a otvorena je prema dogovoru.
Većina povezuje Dinaru s kršem, a ja nisam bila iznimka. Bila sam uvjerena kako je krase samo gole i surove stijene. No, čim smo se uputili na naš izlet, otkrila sam da Dinara zapravo obiluje i zelenilom – ne samo cvijećem i šumom nego i zelenim livadama. Zanimljiv je podatak da je prije Drugog svjetskog rata na Dinari i Troglavu bilo više od pet stotina ljetnih stanova, 135.000 ovaca koje su držali ljudi s područja Dalmacije te dvadesetak stanova i 15.000 ovaca s bosanske strane.
Mi nismo vidjeli ovce, no zato smo naletjeli na stado krava koje su nam se pridružile tijekom predavanja HGSS-a kojeg je održao Jadran Kapović o sigurnom boravku u planinama. Zastale su, naćulile svoje uši, nešto zamukale i nastavile svoj put – vjerujem kako puno više znaju o boravku u uvjetima Dinare nego bilo koji čovjek. Možda su nam i udijelile pokoji koristan savjet. Šteta što ne pričamo istim jezikom 😉
Bogat biljni i životinjski svijet Parka prirode Dinara
Dinara obiluje endemskim biljkama, evidentirano je 75 nacionalnih endema. Na Dinari je zabilježeno više od 1.000 biljnih vrsta, što zapravo čini petinu ukupne hrvatske flore.
Tu živi i desetak endemskih životinja, a najpoznatija je dinarski voluhar. Stanište je čagljeva, vukova, medvjeda, lisica, divokoza, srna, a mogu se naći i risovi. Na području Parka se nalazi i 11 područja ekološke mreže – dva područja za ptice te devet za vrste i staništa od čega je 87% područja Parka ujedno i područje ekološke mreže Natura 2000.
Opis staze planinarska kuća Brezovac – planinarsko sklonište Zlatko Prgin – Dinara
Mi smo svoj izlet započeli kod planinarske kuće Brezovac. Računaj ako nemaš organizirani prijevoz ili terensko vozilo, da ti do početne točke ovog izleta treba oko dva sata hodanja od Suvog polja. Nije loša opcija do planinarske kuće doći u kasnim popodnevnim satima, prenoćiti u kući te se ujutro uputiti na najviši vrh i vratiti se do Suvog polja. U slučaju da ne želiš dodatno platiti čekanje prijevoza, nakon uspona možeš noćiti u planinarku kući te se ujutro vratiti do Suvog polja ili Guge, ovisno gdje si ostavio auto.
U početku staza vodi ugodnim putem kroz gustu šumu da bi izbila nakon 20-ak minuta na rub livade Duler i zatim na prostranu livadu Samar. Staza cijelim putem ima blagi uspon, stoga se ostvaruje nadmorska visina, no sve do nakon skloništa za planinare, u kondiciji ona nije osjetna. Nakon otprilike sat vremena od planinarske kuće Brezovac stižemo do idućih ploča koji ukazuju da nam treba još oko sat i pol do samog vrha.
Staza je izuzetno dobro markirana, no čak i bez toga je posve vidljivo kojim putem vodi, stoga nema nikakvog straha od gubljenja.
Prije vrha nalazi se planinarsko sklonište Zlatko Prgin, na spoju puteva iz smjera Brezovca i Mirkovića. Sklonište je dobilo ime po Zlatiboru Zlatku Prginu, prvom predsjedniku i jedno, od osnivača HPK-a Sveti Mihovil koji je stradao prilikom uspona na Aconcaguu 1999. Sklonište se nalazi na 1.543 metara nadmorske, otvoreno je stalno i ima osam mjesta za noćenje.
Nakon skloništa koje se nalazi u šumarku, put izlazi na pretežito kameni teren kojim se postepeno uspinjemo malo strmijim kuloarom do mjesta gdje se vide sklonište i stup na vrhu. Od tog mjesta se za deset minuta stiže do samog vrha.
Sinjal ili Dinara – koji je ispravan naziv najvišeg vrha Hrvatske?
Netko najviši vrh Hrvatske naziva Sinjal, a netko Dinara – postavlja se pitanje koji je službeni naziv. Zapravo se na svim zemljovidima i povijesnim dokumentima vrh naziva Dinara. Sinjal je naziv kojeg koristi lokalno stanovništvo iz Kijeva i Poddinarja od davnina.
Vrh Dinara nalazi se na 1.831 metar nadmorske visine, a s njega se pruža pogled na gotovo sve planine Dalmacije i Bosne, a posebno pogled privlači jezero Peruča u dubini. Zanimljivo je istaknuti da je vrh Dinare jedini vrh iz Hrvatske planinarske obilaznice, na kojem planinar svoj posjet treba dokazati i fotografijom, a ne samo žigom.
Mi, nažalost, nismo ostvarili uspon do samog vrha jer je planina pokazala koliko moćna, ali i nepredvidiva može biti. Sakrili smo se u skloništu od jake kiše i vjetra, no vrijeme se nije promijenilo te smo se istom stazom vratili natrag do planinarske kuće gdje smo se posušili.
Nakon okrepe ženski član “našeg” HGSS tima, Milena Šijan, koja je 2009. bila dio ženske ekspedicije na Mt. Everest, te predstavnica inicijative Čisto podzemlje Mia Mandarić, održale su zanimljivo predavanje o zaštiti okoliša, ljepotama Dinare te podijelile svoje iskustvo iz planina.
Puni dojmova i novih informacija, nakon predavanja smo se uputili u “civilizaciju”, no već smo skovali planove povratka jer ipak je san o najvišeg vrhu Hrvatske za sada još uvijek nedosanjan.
Cetina – prirodna izvorska voda iz srca Parka prirode Dinara
Tijekom našeg dvodnevnog boravka u Kninu i njegovoj okolici, osim nezaboravnog izleta na Dinari, posjetili smo i punionicu tvrtke Naturalis d.o.o. gdje se puni prirodna izvorska voda Cetina. Punionica je smještena je u samom srcu netaknute prirode Parka prirode Dinara.
Iako dijeli ime s rijekom, prirodna izvorska voda Cetina nije voda iz rijeke i njezinog izvora, već dolazi iz zaštićenog vodonosnika. Zaštićena nepropusnim geološkim naslagama te obogaćena svojstvima vapnenačkog stijenja, u procesu punjenja Cetina nije ničime tretirana, već ostaje potpuno prirodna i autentična.
Bilo je uistinu nezaboravno iskustvo proći kroz pogon punionice i otkriti kako se zapravo stvaraju i na koncu pune boce. Budući da dolazi iz vodonosnog ležišta koje je zaštićeno od ikakvog onečišćenja, prirodna izvorska voda Cetina nije podvrgnuta niti jednom postupku dorade. Očuvana priroda Dinare jamstvo je njene čistoće i svježine.
Voditelj pogona Mario Gašpar pokazao je bogato znanje o svakom koraku proizvodnje – od zaštićenog vodonosnika, do svima nam dobro poznate bočice. Iskreno, kada su nam pokazalo manje i veće epruvetice, nitko od nas nije na prvu povezao da se zapravo od njih rade boce.
U suvremenom pogonu, čije održavanje godišnje iznosi oko pola milijuna eura, pazi se na svaki detalj. Prirodna izvorska voda Cetina kontinuirano se podvrgava stručnim analizama, koje kroz dugi niz godina pokazuju da ima sadržaj minerala od oko 330 mg/l, u kojem prevladavaju ioni kalcija i bikarbonata.
Prema mišljenju HZJZ-a najveću vrijednost prirodnoj izvorskoj vodi Cetina daje odsutnost svih ispitivanih onečišćivača, što ukazuje na izuzetno dobru prirodnu zaštitu vodonosnika. Uz to, rezultati mikrobiološke analize dokazuju izuzetnu čistoću vode, a time i njenu zdravstvenu ispravnost. Tehnolozi u internom laboratoriju svakodnevno analiziraju gotov proizvod, a Nastavni zavod za javno zdravstvo Split, kao ovlašteni laboratorij, redovito uzima uzorke i kontrolira sastav vode koju punimo u boce.
Zahvaljujući svemu tome, potpuno netaknuta prirodna izvorska voda Cetina predstavlja idealno osvježenje. Dodatnu vrijednost daje joj i niski sadržaj natrija (1,8 mg/l), što je čini prikladnom za svakoga, pa i osobe čiji režim prehrane zahtijeva ograničen unos soli. Voda Cetina također ima optimalnu 7,6 PH vrijednost.
Ova dvodnevna avantura u dalmatinskom zaleđu još jednom je pokazala koje prirodno bogatstvo imamo u Hrvatskoj. Isto tako je ukazala na važnost očuvanja prirode i za buduće generacije.
Možda ovaj put nisam ostvarila uspon na Dinaru iliti Sinjal, no zaljubila sam se u Park prirode Dinara. Počelo je odbrojavanje do povratka na ovu kršku ljepoticu – uz, naravno, prirodnu izvorsku vodu Cetina!
*Sadržaj je nastao u suradnji s prirodnom izvorskom vodom Cetina
