Skijaško iliti nordijsko skijanje, langlauf, cross-country skiing, XC skiing – brojni su nazivi za ovaj kondicijski zimski sport koji sramežljivo, ali sigurno počinje osvajati i hrvatske outdoor entuzijaste. Skijaško trčanje se ubraja u jedan od najzdravijih zimskih sportova – aktivira cijelo tijelo, jača izdržljivost i pritom ne opterećuje zglobove. Za razliku od znatno skupljeg i težeg brata, alpskog skijanja, skijaško trčanje ne zahtijeva skupu opremu (ni prilikom kupnje ni prilikom iznajmljivanja), nije ti potreban ski pass, duge čekanje na žičari, a za početak možeš odabrati posve ravne staze koje prolaze kroz snijegom pokrivene šume.
Skijaško trčanje je u Hrvatskoj još uvijek relativno nepoznata zimska aktivnost, no s djelovanjem pojedinaca i sportskih društava, kao i s uređenjem novih staza, pretežito na području Gorskog kotara, skijaško trčanje počinje privlačiti pozornost sve većeg broja pojedinaca. Osobno sam po prvi put isprobala skijaško trčanje u Sloveniji na Pokljuki i nakon par koraka se oduševila ovim sportom koji je u isto vrijeme čisto uživanje na svježem zimskom zraku, ali isto tako aktivira cijelo tijelo i predstavlja odličan kondicijski sport.
Katherina Milazzi
Bila sam te sreće da sam uskoro imala priliku odraditi dodatne sate klasičnog skijaškog trčanja u Villacher Alpen Arena gdje su uređene staze za Langlauf, kako se ovaj sport zove na njemačkom. Moje početne korake ovaj put je izbrusila instruktorica skijaškog trčanja Katherina Milazzi koja je odrasla uz ovaj sport.
“Nakon što sam shvatila da mi profesionalna sportska karijera ne odgovara, odlučila sam se za različite edukacije i usavršavanja kako bih postala instruktorica i trenerica skijaškog trčanja. Imala sam priliku raditi kao trenerica u regionalnom i nacionalnom timu, ali paralelno sam poučavala i rekreativce, početnike i napredne skijaše, jer smatram da je važno ovaj sport približiti široj publici”, započinje Kathi.
Zašto se odlučiti za skijaško trčanje?
Kathi objašnjava kako je skijaško trčanje kondicijski sport koji pozitivno djeluje na našu izdržljivost, a odvija se na uređenim stazama, takozvanim loipama.
“Skijaško trčanje je, po mom mišljenju, jedan od najzdravijih sportova jer se odvija na svježem zraku, ima nizak utjecaj na zglobove i angažira cijelo tijelo. Ovisno o intenzitetu, može biti rekreativan sport za očuvanje zdravlja ili ozbiljna profesionalna aktivnost. Ako želiš poboljšati svoju kondiciju, skijaško trčanje će imati izuzetno pozitivan utjecaj – ne samo fizički, već i mentalno te koordinacijski.”
Skijaško trčanje aktivira gotovo cijelo tijelo, kombinirajući snagu, izdržljivost i ravnotežu. Noge odrađuju glavni posao – kvadricepsi, stražnja loža i listovi omogućuju odgurivanje i stabilnost, dok gluteusi daju snagu pri svakom koraku. Ruke i ramena intenzivno rade kroz korištenje štapova, angažirajući bicepse, tricepse i ramena. Ključnu ulogu igra i trup, jer snažni trbušni i leđni mišići osiguravaju stabilnost i efikasan prijenos snage između gornjeg i donjeg dijela tijela. Sve zajedno, ovo je jedna od najcjelovitijih sportskih aktivnosti koja istovremeno jača tijelo i poboljšava kondiciju.
“Postoje dva stila: klasični i skating (klizni stil), koji je nešto moderniji. Ne moraš nužno savladati oba da bi se smatrao skijaškim trkačem. Staze se najčešće nalaze u šumama i na livadama, ali sve više sportskih centara nudi kilometre loipa za ovaj sport. Skijaško trčanje je vrlo uravnotežena aktivnost – klasični stil nalikuje nordijskom hodanju, samo sa skijama na snijegu, dok skating stil podsjeća na klizanje. U usporedbi s alpskim skijanjem, glavne razlike su: neovisnost o žičarama, prilagođena brzina koja ovisi o profilu staze, te znatno manji troškovi. Naravno, i oprema je drugačija – lakša, fleksibilnija i udobnija”, ističe Kathi.
Koja oprema je potrebna za skijaško trčanje?
Već sami naziv aludira da su za bavljenje ovim sportom potrebne skije. No, skije se razlikuju od onih za alpsko skijanje. Skije za skijaško trčanje su duže, lakše i uže. Koriste se posebne cipele koje izgledaju poput čizmica, one su mekše, lakše i znatno fleksibilnije od pancerica. Uz to su niže i pružaju veću slobodu pokreta. Cipele se također spajaju na skije, no kače se samo prednjim dijelom jer se u skijaškom trčanju podiže peta. Štapovi su također duži i lakši od onih za alpsko skijanje. I ono najvažnije – oprema za skijaško trčanje je znatno jeftinija od one za alpsko, kako kod kupnje, tako i od iznajmljivanja.
Primjerice, u Villacher Alpen Arena gdje i Kathi drži satove skijaškog trčanja, dnevni najam cijele opreme (skije, cipele i štapovi) se kreće od pet do 18 eura (ovisno o veličini cipela; primjerice ako nosiš broj od 36-40, platit ćeš 15 eura, dok iznad 41 18 eura, a sve ispod su brojevi za djecu). Osim opreme, plaća se i korištenje staza, a dnevna ulaznica ovdje iznosi šest eura za djecu od sedam do 15 godina te devet eura za osobe iznad 16 godina. Ako usporediš cijene najma opreme za alpsko skijanje te zbrojiš ski-pass, računica je posve jasna.
Kathi na pitanje koja je osnovna oprema potrebna početnicima, bez razmišljanja uz široki osmijeh odgovara “Motivacija i uživanje u pokretu! :D”
“Što se tiče odjeće, najbolje je slojevito se obući: tanka sportska donja odjeća, robusnije hlače (ne skijaške, već npr. planinarske), prsluk ili lagana sportska jakna (ne debela skijaška jakna), rukavice i kapa. Naravno, moguće je trčati i u trenirci, trapericama ili skijaškom odijelu, ali puno je ugodnije ako se obučeš sportski i slojevito”, savjetuje Kathi.
Za koji stil skijaškog trčanja se odlučiti?
Za ovaj zimski sport postoje brojni nazivi zbog čega početnici znaju biti zbunjeni. Kod nas se najčešće koristi upravo izrazi skijaško trčanje, a širi pojam je nordijsko skijanje. Službeni naziv na engleskom je cross-country skiing, a koristi se njegova kratica XC skiing. Unutar skijaškog trčanja postoje i dva stila – klasični stil i skating (freestyle) stil.
“Klasični stil je prvobitni oblik skijaškog trčanja – zapravo, prije nego što su ljudi počeli skijati nizbrdo, već su koristili duge drvene daske i štapove za kretanje po snježnim prostranstvima. Danas je klasični stil vrlo zdrav način kretanja. Za njega su potrebne ili šupljikave skije ili skije s umecima od krzna, a kreće se dijagonalnim korakom unutar uređenih tragova na stazi. Koriste se štapovi približno visine ramena, koji se pomiču suprotno od nogu. Iskusniji trkači koriste voštane skije, koje zahtijevaju dobro poznavanje tehnike i uvjeta na snijegu. Osim dijagonalnog koraka, tu su i tehnike dvostrukog odgurivanja rukama i dvostrukog odgurivanja s međukorakom, koje zahtijevaju koordinaciju i malo vježbe. Skating stil (klizni stil) razvijen je tek devedesetih godina i tehnički je zahtjevniji. Skije se kreću u obliku slova ‘V’, pri čemu su vrhovi skija razmaknuti, a stražnji krajevi bliže jedan drugome. Ruke se kreću paralelno, a postoje različiti ritmovi pokreta:
- 2:1 asimetrični stil – koristi se pri usponima, štapovi dodiruju snijeg istovremeno sa skijom svakog drugog koraka.
- 1:2 asimetrični stil – koristi se za klizne dionice, štapovi dodiruju snijeg u različitim trenucima od skija.
- 1:1 stil – svaki odguraj nogom popraćen je istovremenim radom obje ruke”, objašnjava detaljno Kathi.
Koliko je teško savladati skijaško trčanje?
Osobno sam nakon svega sat vremena savladala osnove pokrete klasičnog skijaškog trčanja koje omogućuju savladavanje jednostavnih staza. Poput većine sportova, praksa čini svoje. No, u usporedbi s alpskim skijanje, skijaško trčanje je manje “zastrašujuće”, pogotovo jer početnici prolaze ravne staze.
Kathi savjetuje da početnici prije svega odaberu klasičan stil koji je jednostavniji za savladati. On se odvija na unaprijed pripremljenim stazama koje su širine skija. Meni osobno su ti “utori” u snijegu pružali dodatnu sigurnost i olakšali prve korake.
“Osnove se mogu lako savladati uz pomoć instruktora. Ako se uči samostalno, proces može trajati nešto duže. Početnicima preporučujem klasični stil jer je najsličniji hodanju i korištenju štapova, pa mnogima dolazi prirodnije. Oni koji već imaju iskustva s drugim oblicima skijanja ili klizanjem mogu odmah započeti sa skating stilom. No, općenito, za skijaško trčanje nisu potrebne prethodne sportske ili skijaške vještine – svatko može početi! U današnje doba interneta i YouTubea nije nužno imati instruktora, ali svakako ima prednosti. Stručnjak ti može dati korisne savjete kako bi skijaško trčanje bilo užitak, a ne frustracija. Ključni faktor za sigurnost je položaj koljena i težišta tijela – kada je težište iznad skija, imaš bolju ravnotežu i kontrolu nad pokretima. Ostalo dolazi kroz praksu – učenjem i oponašanjem! 😀”, ističe Kathi.
Katherina Milazzi
Kada je odabir staza za početnike u pitanju, Kathi ističe da one za Svjetski kup ostavimo za iskusnije dane.
“Većina skijaških centara ima ravnije dijelove staza, gdje je dobro započeti s osnovnim vježbama. Početnici bi trebali birati lagane, ravne staze i postupno prelaziti na valovito teren kad steknu sigurnost i bolju ravnotežu. Prije nego što se upuste u strmije dionice (uzbrdice i spustove), trebali bi biti svjesni svojih vještina kočenja i kontrole skija. I, naravno, uvijek je dobro ponijeti pojas s pićem, malo grickalica i mobitel – da ništa ne pokvari savršen skijaški izlet! 😀Nadam se da se vidimo na stazi!”, za kraj poručuje Kathi.
