Otok Pag je po mnogočemu poznat. Na prvu svima je prva asocijacija njegova surova i gola priroda koja nas često asocira na neki posve drugi planet. Manjak vegetacije kroz povijest je usmjerio stanovnike ka brojnim aktivnostima koje su osigurale njihovu egzistenciju, a danas se smatraju jednim od neizostavnih simbola ovog hrvatskog otoka. Paška čipka, paški sir, paška janjetina i paška sol – četiri stupa otoka Paga na čiju tradiciju su stanovnici ponosni. I trebaju biti! I dok je prije par godina Paška solana bila zatvorena za javnost, promjenom vlasnika najveća i najstarija solana u Hrvatskoj otvorila je svoja vrata te kroz vođene ture pod nazivom Jutra u poljima soli svi posjetitelji mogu doznati sve o bogatoj povijesti i tradiciji proizvodnje soli na otoku Pagu.
Ne postoji domaćinstvo u čijoj kuhinji se ne nalazi sol. Sol je puno više od samo začina. Od davnina je bila simbol bogatstva, način plaćanja, temelj ekonomije, ali i povod za ratove. No, važnost soli nadilazi ekonomiju i gastronomiju – sol igra važnu ulogu u našem zdravlju. Pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita, podržava funkciju živčanog sustava, regulira krvni tlak i sudjeluje u pravilnom radu mišića.
Na Pagu je sol neizostavni dio tradicije, važna slagalica u paškoj povijesti koja je oblikovala i još uvijek oblikuje mnogobrojne paške obitelji. Koliko je solana utkana u živote stanovnika, otkriva nam Ivana Oguić koja s ponosom naglašava kako ne postoji obitelj na Pagu u kojoj barem jedan član nije radio u solani.
Svatko tko je na Pag dolazio preko mosta prošao je pored solane. Sama vožnja uz polja soli otkriva veličinu same solane, čiji se bazeni prostiru na oko 250 hektara. No, tek kroz razgovor i stručno vođenje doznat ćeš koliko je Paška solana zapravo velika, u doslovnom i figurativnom smislu.
Bogata povijest Paške solane
Proizvodnja soli na otoku Pagu se prvi put spominje 999. godine u oporuci Agape, kćeri zadarskog tribuna, u kojoj ostavlja dio solane samostanu. Ovo je prvi službeni dokument, no vjeruje se kako se na Pagu sol proizvodila i ranije. U 12. stoljeću se vode borbe između Venecije i Zadra oko prevlasti nad solanama. Mletačka Republika je u drugoj polovici 18. stoljeća ugasila proizvodnju soli u ostalim solanama na Jadranu.
Na otoku Pagu je bilo čak pet solana (Stara Novalja, Dinjiška, Stara Povljana, Vlašići i Pag). Sol se nije zadržavala na otoku već je 3⁄4 proizvoda odlazilo u Veneciju. Smatra se kako je velik dio Venecije sagrađen od prodaje paške soli. Prijevoz soli iz solane do gradova je osiguravala vojska, a plaća koja se dobivala za taj rad na latinskom se zvala “salarium”. Pogađaš, od te riječi je nastala engleska riječ “salary”.
Pag je jedini otok sa željeznicom
Koliko je sol nekoć vrijedila, govori i činjenica da je prvi hrvatski papirnati novac nastao upravo na Pagu. 1778. godine stvoren je paški asignat uz pomoć kojeg su se pratile transakcije soli.
Pag je bio jedini otok u Hrvatskoj koji je imao željeznicu. Izgrađena je 1950. godine i koristila se za prijevoz soli. Ostaci nekadašnjih tračnica i dan danas se protežu kroz solanu. Prije željeznice sol se prevozila brodovima iz bazena do magazina, odnosno skladišta u mjestu. Duž solane su se protezale razne građevine, poput brodogradilišta za servisiranje dotičnih brodova, a dio ostataka bogate povijesti vidljivi su i danas.
Kako zapravo nastaje sol?
I dok hodamo kroz polja soli i prolazimo pored svjedoka bogate povijesti najveće solane u Hrvatskoj, otkrivamo i kako nastaje sol – postupak o kojem, da budem iskrena, nismo prije našeg obilaska Paške solane puno znali. Sol je uvijek tu, vječni dio kuhinje bez kojeg je nezamislivo kuhati. Nije samo teško pojmiti koliko je nekoć sol vrijedila nego je teško zamisliti i kako ona nastaje. Kada nešto uzimamo zdravo za gotovo, rijetko kada zastanemo i razmislimo što je sve potrebno da bi sol u svojoj ambalaži stigla na policu naše kuhinje.
Morska solana se ne može izgraditi bilo gdje, potrebni su krucijalni uvjeti koji stvaraju ovo “bijelo zlato”. Prije svega je bitna veličina i upotrebljivost tla te stupanj nepropusnosti istoga. Veliku ulogu igra slanost mora, a potrebna je i plitka laguna. Kada uz to dodamo idealne klimatske uvjete i logistiku, dobivamo uspješnu solanu.
Postoji dva tehnološka koncepta za proizvodnju soli. Solarna morska solana u kojoj se iskorištavanjem sunčeve energije i vjetra vrši uparavanje morske vode do kristalizacije NaCI-a. Ovo je klasičan način, no on u potpunosti ovisi o hidrometeorološkim uvjetima. Tako se nekoć proizvodila sol na Pagu.
S druge strane solarno-termička solana u kojoj se vrši ugušćivanje morske vode iskorištavanjem sunčeve energije i vjetra do gustoće ispod kristalizacije NaCI-a, a zatim se ugušćena morska vodi uvodi u vakuum isparivačku stanicu u kojoj se odvija kristalizacija.
I dok je nekoć u solani prema klasičnom načinu bilo potrebno i do 600 ljudi koji su svakodnevno morali strugati sol kako se ona ne bi zalijepila za podlogu, od 1980. godine je solana Pag solarno-termička solana.
Zimi se u solani vrši takozvani “remont”, ne samo u tvornici nego i u samim bazenima. Sol je izuzetno abrazivna stoga se redovito moraju čistiti svi strojevi. U bazenima se redovito mijenjaju drveni elementi kako bi mogli prihvatiti novu morsku vodu.
Postoji tri grupa bazena za isparavanje, a u svakoj se morska voda procesom isparavanja dovodi do određenog stupnja gustoće. Dolazi do odvajanja vapnena i željeznog oksida. U trećoj grupi bazena se odvija završno isparavanja – dobiva se ugušćena morska voda, takozvana salamura, iz koje je ispario veliki dio vode koji se kreće oko 89%.
Nije svaka stol ista
Postoji više vrsta soli i nije svaka ista. Zadnjih godina se sve više spominje i koristi takozvani solni cvijet. Nekoć se smatralo da on usporava, odnosno onemogućuje stvaranje soli, te se razbijao. Danas se zna da je upravo solni cvijet najdragocjeniji oblik soli. On nastaje kristalizacijom soli na samoj površini bazena. Izgleda poput smrznute vode. Kako bi se stvorio cvijet, uvjeti moraju biti idealni, bez kiše i vjetra. Skupljanje ove soli vrši se uvijek ručno i pri tome je potrebna izuzetna preciznost i mirna ruka. Kasnije se ručno sol čisti od svake travke ili drugog prirodnog otpada.
Druga kristalizacija se događa odmah nakon prve, ali na dnu bazena i to je upravo ona kuhinjska sol koja se koristi u svakom domaćinstvu. Godišnje se u solani Pag proizvodi oko 16.000 do 19.000 tona sitne soli.
Paška morska sol se po svom izgledu, čistoći, granulaciji i obliku kristala, okusu bez gorčine i ujednačenosti kvalitete razlikuje od ostalih morskih soli. Ova sol spada u vrlo visoku kategoriju kakvoće morske soli.
Zadnjih godina se sve više priča kako “sol nije dobra za naše zdravlje”, no istina je ipak nešto drugačija. Kao i kod drugih stvari, ni sol u pretjeranim količinama nije zdrava. Preporučuje se u prosjeku 2-5 g dnevno. U svim tjelesnim tekućinama ima soli i vode (krv, limfa, sluz, mokraća, znoj). Sol je neophodna za život i rast organizma. Morska sol predstavlja nezamjenjiv izvor minerala u ljudskoj prehrani i preporučuje se njen svakodnevni unos, u, naravno, umjerenim količinama.
Posjeti trgovinu Paške solane i stalnu izložbu solarstva
Najpoznatiji proizvod solane Pag je definitivno sitna morska sol, no u njihovom trgovini koja se nalazi odmah pored tvornice, možeš kupiti brojne druge proizvode. Svakako isprobaj solni cvijet, soli sa začinima, a tu su i soli za piling, kupanje i inhalaciju. Možeš se i zasladiti čokoladom sa soli.
Stalna izložba solarstva prikazuje tradicionalni način dobivanja soli na otoku Pagu. Izložba se za posjetitelje otvara u travnju, a cijena iznosi četiri eura, obiteljska sedam eura, grupe iznad 15 osoba plaćaju tri eura, dok grupe djece dva eura. U predsezoni izložba je otvorena samo u jutarnjim terminima i tijekom radnog tjedna. Od lipnja do rujna se radi u dvije smjene (jutarnja i popodnevna), a nedjeljom je izložba zatvorena.
Izložba sadrži preko stotinu eksponata u obliku slika, fotografija, proizvoda od soli, alata, bazena i slično. Izložba solarstva jedinstveni je prikaz nekadašnjeg života stanovnika grada Paga, koji je ovisio o proizvodnji poznate paške soli.
Izložba se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu vođenje kroz izložbu uz vodiča te priču o proizvodnji soli i razgledavanje izložbenih eksponata. U drugom dijelu izložbe možeš pogledati film u trajanju od 12 minuta, na engleskom i hrvatskom jeziku o proizvodnji soli nekada.
Nekadašnje skladište soli, s izvornim starim mlinom, uređeno je kako bi posjetiteljima ambijentom i izloženim predmetima pokazalo kako se nekada u Pagu proizvodila sol. Na sredini skladišta, kao središnji dio izložbe postavljene su replike bazena soli s prolazima između bazena i kanalima, a uz sjeverni zid stavljena je hrpa od tri tone soli. Na izložbi su postavljeni razni alati koji su se koristili u proizvodnji soli, a na zidovima su postavljene stare fotografije solane. Uz svaki eksponat na nekoliko stranih jezika stoji i objašnjenje. Na izložbi se mogu kupiti razni proizvodi Solane Pag i suveniri grada.
Jutra u poljima soli
Obilazak Jutra u poljima soli počinju u travnju kada te čekaju edukativne radionice i turističke šetnje na otvorenom. Osim što ćeš iz prve ruke doznati sve o povijesti solane, načinu proizvodnje soli, razgledat ćeš baze, te čak možeš i sakupljati sol (radionice sakupljanja soli odvijaju se od srpnja). Sve što trebaš je rezervirati svoje mjesto na ovom linku. Ulaznica za Jutra u poljima soli iznosi 10 eura, obiteljska 27 eura, a grupe iznad 15 osoba plaćaju šest eura, dok grupe djece tri eura. Radionice sakupljanja soli plaćaju se 50 eura, a obiteljska ulaznica iznosi 100 eura.
Paška solana nije samo mjesto gdje nastaje sol – ona je priča o tradiciji, povijesti i povezanosti čovjeka s prirodom. Kroz stoljeća, sol je oblikovala živote otočana, omogućila razvoj i postala neizostavni dio paškog identiteta. Danas, zahvaljujući otvorenim vratima solane, svatko može osjetiti njezin značaj, šetajući poljima soli i promatrajući proces nastanka ovog bijelog blaga. Bilo da sol koristiš u kuhinji, wellnessu ili je jednostavno doživljavaš kao dio svakodnevice, jedno je sigurno – nakon posjeta Paškoj solani nikada više nećeš gledati sol istim očima.
