Alpe, koje se protežu više od 1.000 kilometara kroz osam europskih zemalja, jedno su od najvećih i najviših planinskih područja na planetu. Među tisućama ledenjaka koji prekrivaju ove vrhove, najveći je Aletsch, smješten na jugozapadu Švicarske. No, kao i mnogi drugi ledenjaci u Alpama, Aletsch se ubrzano povlači i stanjuje.
Satelitske snimke jasno pokazuju koliko se situacija promijenila u proteklih 40 godina. Usporedba snimaka iz rujna 1984. godine (Landsat 5 TM) i kolovoza 2024. godine (Landsat 8 OLI) otkriva značajne promjene u duljini i širini ledenjaka. Iako sezonski snijeg može utjecati na vidljivost određenih detalja, trend povlačenja ledenjaka je neosporan. Manji ledenjaci na desnoj strani slike djelomično su zaklonjeni oblacima, no i oni bilježe značajan gubitak leda.
Smanjenje površine ledenjaka, što je vidljivo na Landsat snimkama, upućuje na neto gubitak ledene mase. Zamisli dvije identične zdjele napunjene s različitim količinama vode – ona s manje vode imat će nižu površinsku visinu i manju ukupnu površinu. Isti princip vrijedi za ledenjake koji se povlače duž U-dolina.
Koliko se Aletsch povukao?
Prema podacima švicarske mreže za praćenje ledenjaka (GLAMOS), Aletsch se od 1984. godine povukao za više od 1.300 metara. Istodobno se znatno stanjuje, što dodatno doprinosi njegovom sužavanju. Podaci GLAMOS-a pokazuju da je u posljednjih 40 godina Aletsch izgubio 43 metra ekvivalentne vodene mase.
Njegovi susjedni ledenjaci također bilježe povlačenje, iako u nešto manjoj mjeri. Oberaletsch, smješten lijevo od Aletscha, povukao se za više od 240 metara, dok je Fiescher, s desne strane, izgubio više od 1.000 metara svoje duljine.
Topljenje pod utjecajem klimatskih promjena
Ove promjene dolaze nakon izrazito toplog ljeta 2024. godine, koje je istopilo značajnu količinu snijega nakupljenog prethodne zime. Prema izvješćima, švicarski ledenjaci te su godine izgubili čak 2,5 posto svog ukupnog volumena.
No, Alpe nisu jedino područje koje bilježi ozbiljne gubitke leda. Analiza globalnih podataka o gubitku ledene mase između 2000. i 2023. godine pokazuje da su ledenjaci na Aljasci izgubili veću ukupnu masu. Međutim, relativni gubici bili su najveći u regijama s manjim ledenim površinama. Tako je Srednja Europa, uključujući Švicarsku, u tom periodu izgubila čak 39 posto svoje ledenjačke mase.
Gubitak ledenjaka u Alpama utječe na opskrbu vodom, hidroenergiju, stabilnost tla i cjelokupni ekosustav. Svaka nova sezona donosi nove podatke o stanju ledenjaka, a trend se, nažalost, nastavlja u istom smjeru.
Izvor: Earth Observatory
Naslovna fotka: Unsplash
Nastavi čitati:
