U zadnjih nekoliko godina svjedočimo sve većem porastu boravka u prirodi – planinarske staze, šumske staze i vidikovci postali su mjesta bijega, ali i kulise za sadržaj na društvenim mrežama. No, uz sve veći broj ljudi koji kroče u prirodu, sve češće nailazimo i na prizore koji ostavljaju gorak okus – osobe u potpuno neadekvatnoj obući, haljinama za fotografiranje na vjetrovitim grebenima, ili one koji se doslovno presvlače na stazi kako bi uhvatile “savršeni kadar”. Takozvane “Instagram lokacije” – prirodni biseri koji su postali viralni – privlače sve veći broj izletnika, no bez svijesti o terenu, vremenskim uvjetima i stvarnoj pripremljenosti, taj izlet može završiti tragedijom. Upravo zato novi podaci koje je objavio The Guardian, a koji dolaze od Mountain Rescue England and Wales, upozoravaju na zabrinjavajući trend: sve veći broj akcija spašavanja u planinama povezan je upravo s utjecajem društvenih mreža i nepouzdanih navigacijskih aplikacija.
U 2024. godini, planinarske službe spašavanja u Engleskoj, Walesu i Škotskoj suočile su se s rekordnim brojem intervencija, pri čemu su timovi u Engleskoj i Walesu bili pozivani svaki dan u godini, a Škotska je zabilježila preko 1.000 poziva za pomoć po prvi put. Analiza podataka Mountain Rescue England and Wales, koju je proveo Ordnance Survey, otkriva porast od 24 % u broju spašavanja između 2019. i 2024. godine, s posebno izraženim povećanjem među mladima u dobi od 18 do 24 godine, gdje se broj intervencija gotovo udvostručio, sa 166 na 314.
Glavni uzroci ovog porasta uključuju popularnost “honeypot” lokacija – slikovitih mjesta koja postaju viralna na platformama poput TikToka i Instagrama – te oslanjanje na navigacijske aplikacije koje često nisu prikladne za planinske uvjete. Mike Park, izvršni direktor Mountain Rescue England and Wales, ističe da su mnogi incidenti povezani s ljudima koji slijede popularne rute bez razumijevanja opasnosti i konteksta, oslanjajući se na aplikacije koje možda ne rade offline ili nemaju potrebne detalje.
Iako su mladi najčešće u potrebi za spašavanjem, starije dobne skupine također nisu imune. Skupina od 40 do 44 godine bila je druga po broju poziva, s 196 intervencija prošle godine. Spašavanja osoba u dobi od 75 do 79 godina također su se udvostručila, s 56 na 112, dok je zabilježeno 93 spašavanja osoba starijih od 80 godina, što je porast u odnosu na 75 u 2019. godini.
U kontekstu Hrvatske, Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) također bilježi porast intervencija, često zbog nedovoljne pripremljenosti izletnika i oslanjanja na nepouzdane aplikacije. HGSS redovito apelira na planinare da se adekvatno pripreme, koriste pouzdane karte i aplikacije te da ne podcjenjuju opasnosti koje planine mogu predstavljati.
Snažno osuđuje trend romantizacije opasnih lokacija na društvenim mrežama bez pružanja potrebnih sigurnosnih informacija. Planine nisu kulisa za savršene fotografije – one zahtijevaju poštovanje, znanje i pripremu.
U svijetu u kojem se sve češće odluke donose zbog “lajkova”, važno je podsjetiti da nijedan viralni kadar ne vrijedi riskiranja života – ni vlastitog, ni onih koji će možda doći po vas.
Pozivamo sve ljubitelje prirode da se informiraju, educiraju i odgovorno pristupaju planinarenju, kako bi sačuvali vlastitu sigurnost i integritet prirodnih ljepota koje svi volimo. Nema ništa loše u tome da dijeliš trenutke iz planina – ali uz njih podijeli i korisne informacije, stvarne dojmove, savjete o opremi i ruti. Budi odgovoran, čak i ako ti pratitelji nisu brojni.
Za dodatne informacije i savjete o sigurnom planinarenju, prati Under Dreamskies, posjeti službene stranice HGSS-a i/ili se obrati lokalnim planinarskim društvima. A kad sljedeći put kreneš prema nekom “insta-friendly” vrhu, ne zaboravi – ono najvrjednije što možeš ponijeti sa sobom u planinu je znanje.
Izvor: The Guardian
