Boravak u planinama nisu samo romantične fotografije koje prikazuju bezbrižne trenutke sreće. Planinarenje, kao i druge outdoor aktivnosti, sa sobom nosi i brojne opasnosti koje najčešće nisu svjesni planinari početnici. Upravo to zna biti najčešći razlog zbog čega dolazi do raznih nesreća. O tome koje sve opasnosti vrebaju u planinama te kako se trebamo ponašati u slučaju nesreće, popričala sam s Josipom Luxom Lukačevićem, zaljubljenikom u planine, vlasnikom outdoor agencije Thrillseeker Croatia i aktivnim članom HGSS-a. 

Uvijek trebamo biti svjesni da planinarenje sa sobom vuče i određene opasnosti. To ne znači da u planine trebamo ići sa strahom nego da trebamo te činjenice biti svjesni i u prirodu ići s oprezom. Samo tako ćemo minimalizirati mogućnost nesreće te će nam svaki boravak u prirodni ostati u lijepom sjećanju. 

Posebno su opasnostima izloženi planinari početnici koji za svoje prve korake u planinama nisu odabrali planinarsko društvo, iskusnog suplaninara ili se nisu upisali u Opću planinarsku školu

josip_lukacevic_lux
Josip Lukačević Lux

Koliko je bitna edukacija i informiranje, već u samom početku ističe i Josip koji je inače obišao veliki broj planina u Hrvatskoj, ali i u Europi, što planinareći, što penjući se. Kroz smijeh ističe kako je u HGSS ušao kad i u brak 2015. godine te trenutno prolazi kroz dvostruku kriznu sedmu godišnjicu. Njegova outdoor agencija Thrillseeker Croatia nudi pustolovne izlete na području Geoparka Papuk i Zlatne Slavonije te Velebita. 

Na moje pitanje što bi savjetovao planinarima početnicima, kao iz topa odgovara – pitaj iskusnije!

Koliko je dobro da ljudi idu u prirodu, toliko je loše jer se slabo educiraju. Pod edukacija mislim na Opću planinarsku školu, odlazak u planine s iskusnim planinarom… HGSS na svojim stranicama ima jako dobre savjete za skoro sve aktivnosti u prirodu ili jednostavno platiti provjerenu agenciju i vodiča da te vodi. Znam jednu jako dobru :)”, započinje Josip. 

U nastavku Josip iz svog vlastitog iskustva i brojnih akcija spašavanja ističe da su dvije vodeće greške koje planinari početnici rade – to je precjenjivanje vlastitih sposobnosti i odijevanje.

Vjerovao ili ne, i dan danas ima ljudi koji obuku pamučnu majicu za planinarenje, to je nevjerojatno. Postoji u današnje vrijeme puno trgovina s opremom za boravak u prirodi, a u Hrvatskoj je ‘vikend planinarima’ Dechatlon best buy. I sam imam dosta njihovih stvari koje sam skužio da su jako jeftine, a jako korisne i kvalitetne.”

Osnovne skupine opasnosti u planinama

U “Planinarskom udžbeniku” autora Alana Čaplara, opasnosti se dijele na objektivne i subjektivne opasnosti.

Objektivne opasnosti (opasnosti planinskog okoliša) su one kojima su uzrok prirodne sile. Objektivne opasnosti su odroni, mrak, vremenske nepogode, visina, ultraljubičasto zračenje, snježne i ledene opasnosti, životinje i drugo”, navodi se u udžbeniku. 

To su opasnosti na koje mi kao planinari nemamo nikakvog utjecaja. Jedino što, uz dobru pripremu i iskustvo, ih možemo prepoznati i izbjeći. To, primjerice, znači da prepoznamo da se sprema grmljavinsko nevrijeme te odlučimo odustati od opasnog uspona. Ili planiramo izlet računajući na zalazak sunca ili u slučaju mraka imamo uza sebe naglavnu lampu kao izvor svjetlosti.

opasnost_planine
FOTO: Unsplash

Subjektivne opasnosti su opasnosti čiji je uzrok sam čovjek. One nastaju uslijed pogrešnih procjena, nedovoljne pripremljenosti ili neznanja, neopremljenosti, nepažnje, a nerijetko i kao posljedica podcjenjivanja opasnosti i precjenjivanja mogućnosti. Subjektivne opasnosti su neiskustvo, nespremnost, nepoznavanje planine i opasnosti, nepoznavanje vlastitih sposobnosti, bolest ili slabost organizma, pogrešne procjene, nezdrave ambicije, panika, neodgovarajuća oprema, nepoznavanje načina korištenja opreme i druge”, navodi se u udžbeniku. 

I Josip ističe kako se u Općim planinarskim školama uči da se opasnosti dijele na objektive i subjektivne. 

“Subjektivne, kao što i sama riječ kaže, smo mi sami tj. nepoznavanje vlastitih mogućnosti. Zapamti, brda će biti tu. A mi? Objektivne su one na koje mi ne možemo utjecati sa svojim postupcima i odlukama, ali moramo sve napraviti da ih minimaliziramo. Vremenske nepogode u brdima se mogu desiti, ali se mogu i izbjeći prateći jako dobro vremensku prognozu, tj.razne aplikacije i informirati se sa stanjem na terenu. Kod nas se često dešavaju dehidracije jer ljudi ne nose dovoljno vode, a voda je jako bitna. Bolje da je vratim nego da mi nedostaje. Opet se vraćamo na ono da se ljudi precijene, objašnjava Josip. 

latemar_labirint_dolomiti

Ovim opasnostima možemo dodati i takozvane tehničke opasnosti kojima je uzrok otkazivanje opreme zbog pogrešnog korištenja, lošeg održavanja ili tehničke neispravnosti. 

“Općenito, vrlo malo nesreća izazivaju nepredvidive opasnosti (one za koje bismo mogli okriviti ‘višu silu’). Sigurnost ljudi koji se kreću u planini je najvećim dijelom u njihovim vlastitim rukama, što je razlog za odgovoran i ozbiljan pristup svakom odlasku u planu”, piše u Planinarskom udžbeniku. 

Koji rizici nas čekaju u planinama?

Planinarenje sa sobom vuče razne rizike, a kako se navodi u “Planinarskom udžbenik” možemo ih podijeliti na: 

Pogrešne procjene i nepripremljenost:

  • precjenjivanje mogućnosti
  • podcjenjivanje opasnosti
  • neodgovornost
  • tvrdoglavost
  • panika
  • neznanje
  • nedovoljna uvježbanost i slaba tjelesna spremnost
  • nemar
  • nedostatak potrebne opreme
  • neispravna, neprilagođena oprema i nepoznavanje opreme
  • slabo zdravstveno stanje
  • pogreška

Iz navedenih stavi možemo vidjeti kako je veliki dio rizika uvjetovano našim vlastitim ponašanjem. I Josip ističe kako je jedna od glavnih od grešaka precjenjivanje vlastitih mogućnosti koje sa sobom vuku razne opasnosti. 

Primjerice, planinar početnik koji iza sebe ima tek “pitome” izlete na kojima prolazi svega par kilometara i malu visinsku razliku, ne može (i ne smije) preskočiti period učenja i rada na vlastitoj fizičkoj spremnosti. Osoba koja nema iskustva niti tjelesnih sposobnosti ne smije odmah otići na višednevni izlet, na primjerice Velebit ili u Alpe, gdje će se susresti s brojnim izazovima za koje nije spreman, poput težine staze, vremenskih uvjeta, hrane i vode, spavanja i divljih životinja. 

tre_cime_di_lavaredo

Precjenjivanje vlastitih sposobnosti vodi ka neodgovornom ponašanju, podcjenjivanju opasnosti, a ako se zbog neznanja, nepažnje ili jednostavno fizičke nespremnosti nađemo u opasnoj situaciji može doći i do panike te na koncu nesreće. Ovdje točno možemo vidjeti međusobnost povezanost pojedinih faktora kojima smo uzrok mi sami.

I sama sam bila svjedok takvih situacija koje su se, srećom, dogodile na izletu s planinarskim društvom te su vodiči znali reagirati na pravi način. 

Prvi put se takva situacija dogodila tijekom izleta na Samarskim stijenama. Jedna osoba je prilikom penjanja osjetila paniku zbog terena i visine te je zablokirala, počela se tresti i nije bila sposobna nastaviti izlet. Vodič je svojim riječima uspio spriječiti napad panike te je sve do kraja izleta bio uz dotičnu osobu. Na koncu smo doznali da osoba nije bila upoznata o kakvom se terenu radi te se boji visine. Zapravo osoba se prije izleta nije upoznala o stazi i terenu te je tako dovela sebe, ali i druge sudionike u opasnost. 

opasnost_planine
FOTO: Unsplash

Druga situacija se dogodila tijekom dvodnevnog izleta na Velebit. Prvi dan je bio rezerviran za Crnopac, a drugi za stazu Malog princa. Oba izleta su bila fizički naporna, a na pola drugog izleta, jedna osoba je fizički klonula. Njena oprema se raspodijelila među drugim izletnicima te je bez intervencije stigla do automobila. Što se dogodilo? Dotičnoj osobi je to bio prvi izlet nakon polugodišnje pauze zbog prijeloma noge. 

Okolnosti nepovoljne za orijentaciju:

  • lutanje
  • spuštanje mraka

I najiskusnijim planinarima se može dogoditi da skrenu sa staze, bilo da je do lutanja došlo zbog magle ili loših markacija. Na stazi treba pratiti oznake, ali biti i upoznat s korištenjem karte i kompasa, a od velike pomoći su pametni satovi, kao i brojne aplikacije. 

Spuštanje mraka se dogodilo skoro svakom planinaru, čak i ako je dobro organizirao izlet. Primjerice, prilikom uspona na Sveto brdo zadesilo nas je iznenadno i nenajavljeno nevrijeme koje je usporilo naš izlet. U tom slučaju je potrebno imati uza sebe naglavnu lampu. Mi smo uz pomoć lampe bez problema stigli do svog automobila.

No, svakako uvijek dobro provjeri kada je planiran zalazak sunca, koliko je duga staza, kakav je teren, u kojoj si kondiciji… Uvijek je dobro na izlet krenuti par sati ranije nego si dovesti u opasnost da te uhvati mrak.

Vremenske nepogode:

  • oluja u planini
  • oborine (snijeg, kiša)
  • udari vjetra
  • topli vjetrovi
  • vrućina
  • magla

Vremenske nepogode su često uzrok nevolja u planinama. Vrijeme se u planini brzo mijenja, no to ne znači da ne možemo predvidjeti određena stanja. Prije svakog izleta je potrebno provjeriti vremensku prognozu i pri tome se nemoj uzdati samo u jedan izvor. Ako je najavljeno grmljavinsko nevrijeme, toplinski udari i jaka magla, odgodi izlet. Planine nigdje neće pobjeći. 

opasnost_planine
FOTO: Unsplash

Također ako te na samom izletu uhvate loši vremenski uvjeti koji mogu voditi ka potencijalnoj nesreći, prekini izlet. Ni u ovom slučaju planine neće nigdje pobjeći.

Poskliznuća i odroni

Snježne opasnosti:

  • lavina
  • snježne strehe
  • ledenjačke pukotine
  • ultraljubičaste (UV) zrake
  • snježno sljepilo

Zdravstvene poteškoće:

  • smrzavanje
  • izloženost suncu
  • tjelesna iscrpljenost
  • visinska bolest
  • zdravstvene poteškoće zbog smanjene higijene
  • žuljevi

Životinje, bilje i gljive:

  • napad životinja
  • ugriz zmije
  • krpelji
  • ubodi insekata
  • trovanje plodovima otrovnih biljaka i gljivama

Josip ističe kako ga njegovi klijenti često pitaju hoće li vidjeti divlju životinju. 

“Velika je mogućnost tome jer ipak mi ulazimo na njihov teritorij. Osobno sam na medvjeda naletio više puta. Prije svega je bitno ne paničariti, odnosno ostati smiren. Moramo biti svjesni da se kod nas u Hrvatskoj napadi medvjeda na čovjeka jako rijetko dešavaju jer nisu to sjevernoamerički medvjedi koji su jako agresivni. Također moramo znati da se i ta divlja životinja više uplaši nas nego mi njih. Dalo bi se o ovome pisati, ali recimo da medvjeda, ako ga vidimo iz daljega, samo zaobiđemo, a ako dođe do bližega susreta bukom ga otjeramo. Za poskoka uzmemo planinarski štap i maknemo na drugo mjesto ili ga samo pustimo neka on sam odgmiže (nikako ne ubijati!). Divlje svinje u krdu su jako opasne, ali su one i dosta glasne pa ako ih čujemo isto zaobići, a ako bude iz bližega ista stvar kao s medvjedom – biti bučan. Koliko god volimo tišinu u brdu/prirodi, dobre ja radi vlastite sigurnosti biti malo glasniji, tj. bučniji da mi njima, divljim životinjama, nagovijestimo ulazak u njihovo dvorište”, savjetuje Josip. 

opasnost_planine
FOTO: Unsplash

U nastavku Lux ističe kako je organizacija najbitnija stavka, kako općenito u životu, tako i u planinarenju izleta. 

Ljudi često precjenjuju sebe, a podcjenjuju prirodu i boravak u prirodi. Papuk i Velebit nisu isti. Papuk je pitomiji, nema mina, jako blizu su skoro sve prometnice (naravno, ima iznimaka), dosta izvora vode, dok odlazak na Velebit treba jako dobro isplanirati. Sve je dobro dok sve dobro prođe. Jednom kada bude problema je kasno. Kao što sam već rekao na HGSS-ovim stranicama ima rubrika Savjeti. To su sve savjeti od dugogodišnjih gorskih spašavatelja te ljudi koji jako puno vremena provode u prirodi. Ovdje pišu neki praktični savjeti na što treba pripaziti pozornost,kako reagirati u slučaju nesreće i tako. Što se tiče informacija o stazama ima jako dobra stranica Planinarenje.hr na kojoj je sve jako lijepo napisano i objašnjeno i ono najbitnije, opisana je i težina staze. Između ostalog i Under Dreamskies je jako korisna početnicima. Postoje i brojni blogovi. No, općenito blogove treba uzimati s oprezom jer nisu svi koji čitaju dovoljno educirani i u fizičkoj spremi za odlazak u prirodu kao pisac bloga”, ističe Josip. 

Kako postupati u slučaju nesreće u planinama?

Nažalost, bez obzira na sve poduzete mjere, nesreće u planinama se događaju. U tom trenutku je važno znati pravilno se ponašati i reagirati. U “Planinarskom udžbeniku” se nesreće dijele na penjačke, planinarske, skijaške, speleonesreće, lutanje, bolesti i hitna internistička stanja te neplaninarske nesreće.

U slučaju nesreće ostati priseban, koliko god je to moguće i pokušati smiriti druge. Pokušajte zaštititi unesrećenog i sebe od neposredne opasnosti (od pada, od hladnoće, sunca…) koliko god je moguće u tome trenutku. Pruži prvu pomoć u okvirima svoga znanja te pozovi 112. To je nekakav postupak kojega bi bilo dobro držati se u slučaju nesreće. Dosta tu ima improvizacije, ali nekakva baza mora postojati”, objašnjava Josip. 

Alan Čaplar u “Planinarskom udžbeniku” detaljno opisuje redoslijed postupanja u slučaju nesreće. Prije svega trebamo procijeniti je li pristupanje unesrećenom sigurno. Ako je moguće unesrećenom uvijek prilazimo sprijeda, licem u lice, te mu se direktno obraćamo. Ako postoji više unesrećenih, uvijek prvo pružamo pomoć onima koji su najteže ozlijeđeni. 

Prvi korak je ustanoviti je li unesrećena osoba pri svijesti ili ne. Naravno, lakše je ako je osoba pri svijesti jer nam u tom trenutku može objasniti što se dogodilo. Ako nije, potrebno je obaviti takozvani ABC postupak – otvori dišni put podizanjem čeljusti bez zabacivanja glave (A), provjeri disanje (B) i cirkulaciju (C). 

HGSS savjetuje da unesrećenom pružiš prvu pomoć u okviru svog znanja i mogućnosti. U prvu pomoć se ubraja provjera ozljede. Nakon pružene prve pomoći, potrebno je unesrećenog utopliti te označiti mjesto nesreće ili mjesto gdje se unesrećeni nalazi, osobito zimi.

premuziceva_staza

Na službenoj stranici HGSS-a piše kako se obavijest o nesreći u planini ili drugom teško pristupačnom terenu može predati: 

  • Preko Jedinstvenog operativno-komunikacijskog centra tel.: 112
  • Preko pozivnih telefona stanica Hrvatske gorske službe spašavanja
  • Na obavještajnim točkama HGSS-a; to su obično opskrbljeni planinarski domovi vidno označeni natpisom i znakom HGSS-a
  • Putem policije, tel.: 192
  • Preko stanica hitne medicinske pomoći tel.: 194
  • Bilo kojem pripadniku Hrvatske gorske službe spašavanja

Vrlo detaljno su također objasnili što upućena poruka treba sadržavati:

  • tko javlja (ime, prezime, telefon/mobitel), kako bi se radi dodatnih informacija moglo stupiti u vezu s njim
  • odakle javlja i kako je saznao za nesreću (kao očevidac ili posrednik),
  • mjesto nesreće (precizan opis)
  • tko je unesrećeni (prezime, ime, dob, adresa)
  • što se dogodilo (uzrok i vrste ozljeda)
  • što je dosad poduzeto (vrsta pružene prve pomoći, tko je sve obaviješten)
  • vremenske prilike na mjestu nesreće
  • kakav je prilazni put do mjesta nesreće

“Postoji više načina kako možemo uputiti poziv u pomoć u slučaju da se nalazimo na mjestu gdje nema signala. Jedan je poslati sms s koordinatama iz mobitela (jer sms će stići ‘kad-tad’). Postoje također svjetlosni (npr.svjetiljka, mobitel…) i zvučni signali (npr.zviždaljka). Poziv ili odziv treba raditi skroz dok se ne uspostavi razgovijetna veza. Znakovi za poziv daju se šest puta u minuti svake druge minute, a odziv istim znacima tri puta svake druge minute”, objašnjava Lux. 

Postavljanjem tijela u položaj “Y” – “yes” (uspravno tijelo s podignutim raširenim rukama), znak je da trebamo pomoć kao i ispaljivanje crvene svijetleći rakete.

ucka_brgud

Na službenoj stranici HGSS također postoji detaljan opis kako preko mobitela poslati lokaciju u svega par koraka. To se koristi kada je potrebno doći na mjesto nesreće što prije moguće.

Whatsapp:

  • Uključi mobilne podatke
  • Omogući GPS
  • Otvori Whatsapp aplikaciju
  • Izaberi primatelja poruke
  • Klikni na spajalicu u prostoru za pisanje poruke
  • Izaberi ikonu Lokacija
  • Pričekaj na pojavu plave točke na karti
  • Klikni na „Podijeli trenutnu lokaciju“

Viber:

  • Uključi mobilne podatke
  • Omogući GPS
  • Otvori Viber aplikaciju
  • Izaberi primatelja poruke
  • Klikni na ikonicu tri točkice odmah ispod prostora za pisanje poruke
  • Izaberi ikonu Pošalji lokaciju
  • Pričekaj na pojavu plave točke s ljubičastom pribadačom na karti
  • Klikni na „Pošalji lokaciju“

Google Maps:

  • Uključi mobilne podatke
  • Omogući GPS
  • Otvori Google Maps
  • Pričekaj pojavu plave točke na karti
  • Zoomiraj prostor oko točke radi što veće preciznosti
  • Prisloni prst na plavu točku do pojave koordinata na gornjem dijelu ekrana
  • Kopiraj koordinate
  • Putem bilo koje aplikacije ili sms-a pošalji koordinate spašavateljima
ucka_veliki_planik

Boravak u prirodi, pogotovo u planinama sa sobom vodi i osjećaj odgovornosti prema sebi, drugima i prirodi. Josip za kraj ima veoma važan savjet za sve planinare početnike. 

Kratko i jasno – edukacija i informiranje. Nemoj se stidjeti pitati iskusnijega za savjet. Svakako je preporuka završiti Opću planinarsku školu jer tu dobiješ uvod za svoju planinarsku karijeru i uvod za boravak u prirodi. Dalje to znanje gradiš sa svakim odlaskom u prirodu. Idi u prirodu sa iskusnijim i skupljaj iskustvo. Pitaj. Informiraj se. I prije svega – uživaj, za kraj svim planinarima poručuje Lux. 

Naslovna fotka: Unsplash

Izvori: “Planinarski udžbenik” Alana Čaplara, HGSS

zmije_vodic
planinarenje_kisa

Nastavi čitati još korisnih priča iz Planinarskog vodiča za početnike:

  1. brsec_sisol
  2. planinarenje_menstruacija
  3. planinarska_oprema
  4. krpelji

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *