Zrakoplovstvo je jedan od najbrže rastućih izvora emisija stakleničkih plinova i ujedno jedan od najtežih sektora za dekarbonizaciju. Kako svijet pokušava ostvariti klimatske ciljeve do 2050., letenje avionom ostaje popriličan problem. A opet, letenje je nužno. Pa koliko ćemo još čekati prije nego što možemo letjeti bez štete za planet?
Letenje je trenutno najštetniji oblik prijevoza za klimu. Iako čini oko 3,5 % globalnih emisija CO2, to je tek dio problema. Otprilike dvije trećine ukupnog klimatskog utjecaja zrakoplovstva dolazi od ne-CO2 efekata, uključujući kondenzacijske tragove, dušikove okside i čestice čađe, koji dodatno ubrzavaju zagrijavanje atmosfere kroz kemijske reakcije.
Broj letova i dalje raste, 2023. zabilježeno je 38 milijuna letova u svijetu, a očekuje se da će se taj trend nastaviti. To postavlja ključno pitanje: možemo li nastaviti letjeti, a da istovremeno postignemo klimatske ciljeve?
Vodik: Nada za čisto nebo?
Jedno od najperspektivnijih rješenja na horizontu je zrakoplovstvo na vodik. Kada se koristi u gorivnim ćelijama, vodik emitira samo vodenu paru, što ga čini potencijalno gorivom bez emisija. Godine 2023., njemačka tvrtka H2FLY provela je prvi let s ljudskom posadom na tekući vodik, s nekoliko uspješnih testnih letova. Njihov cilj je lansirati zrakoplov za 40 putnika do kraja desetljeća.
No, ova inovacija dolazi s nizom izazova. Vodik je energetski zahtjevan za proizvodnju, zahtijeva potpuno nove dizajne zrakoplova te novu infrastrukturu u zračnim lukama. Iako bi manji, kratkodometni zrakoplovi na vodik mogli početi komercijalno letjeti kroz 10-ak godina, long haul zrakoplovstvo na vodik neće biti realno prije 2050. godine.
Infrastrukturni i ekonomski izazovi
Jedan od glavnih problema jest činjenica da je sadašnja zrakoplovna infrastruktura prilagođena kerozinu. Prijelaz na vodik zahtijeva nove opskrbne lance, posebne sustave za skladištenje, te edukaciju osoblja i regulatornih tijela. Osim toga, vodik zauzima znatno više prostora nego klasična goriva, što znači manji kapacitet za putnike i veće cijene letenja. Bez stabilne opskrbe vodikom, čak ni najnaprednija tehnologija ne može zaživjeti u širokoj primjeni. To je klasičan problem „kokoš ili jaje“, tehnologija treba gorivo, a proizvodnja goriva čeka tržište.
Održivo zrakoplovno gorivo (SAF): Prijelazno rješenje?
Za razliku od vodika, održivo zrakoplovno gorivo (SAF) nudi kratkoročno rješenje. SAF se može koristiti u postojećim zrakoplovima i motorima, što znači da nije potrebna nova infrastruktura. Proizvodi se od organskog otpada, obnovljivih sirovina ili sintetski, koristeći uhvaćeni CO2 i obnovljivu električnu energiju.
Ako se proizvodi na održiv način, SAF može smanjiti emisije CO2 i do 80 % tijekom životnog ciklusa, a istovremeno smanjiti stvaranje kondenzacijskih tragova i druge štetne emisije. Zrakoplovi Airbus već danas mogu letjeti na do 50 % SAF-a, s ciljem 100% do 2030. godine. Međutim, proizvodnja SAF-a je energetski vrlo zahtjevna, što predstavlja problem koji trenutno nije moguće riješiti.
Učinkovitiji zrakoplovi i zračne luke
I dok su revolucionarne promjene još daleko, postupni napredak već je vidljiv. Primjerice, zrakoplov Airbus A350 troši samo 2,5 litara kerozina po putniku na 100 kilometara, što je 25 % učinkovitije od prethodnih generacija. Većina zrakoplovnih tvrtki već danas modernizira svoje flote, motivirane klimatskim ciljevima i smanjenjem troškova goriva.
Zračne luke također ulažu u zelenu tranziciju. Zračna luka Hamburg pokrenula je projekt Net Zero 2035, s ciljem potpunog ukidanja fosilnih goriva. Među inicijativama su prelazak na električna i vodikova vozila, modernizacija zgrada, solarna energija i izgradnja vjetroelektrane za vlastite energetske potrebe.
Pravo klimatski neutralno letenje još je desetljećima daleko. Vodik i SAF predstavljaju nadu, ali oba rješenja nose velike tehnološke i ekonomske prepreke. U međuvremenu, postupna poboljšanja, poput onih u učinkovitosti zrakoplova, vrsti goriva i operacijama zračnih luka, igrat će ključnu ulogu. Jedno je sigurno: letenje će u budućnosti sigurno biti zelenije, ali zbog toga vjerojatno i skuplje. Hoće li putnici nastaviti letjeti kao prije, smanjiti broj letova ili ih potpuno izbjegavati, ostaje za vidjeti.
Izvor: Deutsche Welle
Naslovna fotka: Pexels
